Uticaj kozmetike na zdravlje

  • This topic has 1 odgovor, 1 glas, and was last updated prije 11 years, 2 months by Anonimno. This post has been viewed 2337 times
Pregledavate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
  • Autor
    Postovi
  • #11698
    Anonimno
    Gost

    Nažalost, naši ljudi još uvijek previše vjeruju industriji i misle da se proizvodi na policama trgovina provjeravaju i da se u prodaji ne može naći nešto što je štetno.

    O kancerogenim sastojcima u različitim artiklima, opasnim spojevima u plastici od koje se proizvode dječije igračke, odjeći od opasne tkanine, štetnim sastojcima u sokovima i hrani, puno se pisalo i čulo u posljednje vrijeme. Međutim, o štetnosti pojedinih sastojaka iz kozmetičkih preprata još uvijek se malo zna i govori.

    Zbog toga je nužna edukacija potrošača kako bi provjeravali podatke o određenim proizvodima koje namjeravaju koristiti. Jedna američka Internet stranica nudi simulaciju čitača sastava namirnica s obzirom na količinu i vrstu pesticida u njima, uspoređujući konvencionalno i organski uzgojene namirnice.

    I dok se već koliko-toliko razvila svijest o tome šta jedu, o odjeći i dječijim igračkama, kuhinjskim aparatima i posuđu, ljudi još uvijek ne razmišljaju previše o proizvodima koje koriste za njegu kose, kože lica i tijela.

    Prema istraživanjima evropskih naučnika, potrebno je naglasiti da je sve ono što stavimo na sebe za šest minuta u našem krvotoku i na taj način utiče na kvalitetu naše krvi. Znači da sve što unesemo ili sa čime naš organizam ima dodira, bitno i dugotrajno utiče na naše zdravlje. Jedno od istraživanja, na primjer povezuje probleme s karcinomom dojke i korištenje kemijskih boja za kosu. Danas nam moćni industrijski lobiji pokušavaju servirati da, ako želimo dovoljno hrane, mora biti hemije, ako želimo određenu boju kose, u boji mora biti hemija, ako želimo određenu boju sjenila za usne ili oči mora biti hemija – to jednostavno nije točno.

    Mnogi ne znaju da nam velike kozmetičke kuće vrlo često nude u stvari jeftino proizvedene, nadražujuće preparate i predstavljaju ih kao najnovija dostignuća u njezi kože. Neki proizvođači čak koriste i kvalitetne aktivne sastojke i to posebno ističu na pakovanju, ali njihov udio u cjelokupnom proizvodu je jako malen. Naravno, pri tome ne naglašavaju da se u proizvodu nalaze i sintetski sastojci pa činjenica da koriste i neke organske sirovine postaje nebitna.

    Certificirana prirodna kozmetika, za razliku od spomenutih, brine od ljudskom tijelu te ga uljepšava zahvaljujući prirodnim sastojcima koji su ”prijateljski” i prema koži i prema okolišu. Važno je napomenuti da, osim njege, ova kozmetika istodobno stimuliše i podržava prirodne funkcije kože te zaista brine o vašem zdravlju.

    Štetni sastojci koji se najčešće pojavljuju u kozmetičkim proizvodima:

    Ksenoestrogeni su endokrino ugrožavajuće kemikalije tj. otrovi (imitiraju estrogene). Ksenoestrogeni šalju lažne signale, blokiraju ili imitiraju hormone proizvodeći efekte koji prijete zdravlju i hormonalnom balansu. Ponašaju se poput estrogena i izazivaju raznorazne poremećaje, od kojih je najblaži oblik smanjena plodnost. Kod nas se zaista malo piše o ksenoestrogenima, iako smo svi u svakodnevnom kontaktu s njima, uključujući malu djecu i tek rođene bebe.

    Najčešće prisutni ksenoestrogeni koji se nalaze u proizvodima za ličnu njegu su parabeni (butylparaben, ethylparaben, methylparaben i propylparaben). Koriste se kao anti-mikrobni konzervansi u hrani, farmaceutskim proizvodima, pastama za zube, dezodoransima i u skoro svim kozmetičkim proizvodima.Predstavljaju najrasprostranjeniju grupu konzervanasa. Metil paraben predstavlja toliko jak konzervans da remeti normalnu aktivnost enzima, dok butyl paraben utiče na rad ženskih polnih hormona.

    Mnoge kompanije koje ih upotrebljavaju tvrde da su netoksični i sigurni. No, novija istraživanja pokazuju da uzrokuju mnoge ženske probleme poput endometrioze, cista na jajnicima, fibrocističnih promjena u grudima, PMS i vrlo često menstrualne grčeve. Sredstva za sunčanje, kozmetika za njegu lica te ruževi u sebi sadrže prilične količine ksenoestrogena, a na deklaracijama ćete ih primjetiti kao: octyl-methoxycinnamate, octyl-dimethyl-PABA, benzophenone-3, homosalate, 4-methyl-benzylidene camphor (4-MBC). Skrećemo pažnju da se ksenostrogeni nakupljaju u tijelu u masnom tkivu i tu se mogu zadržati i više desetljeća.

    Švajcarski naučnici su utvrdili da navedene hemijske tvari nemaju samo jako estrogeno djelovanje, već potiču i rast tumorskih stanica. Stoga vam savjetujemo izbjegavanje kozmetičkih, ali i prehrambenih proizvoda koji sadrže navedene sastojke te pažljivo čitanje deklaracija kako biste sačuvali vlastito i zdravlje svoje porodice.

    Prema istraživanju britanske molekularne biologinje Philippe Darbre, parabeni su povezani s rakom dojke. Njen je tim pronašao prosječno 20 nanograma parabena u malom uzorku tumora dojke. Uz sposobnost parabena da imitira djelovanje hormona estrogena, koji dokazano ima ulogu u razvoju raka dojke, ovo je otkriće nagnalo znanstvenike da upozore na štetnu stranu ove kemikalije.

    Struktura pronađenih parabena upućuje na to da su ove kemikalije bile nanesene na kožu, te se tako apsorbirale, primjerice dezodoransom, kremom ili sprejem za tijelo. Jednako tako ovo može objasniti činjenicu da jedna petina slučajeva raka dojke otpada na one u gornjem kvadrantu dojke, tj. području koje je najbliže pazuhu.

    Zatim glikol ester (phenoxyethanol) koji se također koristi kao konzervans koji utiče na nervni sistem i ćelije jetre kao i na reproduktivne sposobnosti. Među škodljivim sastojcima su antioksidanti kao disodium EDTA i trisodium EDTA koje izazivaju dermatitis. Iz sastojaka kozmetičkih preparata kao što su diazolidinyl urea, imidazolidinyl urea, hexanidine diethionate i idopropynylbutylcarbamat kao i quaternium 15, lako nastaje formaldehid poznati kao kancerogena tvar. Antioksidanti BDHA (butylhydroxianisole) i BHT (butylhydroxitoluen) toksično djeluju na jetru i pluća. Emulgatori PEG (polyethilenglikol) i PPG (polypropilenglikol) koji se dodaju da se poveća propusnost kože uzrokuju podržaje i iritacije. Sa povećanom propustnosti u kožu ulaze razne škodljive primjese i sastojci. Problem je u tome da kozmetičke preparate koristimo cijeli život i zato se te tvari akumuliraju u tijelu.

    Naftni derivati

    Mnogi su naftni derivati kancerogeni, a tu spadaju petrolatum i njegovi derivati (vazelin, petrolej, parafin) i mineralno ulje. Često ih nalazimo u kozmetici (kreme, voskovi za depilaciju, u dekorativnoj kozmetici, zaštitnim kremama i kremama za njegu beba), a čine kremu mazivom, omekšavaju kožu i čine je baršunastom. Mogu uzrokovati alergijske reakcije.

