Nagazio sam na crnu mačku…

Islamske teme

Pitanje:

Selamu alejkum. Danas sam nenamjerno nogom stao na crnu mačku, ona je jauknula i skočila. Prošle godine mi se isto desilo, stanem mački na rep nenamjerno, poslije nekoliko dana pao sam sa motora. Sigurno će mi se neka nesreća desiti, mačka je zaštićena. Hvala.

Odgovor:

We alejkumusselam,

Vjerovanje da će se čovjeku desiti nešto loše ako nagazi na mačku ili ako mu mačka „presječe“ put, kruži među mnogim ljudima koji, tako, i neznajući mogu upasti u Allahu najodvratniji grijeh – širk!!! Rekao je Uzvišeni Allah:

{ إِنَّ اللَّهَ لا يَغْفِرُ أَنْ يُشْرَكَ بِهِ وَيَغْفِرُ مَا دُونَ ذَلِكَ لِمَنْ يَشَاءُ }

„Allah neće oprostiti da mu se širk čini a oprostiće manje od toga onome kome On hoće!“ (En-Nisa’, 48)

I rekao je Uzvišeni:

وَمَنْ يُشْرِكْ بِاللَّهِ فَقَدِ افْتَرَى إِثْمًا عَظِيمًا

„A onaj ko drugog smatra Allahu ravnim čini, izmišljajući laž, grijeh veliki.“ (En-Nisa’, 48)

I Rekao je Uzvišeni:

وَمَنْ يُشْرِكْ بِاللَّهِ فَقَدْ ضَلَّ ضَلالا بَعِيدًا

“I onaj koji Allahu širk čini, taj je daleko zalutao!” (En-Nisa’, 116)

Širk je poređenje i izjednačavanje Stvoritelja – Allaha sa stvorenjima u stvarima koje su specifične samo za Njega Uzvišenog!

Dokaz za ovakvu definiciju nalazimo u Kur’anu Časnome na više mjesta, u jednom od tih Uzvišeni kaže:

قَالُوا وَهُمْ فِيهَا يَخْتَصِمُونَ (96) تَاللَّهِ إِنْ كُنَّا لَفِي ضَلَالٍ مُبِينٍ (97) إِذْ نُسَوِّيكُمْ بِرَبِّ الْعَالَمِينَ (98

“I reći će kada se u ognju budu raspravljali: Tako nam Allaha, doista smo u jasnoj zabludi bili, kada smo vas (obraćajući se svojim idolima, kipovima i onima koje su Allahu ravnim smatrali) izjednačavali i ravnim učinili sa Gospodarem svih svjetova!” (Eš-Šuara’, 96-98)

Pa tako onaj koji izjednači bilo koje stvorenje sa Allahom u pitanju Njegovih svojstava i djela taj je učinio širk, kao da čovjek recimo kaže: Ja stvaram kao što i Allah stvara! Ili, pak, kao da kaže: Ja upravljam zemljom i nebesima i ja sam onaj koji ih održava! Tada po koncenzusu postaje mušrik! Jer je sebe izjednačio sa Allahom, jer sama riječ Allah potiče od glagova ellehe – ju’ellihu koja u prijevodu znači Onaj koji se obožava, Onaj kome se klanja, Onaj koji se u dovama poziva, Onaj od kojeg se utočište i zaštita traži, Onaj na kojeg se oslanja…

Tako kažemo da je jedna od osnovnih svojstvenosti našeg Gospodara da je On Jedan i Jedini koji čovjeku pribavlja hajr – korist, sreću, uputu … kao i da je On taj koji od njega odbija svako zlo i nesreću…

Te ukoliko čovjek pripiše ova svojstva nekome mimo Allahu, bez obzira bio taj Allahu voljeni poslanik, ili bliski melek, ili njegov ewlijja, a kamoli mačka ili neka druga životinja, taj je izjednačio Allaha sa njegovim stvorenjima učinivši na taj način širk Allahu!

Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu obraćajući se svome Poslaniku, sallAllahu alejhi we sellem:

قُلْ لا أَمْلِكُ لِنَفْسِي نَفْعًا وَلا ضَرًّا إِلا مَا شَاءَ اللَّهُ وَلَوْ كُنْتُ أَعْلَمُ الْغَيْبَ لاسْتَكْثَرْتُ مِنَ الْخَيْرِ وَمَا مَسَّنِيَ السُّوءُ إِنْ أَنَا إِلا نَذِيرٌ وَبَشِيرٌ لِقَوْمٍ يُؤْمِنُونَ

“Reci (o Muhammede!): Ja sebi nikakvu korist ne mogu pribaviti niti od sebe ikakavu štetu otkloniti osim ukoliko Allah htjedne tako! Ja kada bi kojem slučajem poznavao gajb – skriveni svijet, ta sebi bih mnogo hajra nakupio i ne bi me nikakvo zlo zadesilo. Međutim ja nisam ništa drugo do obični opominjač i radosnik narodu koji vjeruje!” (El-A’raf, 188)

Korist spomenuta u ajetu je ustvari uputa, dok je štetom misli na – zabludu! Gajbom se u ajetu misli na tačno vrijeme smrti, dok se hajrom misli na dobra dijela…

Ovako je ovaj ajet protumačio Abdul’aziz ibn Džurejdž – učenik ‘Ataa ibn Ebi Rebbaha koji je ujedno i jedan od najistaknutijih učitelja imama Ebu Hanife rahimehullah, kojeg je sam Ebu Hanifa cijenio više nego li svoga poznatog šejha pred kojim je najviše učio – Hammada ibn Ebi Sulejmana! A također je ajet protumačio na ovaj način i Mudžahid ibn Džubejr, poznati tabi’in koji je ispred Ibn Abbasa, radijAllahu anhuma, 30 puta proučio Kur’an zaustavivši se pri svakom učenju kod svakog ajeta! A od njih dvoje ovakav tefsir – tumačenje bilježi Ibn Džerir Taberi u svom poznatom Tefsiru (13/302; 15494 i 15495)

Pa razmisli, o ti koji vjeruješ da nekakva životinja može donijeti sreću ili nesreću! Razmisli malo o ovom ajetu gdje Allah o svom najdražem robu (Muhammedu sallAllahu alejhi we sellem) kaže da nije u stanju da sebi ikakvog hajra pribavi ili da pak štetu od sebe otkloni osim ukoliko to njegov gospodar tako ne želi!

Pa kada je ovakav hal sa Poslanikom sallAllahu alejhi we sellem, šta je onda sa drugim ljudima, ili pak, životinjama. Zar misliš, o Allahov robe, da ti mačka može nesreću donijeti!?

Podjela shvatanja sujevjerja da će se čovjeku desiti nešto loše kada mu mačka presječe put ili slično

Ukoliko kažeš da će ti se desiti nešto loše nakon što si nagazio na mačku, ili nakon što ti je mačka „presjekla“ put, time možeš misliti na dvije stvari:

PRVA: Ili misliš da ti sam taj čin gaženja na mačku, ili kada ti mačka „presječe“ put, donosi nesreću, ukoliko ovako misliš znaj da si zapao u vode velikog širka, kojeg Allah neće oprostiti osim iskrenim pokajanjem! Jer si mački pripisao da je ona izvor koristi i štete i na taj način si je uporedio i izjednačio sa Gospodarem svih svjetova!

DRUGA: Da misliš da sama mačka (ili gaženje na nju) nije sama po sebi izvor nesreće, već da je Allah taj koji daje korist i štetu, ali da je gaženje na mačku, ili mačkino presjecanje puta, jedan od sebeba (uzroka) te nesreće, u ovakvom slučaju, ukoliko ovako vjeruješ, postupio si suprotno Poslanikovoj uputi i učinio si mali širk, koji svakako nije na stepenu onog koji smo prije naveli. Jer prvi širk je veliki širk koji izvodi iz vjere, dok je ovaj o kojem govorimo mali širk, koji ne izvodi iz vjere, ali je jedan od najvećih grijeha. To što ga islamski učenjaci nazovaju malim širkom, ne znači da je to mali grijeh, naprotiv, mali širk nije manje opasan jer je on skriveniji i nekako više privlačniji, a lično vjerujemo, da je većina onih koji su iskušani sujevjerjem u mačku, da je većinu njih upalo u ovu vrstu malog širka.

