Propis uzimanja ahad hadisa u akidi

Nova naslovna forums ISLAM Islamsko vjerovanje – akida Propis uzimanja ahad hadisa u akidi

Ova tema sadrži 4 odgovora, ima 4 glasa, zadnji odgovor od:  Anonimno prije 5 godine, 7 mjeseci. This post has been viewed 567 times

Pregledavate 5 postova - 1 do 5 (od ukupno 5)
  • Autor
    Postovi
  • #5862

    Anonimno

    Selam Alejkum braco i sestre.

    Jedna me stvar interesuje jer sam diskutiro sa jednim braton oko ove tematike pa mi nesto cudno bi..
    Radi se o sahih hadisima on tvrdi da se sahih hadisi ne uzimaju u akidu ali da on i drugi djeluju na osnovi tih hadisa jer on nekako djeli akidu u neko jako ubjedzenje i vjerovanje. Znaci on tvrdi da su mutavatir hadisi dio akide(jako ubjedzenje) dok sahih nisu(vjeruju u njih i djeluju na osnovi istih).Nemogu da shvatim ako nisi ubjedenjen u sahih hadise kako mozes djelovati na osnovu istih. To me je malo zbunilo pa me isto upita o definiciji akide ja znam da ju je shejh islama Ibn Tejjmije opisao ali nije je stavio kao definiciju niti znam da ju je iko definisao.Znam za sartove akide ali nikako za definiciju.On tvrdi da je to absolutno ubjedzenje bez ikakve sumnje ili mogucnosti za sumnju. To je jedan brat iz Hizb ut Tahrir grupe. Nezelim nikome zlo a kamoli ijednom muslimanu pa me interesuje sta vi mozete reci o tome. Ako iko moze da malo objasni bila bi velika pomoc inshaAllah.

    Unaprijed hvala i Selam od brata..

    #5870

    Anonimno

    We alejkumusselam ahi,

    S obzirom da tvoje pitanje tretira specifičnu akidetsku meselu, prebacio sam tvoj post u novu temu.
    Prije nego odgovorimo na tvoje pitanje, da se prisjetimo definicije ahad hadisa:

    Ahad hadisi su hadisi koji nemaju uvjete mutevatir hadisa. (Mutevatir hadis znači: hadis kojeg prenosi mnogobrojna skupina od mnogobrojne skupine i nemoguće je da su se dogovorili da slažu.)
    Ahad hadisi se dijele na tri skupine:

    a) Mešhur
    b) Aziz
    c) Garib

    1. Mešhur hadis je onaj hadis koji ima tri ili više prenosioca u svim karikama seneda.

    Od Abdullaha ibn Amra ibn el Asa radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem,rekao: ”Allah znanje neće ukloniti uzimajući ga od Svojih robova, nego će ga uzeti uzimanjem učenjaka, pa ako nema učenjaka ljudi će za vođe uzeti neznalice, pa će biti pitani i davati fetve bez znanja, te će otići u zabludu i druge u nju odvoditi.” [Hadis bilježe Buhari i Muslim]

    2. Aziz hadis je onaj hadis kojeg prenose dva ili tri prenosioca u svim karikama lanca.

    Primjer za to je hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim, gdje kaže Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ”Niko od vas neće biti pravi vjernik dok mu ja ne budem draži od roditelja, djeteta i svih ljudi zajedno.” Aziz znači jak, dostojanstven, i on može biti sahih, hasen ili daif.

    3. Garib hadis znači usamljen, čudan.

    To je hadis kojeg prenosi samo jedan ravija, primjer tome je hadis kojeg prenosi Umer Ibn el-Hattab radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Djela se cijene prema namjerama.” Bilježe ga Buharija i Muslim

    Na kraju, kakav je propis za uzimanje ahad hadisa u akidi?

    Ehli sunnet vel džemat uzima ahad predaje, koje su sahih i za akidu i za fikh, za razliku od nekih islamskih sekti, poput maturidija i ešarija, koje ne uzimaju ahad hadise u akidi, makar ti hadisi bili sahih.
    Imam Šafija je najviše pisao, govorio i odgovarao na ove stavove. Naveo je mnoštvo dokaza koji ukazuju na obavezu uzimanja ahad predaja u akidi, jedan od dokaza za to je da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, poslao Mus’aba ibn Umejra radijallahu anhu, i druge ashabe radijallahu anhum pojedinačno raznim plemenima, koji su im onda prenosili akidu, fikh i sve ostalo.
    Dakle, tvoj drug nema ehli sunnetske stavove po ovom pitanju.
    Detaljnije o uzimanju ahad hadisa u akidi pogledaj knjigu Predznaci Sudnjeg dana, mali srednji veliki, autor knjige: Jusuf ibn Abdullah ibn Jusuf el Vabil.
    Knjigu možeš preuzeti ovdje: http://d1.islamhouse.com/data/bs/ih_books/Predznaci_sudnjeg_dana.pdf

    Wesselamu alejkum
    RPG

    #5871

    Anonimno

    Da te Allah swt nagradi..
    Jazak Allahu khajran.