    Neki sastojci iz klasičnih parfema, posebno mirisi, dobivaju se od tvari na bazi petroleja i najjači su kontaktni alergeni. Toksično djeluju na kožu, dišni, živčani i reproduktivni sistem. Istraživanja su pokazala da i najfiniji parfemi poznatih dizajnera sadrže štetne sastojke koji imaju kancerogeno djelovanje. Alternativa štetnim sastojcima su organska certificirana eterična uljaNatrij lauryl sulfateNatrij lauryl sulfate iritira kožu i oči, može uzrokovati pojavu suhe kože i ekcema. Svojim štetnim svojstvima može izazvati promjene na DNK. Dolazi često u šamponima, pjenušavom kupkama, losionima, kremama i pastama za zube..Prirodna su mu alternativa šećerni tenzidi kao što su coco-glukozid i natrij coco-glukozid tartaratOctyl methoxycinnamateOctyl methoxycinnamate je kemijski zaštitni faktor. Smatra se sigurnim sastojkom, no neka su istraživanja ustanovila njegovu povezanost s rakom kože kao i njegovo snažno iritirajuće svojstvo za oči i kožu. Koristi se u make-upu, losionima za samotamnjenje i salonima za sunčanje, no i u mnogim kremama. Dokazano je i da se nakuplja u majčinom mlijeku i djeluje poput estrogena.

    Zinc Pirithione

    Sredstvo koje se koristi u borbi protiv peruti. Sprečava razvoj bakterija i gljivica i ima otpornost na ultraljubičasto zračenje. Nedavna istraživanja ukazuju da zinc pirithione oštećuje strukturu DNK pa se naziva i otrov ćelijske deobe.

    Butyl Methoxydibemzoylmethane

    Koristi se kao efikasan UV filter i predstavlja sredstvo za zaštitu od štetnog sunčevog zračenja. Pojedine studije ukazuju da mogu dovesti do promjene aktivnosti hormona.

    Butyl Phenyl Mehtylpropional

    Predstavlja sintetički miris koji ulazi u sastav parfema, losiona poslije brijanja, šampona za kosu, krema za tijelo. Ovi sastojci dovode do iritacija i alergijskih reakcija.

    Propylene Glycol

    Koristi se u kozmetičkim preparatima kao humektans, a to su supstance koje apsorbuju vodenu paru iz vazduha, vezuju vodu za sebe i na taj način sprečavaju gubitak vode i vlage iz preparata kao što su kreme za ruke, losioni za tijelo, šamponi za kosu … Ova supstanca može dovesti do trajnog oštećenja jetre i bubrega. Takođe ima i neurotoksično djelovanje.

    Butyl Hidroksi Toluen (Bht)

    Predstavlja efikasan antioksidans za prehrambene i kozmetičke proizvode. Brojne studije ukazuju na njihovu štetnost i karcinogenost.

    DMDM hidantoin

    Predstavlja efikasan konzervans topljiv u vodi koji ulazi u sastav šampona za kosu. Ovaj konzervans otpušta male količine formaldehida koji se lako rastvara u vodi pa ga sluzokoža dobro apsorbuje. Stalni kontakt sa formaldehidom uzrokuje nadražajni kašalj, glavobolju, dovodi do oštećenja reproduktivnih organa i uzrokuje nastanak tumora.

    Prirodna alternativa ovom sastojku su mineralni pigmenti poput titan dioksida koji odbija sunčeve zrake od površine kože i ne upija se u nju.

    Phenoxyethanol

    Aromatični eter alkohol koji se upotrebljava zbog mirisa i zbog svojih konzervirajućih svojstava.

    Smatra se sigurnim za upotrebu u kozmetičkoj industriji. Prema nekim istraživanjima smanjuje plodnost, toksičan je za reproduktivni sustav i povećava rizik od preranog poroda.

    Djeluje iritirajuće na oči, pluća i kožu, slabi imuni sistem.

