PROPISI O KURBANU

6061
Kurban 2015

Zaklati kurban je sunne-vadžibe za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti. Klanje kurbana je propisano riječima Uzvišenog (u prijevodu značenja):

“…Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji!” (El-Kevser, 2. ajet) i riječima Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: ”Onaj ko je (kurban) zaklao prije Bajram namaza, neka ga ponovo zakolje!”(Muttefekun alejhi)

1. Definicija kurbana

Kurban je ovca koja se u jutro na Kurban-bajram kolje u cilju sticanja Allahove, dželle šanuhu, bliskosti i naklonosti.

2. Propisanost kurbana

Zaklati kurban je sunne-vadžibe za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti. Klanje kurbana je propisano riječima Uzvišenog: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji!” (El-Kevser, 2) i riječima Poslanika, sallallahu alejhi we sellem: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza neka ga ponovo zakolje!”1

Od Ebu Ejjuba Ensarije, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “U doba Allahova Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, domaćin je klao kurban za sebe i za svoje ukućane”2

3. Vrijednost klanja kurbana

Klanje kurbana ima svoju veliku vrijednost. To najbolje potvrđuju Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, riječi: “Čovjek ne Kurban-bajram, ne može ništa draže Allahu uraditi, nego što je pustiti krv (kurbana). Ona (tj. zaklana životinja) će na Sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne prije do Allaha, dželle šanuhu, nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu!”3

Upitan: “Šta su ovi kurbani?” – Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je odgovorio: “Sunnet vašeg oca Ibrahima.” Upitan: “A šta mi od njih imamo?” – odgovorio je: “Za svaku dlaku po jedan sevab.” Upitan: “A šta je sa runom?” – Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je odgovorio: “Za svaku dlaku runa po jedan sevab.”4

4. Smisao klanja kurbana

Smisao klanja kurbana, između ostalog, se ogleda u sljedećem:

a) Što se kroz klanje kurbana postiže Allahova bliskost i naklonost. U tom smislu su i riječi Uzvišenog: “Reci: ‘Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika…” (El-En’am, 162-163)

Pod obredima se ovdje misli na klanje kurbana kao čin postizanja Allahove bliskosti i naklonosti.

b) Oživljavanje sunneta vođe pravovjernih, Allahova prisnog prijatelja i poslanika Ibrahima, alejhi selam, kome je (u snu) Allah naredio da, kao kurban, žrtvuje svoga sina Ismaila, alejhi selam, potom mu ga, (kada ga je pošao žrtvovati), zamijenio (po meleku poslanim) ovnom. U tom su smislu riječi Uzvišenog: “…i kurbanom velikim ga iskupismo.” (Es-Saffat, 107)

c) Svojevrsno priuštenje izobilja mesa na Bajram, kako za čeljad tako i za siromahe.

d) Svojevrsan vid zahvale Allahu na Njegovim blagodatima datim čovjeku u stoci. U tom su smislu i riječi Uzvišenog: “…jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša.” (El-Hadždž, 36-37)

5. Propisi vezani za kurban

a) Starost kurbana

Da bi se bravče moglo zaklati u kurban treba da bude staro blizu godinu dana.

Za kozu važi pravilo da je napunila godinu i ušla u drugu, za devu da je napunila četiri godine i ušla u petu, a za goveče da je napunilo dvije godine i ušlo u treću. U tom su smislu i Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, riječi: “U kurban koljite samo odrasle (zrele) životinje, osim ako vam je takvu teško naći. U tom slučaju možete zaklati i jednogodišnje bravče. June od dvije godine se računa odraslim govečetom.”5

b) Zdravlje i fizička ispravnost kurbana

U kurban se može zaklati samo ona životinja koja je potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana. To znači da životinja namijenjena za kurban ne smije biti ćorava, hroma, iščupanog roga, i uha iz korijena, bolesna niti previše mršava. U tom smislu su i Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, riječi: “Kurban ne smije biti: izrazito ćorav, izrazito bolestan, izrazito hrom ni izrazito mršav, toliko da se na kostima ne može napipati meso.”6

c) Najbolja životinja za kurban

U kurban je najbolje zaklati neutučena rogata ovna, bijele dlake sa mrkim prugama oko očiju i po nogama. Ovo zato što je, kako prenosi Aiša, radijallahu anha, takvog ovna najviše volio i u kurban klao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem. Ona kaže: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, je najviše volio u kurban zaklati rogata ovna, mrka ispod trbuha, mrkih nogu i garava oko očiju.”7

d) Vrijeme klanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana nastupa u jutro, poslije klanjanja bajram-namaza. Otuda kurban zaklan prije klanjanja bajram-namaza, ni u kom slučaju ne može biti ispravan. Uostalom, to potvrđuju i Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, riječi: “Ko kurban zakolje prije bajram-namaza, zaklao ga je radi sebe, a ko ga zakolje poslije namaza, prinio je pravu žrtvu i potrefio pravi muslimanski običaj.”8

Ukoliko neko ne stigne zaklati kurban prvi dan Bajrama, može ga zaklati drugi dan, pa i treći dan Bajrama, jer se od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, prenosi da je rekao: “Svi dani donošenja tekbira (ejjamu-t-tešrik) su za klanje (kurbana).”9

e) Šta je prilikom klanja kurbana mustehab?

