Kur’an kao psihički lijek za pretjerano radovanje i tugu

1440

Kur’an liječi ljudsku dušu i onda kada su psiholozi nemoćni da to učine. Glavni cilj objavljivanja Kur’ana jeste čovjek sa svim njegovim vidljivim i nevidljivim svojstvima. Kur’an je bio i on će ostati istinski prvi lijek za ljudsku dušu, ako se bude slijedio. Stoga ćemo ubrati jedan cvijet iz ovog obilja kojem nema kraja. Uzvišeni Allah kaže:

“Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu, lahko – da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On da. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce.” (El-Hadid, 22-23)

Dr. Dilaver Muhamed Sabir kaže:

“Kur’an liječi neke duševne bolesti i u tome biva, u ime Boga, uspješan bez preteranog  truda i napora, a ono što je propisano mora se i desiti[1]. Kada vjernik udijeli iz svog obilja milostinju vjerujući da je na nebesima njegova opskrba, i da darežljivost ne siromaši a odvažnost ne ubija, tada je sve u Allahovoj moći. Ništa se na Zemlji od iskušenja nije desilo, a da nije već bilo zapisano još od ranije, da je od Allaha i da je to On samo obznanio. Naime, dunjaluk je kao priča koja nadmašuje maštu. Vjernik, kada ga zadesi nedaća, biva strpljiv, a kada ga zadesi blagostanje, biva zahvalan. Pod radošću i tugom, koje se zabranjuju u ajetu, misli se na onaj aspekt kada se prelazi granica i dolazi do sasvim suprotnog ponašanja osobe od onog ponašanja koje se zahtijeva.

Radost i tuga jesu emocionalni činioci koji imaju različite utjecaje na čovjeka. Savremene medicinske studije utvrdile su da radost i tuga imaju negativno djelovanje na čovjekovo srce. Zato ljekari savjetuju da se potresne i tužne vijesti ne saopćavaju osobama sa srčanim tegobama. Također, savremene medicinske studije ukazuju da emocionalni činioci, kao što su tuga i radost, mogu nekada prouzrokovati nesvjesno povećano konzumiranje hrane, što dovodi do pretilosti, kojoj se, opet, pripisuju mnoge komplikacije, kao npr., otežano kretanje, koje prouzrokuje upalu zglobova, na laktovima i koljenima, potom dolazi do slabljenja stomačnih mišića, mišića na nogama kojima je onemogućeno stezanje[2]. Ovakvo stanje dovodi do pojave velikog stomaka, proširivanja vena, disanje je otežano uslijed nagomilavanja masnoća.

Tu su također i komplikacije koje se odnose na krvotok, jer zbog povećane težine dolazi do povećanog rada srčanog mišića ali i velikog pritiska na srce, zbog čega se uslijed začepljenja vena i stenokardije povećava vjerovatnoća srčanog i moždanog udara.

Komplikacije uslijed pretjeranog konzumiranja hrane ogledaju se i u tome da pretile osobe mogu oboljeti od dijabetesa, potom dolazi do povećanog procenta holesterola u krvnoj plazmi što je opet uzrok trombozi.

I na kraju, tu su i psihološke komplikacije koje uzrokuje pretilost, jer osoba je daleko od lijepog i skladnog izgleda, pokreti su joj usporeni a i misaono percipiranje također je manje aktivno.

Sve što smo spomenuli Uzvišeni Allah sažima riječima:  “Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Allah, doista, ne voli one koji pretjeruju.” (El-E’raf, 31)

Autor: Dr. Halid Faik el-Ubejdi

Iz knjige: Kur’an, nervni sistem i psihologija

Priprema: Put vjernika

Fusnote:


[1] Američki učenjaci otkrili su 2007. godine da je mozak pod utjecajem glasova koje čuje za vrijeme dok čovjek spava. Nakon podužeg proučavanja došli su do zaključka da mozak čovjeka koji spava može razlikovati glasove, analizirati ih i pohraniti. Ako znamo da čovjek provede trećinu života u snu, onda je važnost slušanja Kur’ana za vrijeme sna ogromna. www.aqarcity.com (op.prev)

[2] Stres – Živite duže i bolje. Stres je pojam koji se danas koristi u širokom, ali i veoma nepreciznom, značenju. Stanja straha i neizvjesnosti, bolest i tragični događaji u porodici, materijalna ugroženost, nesigurnost na poslu, produženi fizički napor, izloženost neke osobe ekstremnim temperaturama, buka, nesanica i gladovanje, ali i situacije koje nose krajnju radost i prijatnost, u principu se opisuju kao “stresne”. Ove situcije stresne su isključivo pod uvjetom da kod određene osobe izazivaju masu nespecifičnih psiholoških i tjelesnih reakcija. U slučaju da takve reakcije izostanu, može se reći da te osobe nisu pod stresom. Reakcija na stres individualna je stvar.

Šta se dešava s organizmom u akutnom stresu? Iznenadni doživljaj veoma neprijatne, averzivne, krajnje neprijatne ili krajnje prijatne životne situacije izaziva slijedeće reakcije:

a. mozak registruje opasnost i odmah šalje signal tijelu koje “otpušta” hormon pod nazivom kortizol;

b. hormon mobiliše energiju;

e. budnost (pažnja, vigilnost) se pojačavaju. Ubrzava se rad srca. Krvni sudovi se šire i skupljaju. Razmjena materija u tijelu doživljava “zaokret”;

d. “zaokret” metaboličkih procesa (razmjene materija u tijelu) ima cilj da energiju usmjeri prema mišićima.

e. opasnost je prošla;

f. hormon “zatvara” sam sebe. Prelaskom u mozak, on “naređuje” tijelu da se odmori, što

istovremeno označava i prestanak lučenja kortizola;

g. organizam se vraća u pređašnje, uobičajeno, stanje.

A šta se događa u hroničnom stresu?

Dugotrajne stresne situacije kao što su stalne porodične teškoće, nerješivi poslovni problemi, nezaposlenost, usamljenost, djeluju na slijedeći način:

a. mozak šalje tijelu signal da kortizol stupi u akciju;

b. s obzirom na to da je stresna situacija dugotrajna, hormon kortizol i dalje se luči;

e. organizam ulazi u “crvenu zonu”, koju karakterišu permanenta napetost, strepnja, uznemirenost, nesanica, depresija i tjelesni simptomi funkcionalnog karaktera. www.stetoskop.info (op. prev.)