    Propylene glycol

    Ovo je jedan od najčešće upotrebljavanih sastojaka u konvencionalnoj kozmetici jer veže velike količine vode na sebe i ima veliku moć prodiranja u kožu, bolju nego glicerin, a nije tako skup. Služi i kao otapalo i vlaži kožu.

    Upotrebljava se u dekorativnoj kozmetici, dezodoransima u spreju, antiperspiransima, proizvodima za kosu, losionima za bebe, vodicama za usta i proizvodima za samotamnjenje.

    Njegova upotreba je sada smanjena (smatra se da ima neurotoksično djelovanje), a umjesto njega se koriste ‘sigurniji’ butylene i polyethylene glycol.

    Prirodna alternativa je glicerin biljnog porijekla koji kožu štiti od gubitka vlažnosti.

    Natrij lauryl sulfate

    Natrij lauryl sulfate iritira kožu i oči, može uzrokovati pojavu suhe kože i ekcema. Svojim štetnim svojstvima može izazvati promjene na DNK.

    Dolazi često u šamponima, pjenušavom kupkama, losionima, kremama i pastama za zube.

    Prirodna su mu alternativa šećerni tenzidi kao što su coco-glukozid i natrij coco-glukozid tartarat.

    Octyl methoxycinnamate

    Octyl methoxycinnamate je kemijski zaštitni faktor. Smatra se sigurnim sastojkom, no neka su istraživanja ustanovila njegovu povezanost s rakom kože kao i njegovo snažno iritirajuće svojstvo za oči i kožu.

    Koristi se u make-up-u, losionima za samotamnjenje i salonima za sunčanje, no i u mnogim kremama. Dokazano je i da se nakuplja u majčinom mlijeku i djeluje poput estrogena.

    Prirodna alternativa ovom sastojku su mineralni pigmenti poput titan dioksida koji odbija sunčeve zrake od površine kože i ne upija se u nju.

    Formaldehid

    Opće poznat kao jedna od najopasnijih kemikalija. Kancerogena je, a nalazi se u lakovima za nokte te u raznim sintetičkim proizvodima za njegu kose, kože i tijela kao antimikrobna tvar i konzervans, ali se na deklaracijama nikada ne navodi kao ‘formaldehid’.

    Pojavljuje se pod različitim pseudonimima (većina ih u sebi sadrži riječ ‘form’, primjerice: formalin, lysoform i formalith), ali nije uvijek naveden jer ga druge kemikalije, kao što je imidazolidinil urea, uobičajeni konzervans u šamponima, na određenim temperaturama mogu oslobađati kao nus proizvod.

    Prirodna alternativa i ujedno i prirodni konzervans su certificirana organska eterična ulja.

    Razlozi zašto svjetske kozmetičke kompanije koriste ove štetne sastojke:

    • Jeftine sirovine
    • Bolje svojstvo pjenušanja
    • Bolji miris
    • Ugodan osjećaj na koži
    • Bolje svojstvo razmazivanja i upijanja
    • Jednostavan proces proizvodnje
    • Duži rok trajanja

    Zbog svega navedenog preporučujemo vam da pažljivim čitanjem deklaracije provjerite šta sadrži kozmetika koju koristite i kako ti sastojci djeluju na vaše zdravlje.

    Izvor:MakroVita

    #14901
    Anonimno
    Neaktivan

    Nedavno sam procitala clanak o cudnim sastojcima kozmetickih proizvoda. Krenula sam tragom placente fetusa koja se nalazi u karminima pa naisla i na ovo. Mada vecina ovih sastojaka nisu stetni, nije lose da znamo sta se sve u njima moze naci pa da istrazimo istinu o tome i razmislimo da li nam je dozovljeno koristiti ih (vidjecete da se koristi i kostana srz) i da li da uopste na sebe stavljamo svakakav poganluk. Clanak je i na internetu, na ekavici, a ako nije dozvoljeno ovdje na forumu objavljivat takve stvari, molim moderatore da mi halale i da ovo uklone.

