O pohvaljenosti skromnosti i prijeziru umišljenosti i traženja vlasti…

Nova naslovna forums ISLAM Islamske teme – razno O pohvaljenosti skromnosti i prijeziru umišljenosti i traženja vlasti…

Ova tema sadrži 0 odgovora, ima 1 glas, zadnji odgovor od:  Anonimno prije 5 godine, 2 mjeseci. This post has been viewed 114 times

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)
  • Autor
    Postovi
  • #12118

    Anonimno

    O pohvaljenosti skromnosti i prijeziru umišljenosti i traženja vlasti…

    Pripremio: brat Berbehari

    Ibrahim b. el-Eš'as upitao je Fudajla b. ‘Ijjada, rahmetullahi alejhi, o skromnosti, pa mu je odgovorio: “Da se poniziš pred istinom i da je prihvatiš ma od koga je čuo, pa makar bio i najveći neznalica, obaveza ti je da prihvatiš istinu od njega.”

    Od najvrednijih adaba u traženju znanja jeste skromnost, poniznost, ostavljanje samodopadanja svojim znanjem i odstranjivanje žudnje za vlašću.

    Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Milostinja neće umanjiti imetak. Allah neće povećati oprost robu osim s ponosom. I niko se neće radi Allaha poniziti a da ga Allah neće uzvisiti.”

    Kažu: “Učenik koji je skroman i ponizan, ima najviše znanja, kao što i najniža mjesta na zemlji imaju najviše vode.”

    Prenosi se od Omera b. el-Hattaba, radijallahu anhu, da je rekao: “Doista, kada se rob ponizi radi Allaha, Uzvišeni Allah ga iz Svoje mudrosti uzdigne i bude mu rečeno: ‘Podigni glavu, Allah će te podići’, a on sebe smatra beznačajnim, dok ga ljudi smatraju uglednim.”

    Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista mi je Allah Uzvišeni objavio da budete međusobno skromni i ponizni i da ne činite nepravdu jedni drugima.”

    Prenosi se od Ejjuba es-Sihtijanija da je rekao: “Neophodno ja da učenjak stavi na svoju glavu zemlju iz poniznosti prema Allahu, subhanehu ve teala.”

    Rečeno je Bezerdžemheru: “Koja je to blagodat na kojoj se njenom posjedovatelju neće pozavidjeti?” Odgovorio je: “Skromnost,poniznost.” Ponovo je upitan: “A koja je to nedaća na koju se neće smilovati njenom počinitelju?” Odgovorio je: “Samodopadanje, umišljenost.”

    Rečeno je: “Skromnost uz slaboumnost i škrtost bolja je od oholosti uz darežljivost i lijepo ponašanje. Zato pojačaj jedno dobro djelo, obrisat ćeš dva loša, a dovedi nekoga u nepriliku zbog mahane, pokvarit ćeš kod njenog vlasnika dva dobra djela.”

    Lijepo li je rekao El-Muradi:”I uljepšaj dvije zajedničke stvari u očima drugih: veliku vrijednost u odjeći skromnosti.”

    Ibn Abdus je rekao. “Što god je učenjak dostojanstveniji to je njegov ugled veći. Samodopadanje brzo prilazi čovjeku i njega biva sačuvan samo onaj koga Allah, subhanehu ve te'ala, zaštiti i odstrani iz njegovih prsa želju za vlašću.”

    Od Ka'ba se prenosi da je rekao jednom čovjeku, kada je primijetio da on prati i provjerava hadise nastojeći da nađe nepravilnosti u njima: “Boj se Allaha! I udalji se od skupova. Ne uznemiravaj nikoga. Doista, kada bi tvoje znanje ispunilo prostor između nebesa i Zemlje zajedno sa samodopadanjem, Allah ti time ne bi povećao ništa osim prezrenost i manjkavost.”

    Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tri stvari upropaštavaju i tri stvari spašavaju! Što se tiče onih koje upropaštavaju, to su: požuda onoga kome se pokorava, strast onoga koji se slijedi i umišljenost, zadivljenost čovjeka samim sobom. Dok su stvari koje spašavaju: bogobojaznost u tajnosti i javnosti, riječ istine u zadovoljstvu i srdžbi i umjerenost u bogatstvu i siromaštvu. “

    Mesruk je rekao: “Dosta je čovjeku znanja da se boji Allaha, subhanehu ve te'ala, i dosta mu je neznanja da se divi svome djelu.”

    Ebu Derda’ je rekao: “Tri su znaka neznanja: samodopadanje, mnoštvo govora o onome što ga se ne tiče i da zabranjuje neku stvar a sam je čini.”

    Rekli su: “Samodopadanje ruši dobra djela.”

    Alija, radijallahu anhu, rekao je: “Samodopadanja su bolesti umova.”

    Drugi je rekao: “Divljenje čovjeka samom sebi dokaz je slabosti njegova uma.”

    Lijepo li je rekao Alija b. Sabit:”Bolest imetka je škrtarenje i rasipanje, dok je bolest znanja srdžba i samodopadanje.”

    Rekli su: “Ko se bude divio svome mišljenju, bit će ponižen. Ko se zadovolji svojim razumijevanjem, pogriješit će. Ko se bude oholio nad ljudima, bit će ponižen. Ko se bude miješao sa prezrenima i sam će biti prezren, a ko se bude okupljao oko učenih, bit će dostojanstven.”

    Rekli su: “Nećeš vidjeti onoga koji se divi samom sebi osim da žudi za vlašću.”

    Fudajl b. ‘Ijjad, rahmetullahi alejhi, rekao je: “Nema nijednog koji žudi za vlašću a da ne zavidi i čini nasilje, da ne istražuje mahane drugih ljudi i da ne prezire da se bilo ko drugi spominje po dobru.”

    Ebu Nuajm je rekao: “Tako mi Allaha, onaj koji je propao, propao je samo zbog žudnje za vlašću.”

    Ebul-Atahije je rekao:”Zar ne strahuješ, brate, od onoga koji žudi za vlašću da čini nasilje i uvede novinu i zabludu.”

    Također je rekao:”Želja za vlašću najveće je nasilje na Zemlji jer zbog nje jedni drugima čine nasilje.”

    Ja imam slično značenje: “Želja za vlašću bolest je koja razara dunjaluk i ljubav prema voljenima pretvara u rat…”

    Ibn Ebi el-Havari je rekao: “Čuo sam Ishaka b. Halefa da kaže: ‘Tako mi Allaha pored Kojeg drugog boga nema! Uklanjanje velikih planina lakše je od odstranjivanja želje za vlašću.”

    Drugi je rekao:”Želja za vlašću bolest je koja nema lijeka i malo ćeš naći onih koji su zadovoljni sa dobijenim.”

    Es-Sevri je rekao: “Ko bude volio vlast neka svoju glavu pripremi za borbu.”

    Također, Sufjan es-Sevri je govorio: “Dok sam bio mladić priželjkivao sam vlast, gledao sam čovjeka pored stuba kako daje odgovore i zavidio mu na tome. Međutim, kada sam postigao vlast, shvatio sam je.”

    El-Me'mun je rekao: “Ko bude priželjkivao vlast sa znanjem dok je još mali, proći će ga mnogo znanje.”

    Mensur b. Ismail el-Fekih je rekao:”Bolje se družiti sa psom koji je do krajnje granice nečist nego sa onim ko žudi za vlašću prije svoje zrelosti za vlast.”

    Prenosi se da je Alija, radijallahu anhu, jednog dana izašao iz džamije a ljudi su ga pratili. Okrenuo im se i upitao: “Koje srce može da izdrži ovo?” Zatim je rekao: “Klaparanje sandala propast je za srca najglupljih ljudi.”

    Malik b. Dinar je govorio: “Ko bude tražio znanje radi rada, slomit će ga, a ko ga ne bude tražio radi rada, povećat će mu hvalisanje.”

    Sahihu džami‘ bejani el ‘ilmi ve fadlihi – Ibn Abdul-Berr

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.

Novo na naslovnoj