Reply To: Odg: Da li se opravdava džehlom (neznanjem) u pitanjima akide?

Nova naslovna forums ISLAM Pitanja i odgovori o islamu Da li se opravdava džehlom (neznanjem) u pitanjima akide? Reply To: Odg: Da li se opravdava džehlom (neznanjem) u pitanjima akide?

#13868

Razmisli prije nego kazes post=8761 wrote: @ RPG da odgovorim na ovaj citat:

Čini se da mnogi ljudi “iskreno” tragaju za istinom, sve dok ne nađu onu “istinu” koja odgovara njihovim prohtjevima i/ili interesima.

Prvobitno od onih sam koji traze istinu, i ako sam pogresnog stava ili razumijevanja nimalo me nije stid prvobitno da priznam gresku a onda da se pokajem za krivo shvatanje.

Tebi su predočeni dokazi, ali si ih ignorisao, nisi njima zadovoljan već ćeš nastaviti da “istražuješ”. Ti naravno, imaš pravo da istražuješ, to je zapravo vrlina, ali kada ti se kaže da Ibn Kajjim bilježi koncenzus učenjaka da nema pravdanja u velikom širku, a ti želiš da nastaviš sa “istraživanjem”, onda je to zabrinjavajuće. I interesantno je kako tvoje “istraživanje” ide u smjeru koji pobija ovaj konsenzus. Nadam se da nećeš naći “adekvatno” tumačenje konsenzusa, kao što si to uradio sa ajetom o mušriku.

Takodze nisam od onih niti sam ikada bio od osoba koja uzima ono sto im pase sto se tice “istine” ali isto nemogu reci za vas (u ovome smislu samo ciljam na tebe RPG), a razlog zasto ovo govorim jeste recimo samozrtvujuci napadi itd. koje vjerujem da smatrate dozvoljenim u “iznimnim” situacijama, ma da za te situacije nema cak niti jednog dokaza iz Kur'ana sunneta, prvih generacija vi ih smatrate dozvoljenim i uzimate onu “ISTINU” koja vam pase.

Evo dva teksta o šehidskim napadima u kojima su poznati učenjaci iznijeli svoje stavove. Broj učenjaka koji dozvoljava šehidske napade je na desetine ako ne i na stotine. Pročitaj tekstove (fetve) pa će ti biti jasno da su oni svoje stavove izgradili na i te kako čvrstim dokazima koji nedvosmisleno pobijaju suprotan stav. O ovoj temi je više puta bilo raspravljano na našem forumu pa potraži ove rasprave ako želiš detaljnije, mada su za jednog razumnog čovjaka dovoljna ova dva teksta:

http://www.putvjernika.com/Fetve-i-odgovori/sehidske-akcije-samoubilacke-akcije-sehidi-ili-samoubice.html

http://www.putvjernika.com/Fetve-i-odgovori/sehidske-akcije-samoubilacke-akcije-u-svjetlu-serijata.html

Ali to je druga stvar oko koje se moze debatirati dan i noc, ali svako ce ostati pri onome sto osobi pase, i sve se na kraju vraca na jace dokaze i tacno tumacenje istih.

Ova fraza “tačno tumačenje” je upravo nit koja dijeli novotare od sljedbenika sunneta, jer se novotari ne slažu sa mnogim dokazima, pa ni kuranskim ajetima i hadisima, već iznose njihovo “pravo tumačenje”, a nadam se da ti nisi od novotara.

Takodze RPG ajet koji citirate iz Kur'ana: “”Ako ti neko od mušrika zatraži zaštitu ti mu je pruži da bi on čuo Allahov govor, zatim ga otprati na njemu sigurno mjesto. To je zbog toga što su oni narod neznalački.” (Et-Tevbe, 6)”

Ko su ti musrici o kojima Allah u ovome ajetu pgovori? Da li je to osoba ili osobe koje su izgovorile sehadet, koje izvrsavaju farzove itd. ali su iz neznanja pocinili veliki sirk, ili pak nevjernici koji nikada u svome zivotu nisu izgovorili sehadet, niti izvrsavali farzove ali znaju da je Allah bog (kao sto su to radili nevjernici za vrijeme Poslanika), ali za njih je Allah bio samo jedan od mnogih bogova u koje su oni vjerovali?

Potom ako prethodno citirani ajet procitas razmisljajuci o istom, vidjet ces da se govori o musricima koji traze zastitu (musricima koji nisu izgovorili sehadet, niti izvrsavali farzove) potom Allah prvobitno dopusta da se istima pruzi zastita i da bi culi Allahov govor, i normalno kada ga cuju i budu istim poduceni nad njima se uspostavio dokaz, i takvi se nemogu pravdati neznanjem, jer je do istih stigla poruka i nad istim postavljen dokaz.

Ko je protumačio ovaj ajet kao što si ti to uradio? Daj nam tefsir iz kojeg si izvukao ovo tumačenje.

Ko su ti musrici o kojima Allah u ovome ajetu pgovori? Da li je to osoba ili osobe koje su izgovorile sehadet, koje izvrsavaju farzove itd. ali su iz neznanja pocinili veliki sirk, ili pak nevjernici koji nikada u svome zivotu nisu izgovorili sehadet, niti izvrsavali farzove ali znaju da je Allah bog (kao sto su to radili nevjernici za vrijeme Poslanika), ali za njih je Allah bio samo jedan od mnogih bogova u koje su oni vjerovali?

