Ceric i dalje po starom (ceric cestitao praznik jevrejima i krscanima)

Nova naslovna forums ISLAM Islamske teme – razno Ceric i dalje po starom (ceric cestitao praznik jevrejima i krscanima)

Ova tema sadrži 1 odgovor, ima 1 glas, zadnji odgovor od:  Anonimno prije 5 godine, 6 mjeseci. This post has been viewed 823 times

Pregledavate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
  • Autor
    Postovi
  • #7580

    Anonimno

    “Mustafa Cerić čestitao je predsjedniku Jevrejske zajednice BiH Jakobu Finciju i svim Jevrejima u Bosni i Hercegovini jevrejski blagdan Pesah.

    – Želim da vaš blagdan, Pesah, provedete sa svojim najbližim i najdražim u lijepom raspoloženju, sreći i ljubavi.

    – Neka i ovaj vaš blagdan , kao i drugi blagdani koji se u BiH dočekuju na jedan poseban način, bude podsticaj na jačanje mira, suživota i boljeg sutra za sve ljude dobre volje u našoj domovini Bosni i Hercegovini.

    Mustafa Cerić uputio je nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću čestitku u povodu katoličkog blagdana Uskrsa.
    – U povodu Vašeg predstojećeg blagdana, Uskrsa, kome se katolici neizmjerno raduju, upučujem Vama i svim katolicima u Bosni i Hercegovini iskrene čestitke.
    Želim da ovaj blagdan Vama i svim katolicima donese, radost, sreću i blagostanje, uz nadu da će vratiti vjeru u bolju budućnost za sve narode i građane u našoj domovini Bosni i Hercegovini.
    Neka i ovaj blagdan kao i blagdani drugih, bude podsticaj za jačanje suživota, međuvjerskog razumijevanja i bolje budućnosti, kaže se u čestitci ceric.”

    Iako su skoro svi ucenjaci upozorili na cestitanje nevjernickih praznika, ceric i dalje svojim katastrofalnim primjerima blati cisti Islam i sto je jos gore, bosnje sljepi sljedbenici cerica ovo opravdavaju a mnogi se i ugledaju na njega.

    http://http://www.youtube.com/watch?v=dQFkF3VQ7Lg;feature=share

    http://http://www.youtube.com/watch?v=yO-i7kNjG1M;feature=share

    Da li je muslimanima dozvoljeno slaviti novu godinu i čestitati kršćanima praznike?

    Oko spomenutog pitanja često se polemiše i vode debate među muslimanima, što nam neminovno ukazuje na gorku stvarnost u kojoj živimo. Nije nam poznato da, oni s druge strane Drine ili Save, razmišljaju, a kamoli polemišu da li muslimanima čestitati bajram, ili bar hidžretsku novu godinu koja, ustvari, i nije blagdan kod vjernika.

    Ako pogledamo običajna prava ljudi općenito, uočićemo da čestitanje na određenoj stvari znači radovanje i potpuno prihvatanje legitimnosti dotične stvari, a izbjegavanje čestitanja ukazuje na odricanje, neprihvatljivost pa i mržnju prema toj stvari.

    Od svanuća islamske zore nije bilo poznato da muslimani sa takvim žarom i žurbom, organizovano i pojedinačno, nastoje udovoljiti pripadnicima drugih religija, čestitajući im njihove vjerske, nacionalne i druge praznike. Mnogi muslimani ne znaju da su ovakvi postupci usko vezani sa vjerom (akidom) i da čestitanje nevjerničkih praznika oponira ispravnom ispoljavanju Allahove Jednoće.

    U komentaru riječi Uzvišenog Allaha: …

    “… i oni koje ne prisustvuju laži i nevaljalštini”, Ibn-Abbas, Ebul-Alije, Ibn-Sirin, Ed-Dahhak, Rebia b. Enes i drugi, kažu: “To se odnosi na mušričke praznike.”

    (Vidjeti: Tefsirul-Kur'anil-Azim, 3/341 i Ed-durrul-mensur, 5/148)

    Enes b. Malik prenosi da su ashabi imali dva dana, još iz paganskih dana, u kojima su se zabavljali i u Medini. Kada je to čuo Poslanik, s.a.v.s., kazao je: “Allah vam je te dane zamjenio boljim od njih, ramazanskim i kurbanskim bajramom.” (Nesai, Ahmed i Bejheki, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: El-iktida, 1/486, Fethul-bari, 2/442, Subulus-selam, 2/70 i Es-silsiletus-sahiha, 5/34). Jedan čovjek se zavjetovao da će prinjeti žrtvu u Buvani (jedno mjesto južno od Mekke).