    #5875

    Anonimno

    Što se tiče Garib hadisa (usamljenih, čudnih), i onog koji je naveden kao primjer, imam primjedbu, ili pak tražim pojašnjenje. ‘Djela se cijene prema namjerama’
    Stav učenjaka je jednoglasan po pitanju autentičnosti ovog hadisa i da se on “prihvata”. Sa ovim hadisom je Imam Buhari, rhm., otpočeo svoju zbirku hadisa koja je poznata pod nazivom “SAHIHU-L-BUHARI”. Hadis je stavio umjesto uvoda, želeći ukazati na to da svako djelo kojim se ne želi Allahovo zadovoljstvo nije ispravno i da ono ne urađa plodom ni na dunjaluku ni na Ahiretu.

    Uvidjevši kolika je veličina ovog hadisa Abdur-Rahman ibn Mehdi je rekao: Kada bi pisao djelo u više poglavalja, hadis Omera ibnu-l-Hattaba – Zaista se djela vrijednuju prema namjerama – bih stavio u svako od tih poglavlja. Ovo je jedan od hadisa na kojima se temelji naša vjera.

    Prenosi se od Imama Šafije da je rekao: Ovaj hadis je trećina znanja i ulazi u sedamdeset fikhskih poglavlja.

    Takođe, prenosi se od Imama Ahmeda da je rekao: Temelji Islama stoje na tri hadisa: Hadis Omera: Zaista se djela cijene prema nijjetima. Hadis Aiše: Ko nešto novo uvede u vjeru (ovu našu stvar), što nije od nje, to se odbacuje. Hadis N’umana ibn Bešira: Što je dozvoljeno (halal) jasno je, a što je zabranjeno (haram) jasno je.

    Od Ebu Ubejda se prenosi da je rekao: Vjerovjesnik, s.a.w.s., je sabrao sve stvari ahireta u jednoj rečenici – ko uvede nešto novo u našu vjeru, što nije od nje, to se odbacuje; a stvari dunjaluka takođe je sabrao u jednoj rečenici – zaista se djela cijene prema nijjetima.

    Rekao je Ebu Davud: Zabilježio sam 500000 hadisa od Allahovog Poslanika, s.a.w.s., i od njih sam odabrao one koje sadrži ova knjiga (Sunen Ebi Davud) čiji broj hadisa iznosi 4800, i za čovjeka od te skupine sasvim su dovoljna četiri hadisa: Djela se vrijednuju prema namjeri; Lijepo obilježje čovjekovog islama je da se kloni onoga što ga se ne tiče; Vjernik će biti potpun mu’min tek onda kada bude volio svome bratu ono što voli i sebi; Dozvoljeno (halal) je jasno i zabranjeno (haram) je jasno, između ovoga dvoga su sumnjive stvari.
    Rekao je vođa pravovjernih Omer ibnul-Hattab, radijallahu anhu: “Čuo sam da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: ‘Zaista se djela vrednuju prema nijjetima, i zaista svakom čovjeku pripada ono šta namjerava…

    Pa onaj ko učini hidžru Allahu i Njegovom Poslaniku, njegova hidžra je Allahu i Njegovom Poslaniku, a onaj ko učini hidžru radi dunjalučke koristi ili zbog žene da bi je oženio, njegova hidžra je za ono za što ju je i učinio. ‘”
    (Buharija «SAHIH», br. 1, poglavlje: Kako je počela objava, Muslim, br. 1907, poglavlje: Poslanikove riječi: Djela se cijene prema namjeri, Ebu Davud, br. 2201,Tirmizi,1647, Ahmed, 1/25,43, Nesai,1/59 , Ibn Madže, 4227)
    Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Allah ne gleda u vaše likove niti u vaše imetke, nego u vaša srca i vaše namjere.” (Muttefekun alejhi).
    Ne razumijem kako je Garib?

    #5876

    Anonimno

    Hadis “Djela se cjene prema namjerma” je gharib jer samo ima jednoga prenosilaca a to je da se samo prenosi od Omera ibn el-Hattaba.

    Definicija: El-Garib je hadis kojeg prenosi samo jedan prenosilac.

Pregledavate 5 postova - 1 do 5 (od ukupno 5)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.

Novo na naslovnoj