Također, u ovu kategoriju spada i sve ono što je često zastupljeno kod nas poput različitih tumačenja pojedinih pojava kao što su: zvuk sove, pojava vrane, lomljenje ogledala, ili poput nekih drugih stvari koji se kod nas tumače kao pozitivni predznaci, poput prolijevanja vode ispred putnika kada ovaj kreće na put, ili tumačenje pojave goluba kao sreće na putu, i još dosta toga…

Šerijat posljednjeg poslanika je sve ovo učinio od zabranjenih stvari, te je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, o ovim stvarima govorio na puno mjesta, a u jednom od njih je rekao:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ

أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ لَا عَدْوَى وَلَا هَامَةَ وَلَا نَوْءَ وَلَا صَفَرَ

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ

عَنْ النَّبِيِّ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ لَا عَدْوَى وَلَا طِيَرَةَ وَلَا هَامَةَ وَلَا صَفَرَ

عَنْ جَابِرٍ قَالَ

قَالَ رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ لَا عَدْوَى وَلَا طِيَرَةَ وَلَا غُولَ

“Nema ‘adwe, tj. prelaženja bolesti s osobe na osobu na način koji ste smatrali u džahilijjetu, niti se smije tira činiti, pretskazivati i biti pesimističan onako kako je to rađeno u džahilijetu, niti hamme, tj. sova išta znači, niti postoji (safer) neki mjesec ili dan u kojem se ne treba ovo… ne treba ono…, niti pojava neke zvijezde (new’e) išta znači, niti se treba plašiti (gula) onoga što se nekada uveče na nekim mjestima pojavljuje!” (Hadis su zabilježili Buharija i Muslim)

Iz ovog hadisa vidimo da ne treba biti zloslutan, tj. pesimističan kada npr. vidimo vranu, ili čujemo sovu, ili kada nam mačka pređe preko puta, ili kada nam se polomi ogledalo, ili da se ne ženi između dva Bajrama, ili da se krene na put kada vidimo tu i tu zvjezdu, ili kada je pun mjesec… već sve su ove spomenute stvari, i još puno drugih koje nismo spomenuli, puka praznoverja koja su u islamu zabranjena.

Naprotiv, upravo onaj koji povjeruje u ove stvari i misli da su događaji iz svakodnevnice povezani sa ovim stvarima, kao i da ove stvari utiču na svakodnevnicu, kao recimo ukoliko čovjek kaže: Ukoliko se oženim između dva Bajrama, brak će mi biti totalni promašaj i biću nesretan u njemu, ili pak ako vjeruje da će mu se dogoditi nešto loše ukoliko mu mačka presječe put ili polomi ogledalo ili slično… onda, neka takav, koji ovako vjeruje, čeka upravo ono od čega se plaši i strahuje, jer će ga Allah time iskušati kao kaznu za ono u šta je vjerovao, a kao dokaz za ovo su riječi Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem:

“Tira (pesimizam, zloslutnja i predskazanje na osnovu nekih znakova poput onog da treba krenuti na put ako ptica poleti desno, a ako ne onda ne treba polaziti), pogađa one koji su pesimistični kada su ovi znakovi u pitanju!” (Hadis su zabilježili ibn Hibban u Sahihu, Taberi u Tehzibu i Tahawi u Muškilu)

Molim Allah da nas sačuva širka, malog i velikog, znanog i neznanog!

Autor: Ebu Ammar (Ovaj odgovor je adaptirani dio teksta kojeg je autor napisao povodom masovne distribucije internet pisama (emailova) sa sujevjernim sadržajem)

Obrada i adaptacija: Stazom islama