    Kada je to čuo Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, ga upita: “Da li se u tom mjestu nalazio neki kip koga su pagani obožavali?” “Nije” , rekoše prisutni. “A dali su u tom mjestu slavili neke od svojih praznika?”, upita ponovo Allahov Poslanik, s.a.v.s. “Nisu”, kazaše. “Onda ispuni svoj zavjet”, reče mu Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, (Ebu-Davud. Ibn-Tejmijje tvrdi da ovaj hadis ispunjava Buharijine i Muslimove kriterije. (Vidjeti: El-iktida, 1/490).

    Citirani hadis jasno ukazuje na dokidanje paganskih običaja i nevjerničkih praznovanja. Omer b. el-Hattab je govorio: “Ne ulazite u njihove crkve za vrijeme njihovog praznovanja, jer se tada Allahova srdžba spušta na njih.” (Abdur-Rezzak, 1/411 i Bejheki, 9/392 sa ispravnim lancem prenosialaca. Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimme, 3/1246). Alija b. Ebi-Talib je govorio isto ovo i dodavao: “… pa da vas pogodi Allahova srdžba zajedno sa njima.” (Vidjeti: Tarihu Bagdad, 8/25).Omer b. El-Hattab je, također govorio: “Udaljite se od Allahovih neprijatelja na dan njihovih praznovanja.” (Buhari u Et-tarihul-kebir, 4/14, Bejheki u Šuabul-iman, 7/43).

    Zabranjujući muslimanima oponašanje nevjernika u bilo kom pogledu, Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem, je rekao: “Ko oponaša jedan narod pripada njemu.” (Ahmed i Ebu-Davud sa dobrim lancem prenosilaca kako tvrde Ibn-Tejmijje, u El-iktida, 1/269, imam Zehebi u Es-sijeru, 15/509 i Ibn-Hadžer u El-fethu, 10/271).

    Šejhul-islam Ibn-Tejmijje i Ibn-Kajjim, tvrde: “Nije dozvoljeno veličanje njihovih praznika, niti potpomaganje u tome, niti prisustvovanje njima, po konsenzusu priznatih učenjaka.” (Vidjeti: El-iktida, 1/479 i Ahkamu ehliz-zimme, 3/1245).

    Na drugom mjestu Ibn-Kajjim kaže: “Onaj ko čestita nevjernicima njihove praznike, ako se već uspije sačuvati nevjerstva, nije se uspio sačuvati očitog harama. U tom slučaju on je kao onaj koji ima čestita na njihovom klanjanju kipu. Njegov postupak (čestitanje) veći je grijeh kod Allaha od konzumiranja alkohola i ubistva nevine osobe i nemorala. Onaj ko im čestita njihove praznike izazvao je Allahovu srdžbu na sebe, i to rade samo oni koji ne cijene svoju vjeru.” (Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimme, 1/441).

    Učenjaci hanefijaske pravne škole, kao i drugi, smatraju strogo zabranjenim (haramom) uručiti poklon nevjerniku na dan njihovih praznovanja, dok za onoga koji to čini sa namjerom veličanja njihovih blagdana, Ebu-Hafs En-Nesefi, veli hanefijski pravnik, kaže: “Kada bi čovjek obožavao Allaha pedeset godina, potom poklonio nevjerniku jaje na dan njihovih praznovanja, želeći uveličati i obilježti taj dan, počinio bi nevjerstvo i njegova djela bi bila poništena. Kada bi, želeći obilježiti taj dan, kupio nešto što nije imao običaj ranije kupovati, počinio bi, također, nevjerstvo.”

    (Vidjeti: Hašijetu Ibn-Abidin, 10/520-521), a Allah najbolje zna.

    #7581

    Anonimno

    Evo kako predstavnici tzv “IZ” licemjerno i bez ikakvih dokaza iz Kurana i sunneta odgovaraju na ovo pitanje i jos kazu da to nije akaidsko pitanje Subhanallah.

    “Pitanje:

    Esselamu alejkum!

    Cijenjeni alime, pročitao sam Vaš odgovor u kome dozvoljavate čestitanje nevjerničkih praznika (konkretno božića). Ja bih volio da ste u Vašem odgovoru citirali mišljenje nekog od hanefijskih autoriteta budući da se obraćate ljudima koji slijede hanefijski mezheb a i Vi se sami pozivate na Ebu Hanifu, rahimehullah. Koliko je meni poznato svi hanefijski učenjaci bez iznimke žestoko osuđuju čestitanje nevjerničkih praznika, a neki od njih taj postupak smatraju nevjerstvom, pa ne znam po kojoj osnovi je dozvoljeno čestitanje vjerskih praznika ljudima koji su iskrivili svoju vjeru i čija “vjerska” ubjeđenja Kur'an i Sunnet tretiraju nevjerstvom?!