Ako nad mušricima Mekke nije uspostavljen dokaz, onda nije ni na koga na svijetu. Poslanik sallaAllahu alejhi we sellem je lično pozivao mnoge od njih, a mnogima se obraćao kao skupini. U komentaru ovog ajeta, Ib Kesir kaže:

Kaže Uzvišeni Allah, dž.š., Svome Poslaniku, neka je salavat i selam na njega: “Ako te neki od mnogobožaca” protiv kojih sam ti naredio borbu i učinio dozvoljenim njihove živote i imetke “zamole za zaštitu”, zatraže od tebe pružanje sigurnosti, odgovori im na molbu da bi saslušali Allahove riječi, tj. Kur'an, koji ćeš im učiti i kojima ćeš spominjati nešto od propisa vjere sprovodeći time Allahov dokaz. “A potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega” , tj. na mjesto stalne sigurnosti, dok se ne vrate u svoju domovinu i svoje kuće i svoja sigurna mjesta.
“To zato što oni pripadaju narodu koji ne zna”, tj. propisali smo da se stave pod zaštitu ovakvi ljudi da upoznaju Allahovu vjeru i da se tako proširi među Njegovim robovima.
Od tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., davao zaštitu onome ko bi mu došao tražeći uputu ili u izaslanstvu, kao što je došla grupa izaslanika od Kurejšija na Hudejbiji poput Urve bin Mes'uda i drugih mušrika pa su vidjeli koliku počast odaju muslimani Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., što ih je začudilo. Tako nešto nisu vidjeli kod kralja niti cara. Vratili su se svome narodu i obavijestili ga o tome, i to je, uz druge slične slučajeve, bio jedan od najvećih uzroka što je većina njih primila islam. Svrha je da, ko dođe iz neislamske zemlje u islamsku zemlju radi izaslanstva, ili trgovine, ili traženja izmirenja, ili primirja, ili nošenja džizije i slično, pa zatraži od vladara ili njegovog zamjenika zaštitu, daje mu se zaštita sve dok je u posjeti islamskoj zemlji i dok se ne vrati u njegovu sigurnost i domovinu. Ali učenjaci su rekli: ” Nije dozvoljeno omogućiti mu da boravi u islamskoj zemlji godinu dana. Dozvoljeno je da mu se omogući boravak od četiri mjeseca.” Neki opet kažu: može boraviti više od četiri mjeseca, a manje od godinu dana.

Ali da se vratim na temu , mi sada pricamo ovdje o osobi koja vjeruje u Allaha koja izvrsava farzove i jednog dana pocini i ustraje u velikom sirku ali je to ucinila jer UOPSTE nije imala sansu da stekne znanje. Znaci imala je prepreku da sekne znanje.Kao sto sam rekao oko ovoga cu da malo podalje istrazim,

Kada malo bolje “istražiš” vidjet ćeš da se mušrici Mekke i mušrici u vrijeme Poslanika sallAllahu alejhi we sellem nisu puno razlikovali od današnjih mušrika koji izgovaraju šehadet. Današnji mušrici o kojima govorimo se pripisuju islamu i kažu da su muslimani, a mušrici u vrijeme Poslanika sallAllahu alejhi we sellem su se pripisivali vjeri Ibrahima alejhisselam, a on je bio musliman. Današnji mušrici obavljaju hadždž i pritom tamo mole od mrtvih; također, mušrici u vrijeme Poslanika su obavljali hadž i činili širk. I jedni i drugi tvrde da vjeruju u Allaha, i jedni i drugi kažu da mole od mrtvih da bi ih približili Allahu.

Ako smatraš da je nečije izgovaranje riječi šehadeta prepreka da bi se isti nazvao mušrikom, iako čini širk, onda moraš smatrati muslimanom svakog obožavaoca krave koji čitajući neku knjigu naiđe u njoj na riječi šehadeta i pročita ih. Šehadet ne vrijedi ako čovjek Allahu pripisuje druga.

pa mislim da sam nesto oko ovoga procitao u knjizi FETVE od sjeha Ibn Tejmije u kojem on govori o osobi koja se klanja kaburi iz neznanja, i ma da osudzuje to djelo kao veliki sirk, nije rekao da je osoba musrik ili kafir vec da se nad osobom uspostavlja dokaz.

Daj nam ove riječi, ali ne samo prijevod već i na arapskom, sa preciznim navođenjem stranice i izdanja.

Ja nepravdam osobe neznanjem koje su u mogucnosti da isto steknu, ali nece zbog lijenosti ili nezainteresovanosti ili milion nekih drugih razloga.

Takodze nepravdam osobu neznanjem koja neklanja pet puta dnevno jer je lijena jer nece da nauci itd. ali se osoba moze opravdati u iznimnim slucajevima kao osoba koja je tek prihvatila Islam i nije poducena da je to duznost itd. ali i oko toga se moze raspravljati i opet se vraca na to da li je osoba imala sansu da nauci da je to obaveza, ako da onda pravdanje neznanjem spada sa te osobe. A Allah zna najbolje.

Pravdanje neznanjem biva u kufru ili velikim grijesima, ali nikako u širku. Osoba koja pored Allaha obožava još nekog drugog nije musliman, makar ona i ne znala za to, dok osoba koja čini kufr može biti musliman, ako je opravdana nekim od preventivnih faktora tekfira.

Novo na naslovnoj