    10 najčudnijih sastojaka kozmetičkih proizvoda
    August 1, 2008 | Autor cherry

    Sastojci u kozmetici Možda vama i nisu čudni, ali nama jesu…

    10. Placenta – Ženski organ u kojem počinje život, a posle porođaja se odbacuje, već godinama se koristi kao sastojak nekih proizvoda za ulepšavanje. Mnogi proizvođači tvrde da ona stimuliše rast tkiva, redukuje bore i da blagotvorno deluje na kosu. Nažalost, nijedna od ovih tvrdnji nikada nije naučno dokazana.

    9. Izbljuvak kita – Supstanca nazvana ambergris (ambra grisea, ambre gris, ambergrease, ili sivi amber) je sivkasta, čvrsta i voskasta masa. Veoma je korisan fiksativ u prafemima. On se stvara u digestivnom sistemu jedne vrste kitova – ulješure. Ima sladak, zemljani miris i uglavnom se nalazi u nanosima na plažama Južne Amerike ili Australije. U poslednje vreme, sve više je zamenjen sintetičkim alternativama.

    8. Karmin bube – One su, ustvari, jedna vrsta štitastih vaši (Dactylopius coccus). Kada vam je potrebna lepa crvena boja, možete komotno nekoliko ovih buba potopiti u malo tople vode, osušiti ih i samleti. Zatvoreno crvena boja dobijena na ovaj način, dovoljno je prilagodljiva da se može koristiti u kremama, ruževima za usne i skoro svakom drugom kozmetičkom proizvodu.

    7. Ostaci ulja od kuvanja – Naučnici kažu da se površinski aktivne supstance – surfaktanti (nalaze se u deterdžentima, omekšivačima, regeneratorima…) koje pomažu regeneraciju oštećene kože, mogu dobiti od ostataka ulja iz kuhinje.

    6. Ljudsko majčino mleko – Možda će vam se učiniti čudno (a nije li sve takvo na ovoj listi?), ali neki ljudi zagovaraju upotrebu (ljudskog) majčinog mleka za pravljenje sapuna. Bi li vi pokušali ovako nešto?

    5. Ptičiji izmet – Da li ste ikada čuli za Gejša tretman lica (Geisha Facial)? Ono se sastoji iz dubokog čišćenja lica i velike kašike slavujevog govanca, a košta oko $180. Navodno je mokraćna kiselina u ptičijem izmetu odlična za negu lica. Možda i jeste, ali ne morate se mazati ovim da biste imali lep ten.

    4. Sperma bika – Želite sjajnu kosu? Ljudi iz nekoliko salona u Evropi misle da imaju pravo rešenje za vas. Protein iz sperme bika navodno daju odlične rezultate. Mi smo skeptični, pa mislimo da će vam od ovoga kosa biti samo malo kruća.

    3. Zmijski otrov – Jedan od najapsurdnijih sastojaka u novim preparatima protiv bora je i zmijski otrov. Kozmetičke firme koje ovo koriste, nadaju se da ćete moći da nekako povežete otrov Botox i zmijski otrov, te shvatiti da oba čine čuda protiv bora. Uprkos tome šta misli glumica Jamie Pressly, zmijski otrov nije pokazao nikakvu pozitivnu promenu u efektima krema protiv bora.

    2. Koštana srž kokošaka – Ovo je, navodno, bogat izvor glukozamina (amino šećer (C6H13NO5)), ali na koji način on povoljno deluje u kozmetičkim proizvodima – ostaje misterija. Kokošija koštana srž se dosta upotrebljava, ali se retko reklamira kao sastojak proizvoda. Pitamo se zašto…

    1. Kravlja balega – Ispostavilo se da se od ekstrakata kravlje balege može napraviti izuzetno prijatan miris vanile. Ovo su otkrili Japanski naučnici, izlažući kravlji izmet veoma visokim temperaturama. Znači, nije više samo đubrivo…

    10 najčudnijih sastojaka kozmetičkih proizvoda

Pregledavate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
  • Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.