    Odgovor:

    Esselamu alejkum!

    Pitanje čestitanja nemuslimanima njihovih vjerskih praznika ne treba dizati na nivo akaidskog pitanja, već ga posmatrati kao praktično-pravno pitanje koje spada u domen sijase šer'ijje ili društvenih odnosa. To što se nekome čestita njegov vjerski praznik ne znači podržavanje bilo čijih doktrina i vjerovanja s kojima se ne slažemo, jer kad bi se stvari tako posmatrale, onda bi se i poseban status koji Kitabije imaju u muslimanskoj državi, ili Poslanikovo a.s. primanje kršćanskih delegacija u džamiji, mogao tako tumačiti. Tom činu (čestitanju) ne treba davati značenje koje mu ne pripada. Radi se o uobičajenim, kurtoaznim čestitkama koje jedni drugima upućuju sljedbenici različitih religija, ni manje ni više od toga. Stavovi koje ste citirali u Vašem pismu izgrađeni su i izrečeni u drugačijim društvenim i historijskim okolnostima, kada je na snazi bio sistem odnosa “darul-islam: darul-harb” i to pitanje su posmatrali sa akaidskog aspekta.

    Evropsko vijeće za fetve je u fetvi broj 133 zauzelo stav da je to čestitanje, kao izraz dobrih međureligijskih i međuljudskih odnosa, dozvoljeno.” (To isto evropsko vece i njihove lazne haram fetve se cak ogranicilo u kojim okolnostima se to po njima radi ali bosnje ni to ne slijede, jer su cak i po tim okolnostima trenutno strogo zabranjeno cestitanje, jer je taj isti puljic kome ceric cestita na nevjerstvu bacao drvo i kamenje na cerica, konstantno negira njegovu tzv “iz” i siri islamofobiju uprkos tome ceric i dalje cini iste greske).

    A evo kako je shejh Bin Baz jasno odgovorio sa dokazima za razliku od ovih tzv evropskih “muslimana” koji brukaju nasu velicanstvenu vjeru svojim neznanjem i sto je jos gore svojim egoizmom.

    Čestitanje Božića, kao i drugih vjerskih praznika, nevjernicima je zabranjeno po konsenzusu, kako to prenosi Ibnul Kajjim, rahimehullahu teala, u svojoj knjizi Ahkamu ehliz-zimme, gdje kaže: Ĺ›Što se tiče čestitanja nevjerničkih obilježja, to je haram po konsenzusu, poput čestitanja njihovih praznika.

    Ko im kaže: Sretan praznik ili čestita na drugi način, takav ukoliko se spasi kufra, onda je počinio haram, jer je takav postupak poput čestitanja njima na činjenju sedžde krstu. Šta više pomenuti postupak (čestitanje njihovih praznika) je gori od toga da im se čestita na pijenju alkohola, ubijanju ili činjenju zinaluka. Veliki broj onih koji ne uvažavaju svoju vjeru upadaju u ovu stvar ne znajući ružnoću postupka kojeg čini. Onaj ko čestita robu na grijehu, novotariji ili kufru takav se izložio Allahovoj mržnji i srdžbi.ĹĄ (Završen citat Ibnul Kajjima)

    Čestitanje nevjernicima na njihovim vjerskim praznicima je stvar koja je toliko opasna, kako spomenu Ibnul Kajjim, jer se u tome ogleda njihovo podržavanje u obilježjima kufra i zadovoljstvo da oni čine kufr. Muslimanu, iako nije zadovoljan da sam čini kufr, nije dozvoljeno da bude zadovoljan kafirskim obilježjima ili da ih čestita drugima jer time Allah nije zadovoljan, kao što kaže Uzvišeni:

    إِن تَكْفُرُوا فَإِنَّ اللَّهَ غَنِيٌّ عَنكُمْ وَلَا يَرْضَى لِعِبَادِهِ الْكُفْرَ وَإِن تَشْكُرُوا يَرْضَهُ لَكُم’

    ˝ Ako vi ne budete vjerovali, pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan nevjerovanjem Svojih robova. A ako budete zahvalni, On će tim biti zadovoljan. ˝ (Zumer, 7)

    الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الإِسْلاَمَ دِينً

    I kaže isto tako:

    ˝ Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. ˝ (Maide, 3)

    Stoga je čestitanje njima na tim praznicima zabranjeno bez obzira radilo se o kolegi na poslu ili nekom drugom. Ako nam oni čestitaju njihove praznike mi im nećemo odgovoriti jer to nisu naši praznici a i zbog toga što su to praznici kojima Allah nije zadovoljan jer su izmišljeni praznici u njihovoj vjeri, ili su pak bili propisani ali derogirani islamom, kojim je Uzvišeni Allah poslao Muhammeda, sallAllahu alejhi ve sellem, svim stvorenjima, a o kojem kaže:

    وَمَن يَبْتَغِ غَيْرَ الإِسْلاَمِ دِينًا فَلَن يُقْبَلَ مِنْهُ وَهُوَ فِي الآخِرَةِ مِنَ الْخَاسِرِينَ

    ˝ A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i on će na drugom svijetu biti među gubitnicima. ˝ (Alu Imran, 85)

    Odazivanje muslimana na njihov poziv ovim povodom je haram jer je to u stvari još veći grijeh od samog čestitanja s obzirom da učestvuje sa njima u njihovom slavlju. Isto tako zabranjeno je muslimanima da oponašaju nevjernike time što će praviti gozbe tim prilikama, ili davati hedije, slatkiše, hranu, ili time što neće raditi u tim danima (nevjerničkih praznika), jer Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, kaže: ˝ Ko oponaša jedan narod, on je od njih. ˝

    Šejhul islam Ibn Tejmije, u svojoj knjizi Iktidau siratil mustekim, kaže: ˝ Poistovjećivanje sa njima u njihovim praznicima za sobom povlači radost nevjernika na onome na čemu su oni od batila, a to im još možda da povode da iskoriste određene prilike i ponize slabe. ˝

    Ko uradi nešto od gore poemnutog je grešan bez obzira uradio to iz pretvaranja, dodvoravanja, stida ili nekih drugih razloga, jer je to popuštanje na račun Allahove vjere i jedan od sebeba jačanja nevjerničkih duša i njihova ponosa svojom vjerom.

    Allaha molim da muslimane učini ponosnim svojom vjerom, da ih učvrsi u njoj i da ih pomogne protiv njihovih neprijatelja. Uistinu je On moćan i silan.

    Izvor: Medžmu fetava ve resail 3/44 – 46.
    Abdul Aziz ibn Baz

    PITANjE:

    Neki ljudi učestvuju sa kršćanima u njihovim praznicima, šta vi kažete o tome?

    ODGOVOR:

    Nije dozvoljeno muslimanu niti muslimanki da učestvuje sa kršćanima, jevrejima i drugim nevjernicima u njihovim praznicma. Vadžib (obaveza) im je kloniti se takvih stvari, jer onaj ko oponaša jedan narod on je od njih. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, nas je upozorio na poistovjećivanje sa njima i kićenje njihovim moralom. Stoga je obaveza vjerniku i vjernici da se pripaze. Nije im isto tako dozvoljeno da ih pomažu bilo čime u njihovim praznicima jer su to praznici koji su oprečni Šerijatu. Tako da nije dozvoljeno učestvovati u njima, niti ih pomagati u njima pa makar to bilo sa kahvom ili čajem, posuđem ili nečim drugim, jer Uzvišeni Allah kaže:

    وَتَعَاوَنُوا عَلَى الْبِرِّ‌ وَالتَّقْوَىٰ ۖ وَلَا تَعَاوَنُوا عَلَى الْإِثْمِ وَالْعُدْوَانِ ۚ وَاتَّقُوا اللَّـهَ ۖ إِنَّ اللَّـهَ شَدِيدُ الْعِقَابِ

    ˝ Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha jer Allah strašno kažnjava. ˝ (Maide, 2)

    A učestvovanje sa nevjernicima u njihovim praznicima je vid sudjelovanja u grijehu.
    Izvor: Medžmu´u fetava šejh Bin Baz 6/405.

    Stalna komisija za fetve

    PITANjE:

    Većina naših profesora su mušrici ili kitabije (jevreji i kršćani), pa kakav je propis česitati im njihove praznika?

    ODGOVOR:

    Nije dozvoljeno učestvovati sa nevjernicima u njihovim praznicima niti im čestitati na njima jer je to vid zadovoljstva onim na čemu su oni, ulagivanje njima u njihovom batilu i sudjelovanje u grijehu, a Uzvišeni kaže:

    وَتَعَاوَنُواْ عَلَى الْبرِّ وَالتَّقْوَى وَلاَ تَعَاوَنُواْ عَلَى الإِثْمِ وَالْعُدْوَان وَاتَّقُواْ اللّهَ إِنَّ اللّهَ شَدِيدُ الْعِقَابِ

    ˝ Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha jer Allah strašno kažnjava. ˝ (Maide, 2)
    Prdsjednik komisje: Abdul Aziz bin Baz

Pregledavate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.

Novo na naslovnoj