Prilikom klanja kurbana lijepo je (mustehab) kurban okrenuti prema Kibli i proučiti: Innȋ vedždžehtu vedžhije lillezȋ fetare-s-semâwâti ve-l-erda hanȋfen ve mâ ene mine-l-mušrȋkin. (El-En’am, 79) Inne salâti ve nusukȋ ve mâhjâje ve memâtȋ lillâhi rabbi-l-‘âlemin! Lâ šerȋke lehu ve bizâlike umirtu ve ene evvelu-l-muslimin! (El-En’am, 162-163) / “Ja okrećem lice svoje, kao pravi vjernik, prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio, ja nisam od onih koji Njemu druge ravnimsmataraju. Klanjanje moje i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman.”

Kada se kurban pođe preklati, treba proučiti: Bismillȃhi10, Allȃhu ekber! Allȃhumme hȃzȃ minke ve leke! / “U ime Allaha! Allah je najveći! Allahu ovo je od Tebe i Tebi!”

f) Povjeravanje klanja kurbana drugom

Najbolje je (mustehab) da svako svoj kurban lično prekolje. Međutim, svi se islamski pravnici slažu da se klanje kurbana može povjeriti i drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.

g) Podjela kurbanskog mesa

Mustehab je kurbansko meso podijeliti na tri dijela:

  • dio za potrebe ukućana

  • dio kao sadaku podijeliti siromasima i

  • dio pokloniti prijateljima (i komšijama)

U tom smislu su i Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, riječi: “Jedite, pohranite i podijelite!”11

Dozvoljeno je svo kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao što je dozvoljeno svega ga zadržati za kućne potrebe i ništa od njega ne podijeliti.

h) Plaćanje usluge kasapinu

Kasapinu se za njegov trud ne može platiti kurbanskim mesom, jer se od Alije, radijallahu anhu, prenosi da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejh we sellem, me je zadužio da se pobrinem oko njegovih kurbana (deva), naredivši mi da podijelim njihovo meso i kože, a da od toga ne dajem ništa kasapinu, dodavši: “Mi ćemo mu dati od nas!”12

i) Da li je ovca kao kurban dovoljna za sve ukućane?

Za sve ukućan, ma koliko brojni bili, dovoljno je u kurban zaklati samo jednu ovcu. Dokaz za to su Ebu Ejjubove, radijallahu anhu, riječi: “U doba Allahova Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, domaćin je klao kurban za sebe i za svoje ukućane.”13

j) Šta onaj ko je naumio zaklati kurban treba izbjegavati?

Onome ko je naumio zaklati kurban strogo je pokuđeno šišati se i rezati nokte, od početka mjeseca zul-hidždžeta, pa sve dok ne zakolje kurban, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: “Kada ugledate mlađak od zul-hidždžeta, neka – ukoliko neko od vas želi zaklati kurban – ne dira kosu ni nokte dok ne zakolje kurban.”14

k) Poslanikovo klanje kurbana za sav svoj Ummet

I oni muslimani koji ne budu u mogućnosti zaklati kurban imat će nagradu kao da su ga zaklali, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, koljući jednog od dva ovna rekao: “Allahu, ovo je od mene i od onih mojih sljedbenika koji ne zakolju kurban.”15

Autor: šejh Ebu Bekr Džabir el-Džezairi

Iz knjige Minhadžu-l-muslim (Put pravog muslimana) str. 446-451.

Članak je prvobitno objavljen 2011. godine.

Fusnote:


1 Hadis je muttefekun alejhi

2 Hadis bilježi Tirmizi i kaže da je sahih

3 Hadis bilježe Ibn Madže i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen garib

4 Hadis bilježe Ibn Madže i Tirmizi i kaže da je hasen

5 Hadis bilježi Muslim

6 Hadis bilježi Muslim

7 Hadis bilježi Tirmizi i kaže da je sahih

8 Hadis bilježi Buharija

9 Hadis bilježi Ahmed u svom Musnedu, s tim što u senedu hadisa ima nekih spornih elemenata. Slične predaje se prenose od Alije i Ibn Abbasa, radijallahu anhum, kao i od nekih drugih ashaba. Malik i Ebu Hanife se drže mišljenja koje se navodi u predaji od Omera i Ibn Omera, radijallahu anhum, a u kojoj stoji; “Klanje kurbana se ne može odgoditi dalje od trećeg dana Bajrama.”

10 Spomenuti Allahovo ime je vadžib, jer je Uzvišeni rekao: “Ne jediite ono pri čijem klanju nije spomenuto Allahovo ime!” (El-En’am, 121)

11 Hadis je muttefekun alejhi

12 Hadis je muttefekun alejhi

13 Hadis bilježi Tirmizi i kaže da je sahih

14 Hadis je muttefekun alejhi

15 Hadis bilježe Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi