SA POSLANIKOM NA BAJRAM

839
Bajram mubarek

Bajram-namaz je propisan prve godine po Hidžri i on spada u pritvrđene sunnete koje je uvijek obavljao Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, te naredio ljudima i ženama da i oni iziđu na bajram-namaz i da ožive ibadete i propise Bajrama u skladu sa postupcima Resulullaha, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Zbog velike važnosti poznavanja tih propisa sažeto navodimo slijedeće:

1. Preporučenost kupanja, mirisanja i oblačenja naljepše odjeće

Prenosi se od El-Hasana es-Sibta, da je rekao: Naredio nam je Resulullah, sallallahu’alejhi ve sellem, da za bajrame obučemo najbolje što imamo, da se namirišemo najljepšim što imamo i da kao žrtvu prinesemo naša najbolja grla. (El-Hakim)

2. Pojesti nešto prije Ramazanskog bajrama, ali ne i prije Kurban – bajrama

Na dan Ramazanskog bajrama sunnet je da se pojede neparan broj hurmi prije izlaska na namaz, dok je za Kurban-bajram sunnet odgoditi jelo nakon klanjanja, te jesti od svogakurbana ukoliko je čovjek u mogućnosti da ga zakolje. Ahmed i Buhari bilježe hadis od Enesa: Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ne bi izišaona dan Ramazanskog bajrama dok ne pojede hurme, a jeo ih je u neparu, tj. jeo bi po tri, pet ili sedam. Prenosi se od Burejdea: Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ne bi izišao na dan Ramazanskog bajrama dok ne bi jeo, a ne bi jeo na dan Kurban-bajrama, dok se ne bivratio. (Et-Tirmizi, Ibn-Madže i Ahmed) Također je dodao: Pa bi jeo od svog kurbana.

3. Izlazak na musallu

Bajram-namaz je dopušteno klanjati u mesdžidu, ali je bolje da se klanja van njega ukoliko nema nekog opravdanog razloga za izostavljanje tog sunneta, poput kiše. Iz toga se izuzima i njegovo klanjanje u Meki gdje je bolje klanjanje bajram-namaza kod Ka’be. Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, klanjao je bajram-namaz na musalli, a zbog kiše je samo jednom klanjao u mesdžidu, što se prenosi od Ebu-Hurejrea.

Prenosi se od Ebu-Se’ida el-Hudrijja, radijallahu anhu: Resulullah, sallallahu ‘alejhi vesellem, bi za Ramazanski i Kurban-bajram izlazio na musallu. Prvo što bi počeo, bio binamaz, a zatim bi se okrenuo i ustao okrenuvši se ljudima. Ljudi bi sjedili u safovima, pa biih on savjetovao, oporučivao bi im i naređivao. Ukoliko bi želio poslati vojsku, poslao bi je ili da naredi nešto, naredio bi, a zatim bi se udaljio. I Kaže Ebu-Se’id: Ljudi su još na tome.

Ovim nam se ukazuje da bajramska hutba nije ograničena samo na savjete i upute, većona sadrži i opomene, uputstva za sve ono što doprinosi dobrobiti ummeta. Prenosi se od Abdullaha b. Umera, radijallahu ‘anhu: Resulullah, sallallahu ‘alejhi vesellem, izlazio bi na musallu na dan Bajrama, a sa sobom bi ponio štap. Kada bi stigao na musallu, štap bi postavio ispred sebe i klanjao bi prema njemu, jer je musalla otvoreni prostor u kome nema ništa da se njime zaštiti (od prolaska šejtana). (Buhari i Muslim)

Na osnovu navedenih hadisa pred sobom imamo jasne dokaze da je sunnet klanjanje bajram-namaza na musalli, van mesdžida, a što potvrđuje i većina uleme. Imam En-Nevevi u Muslimovom komentaru kaže: Ovo je dokaz za one koji kažu da je sunnet izići na musallu i klanjati bajram-namaz, što je bolje od njegova klanjanja u mesdžidu, a tako rade ljudi u većini mjesta. Kaže Ibn-Kudame u El-Mugniju: Ne prenosi se od Resulullaha, sallallahu ‘alejhi vesellem, da je klanjao bajram-namaz u mesdžidu, osim u slučaju vremenskih nepogoda. KažeIbnul-Hadž u El-Medhalu: Sunnet je da se bajram-namaz klanja na musalli. Poznato jeda je Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: Namaz u ovom mom mesdžidu je boljiod hiljade namaza u drugome, osim u El-Mesdžidu el-Haramu. Međutim, i pored tolike vrijednosti klanjanja namaza u Poslanikovoj džamiji, on je izlazio na musallu napuštajući mesdžid. U tome je jasan dokaz potvrde o naredbi izlaska na musallu za bajram-namaz. To je sunnet, a njegovo klanjanje u mesdžidu, po mišljenju malikijske škole, jeste bid’at, osim u slučaju nužde koja to zahtijeva i vremenskih nepogoda. To nije od prakse Resulullaha, sallallahu ‘alejhi ve sellem, niti ijednog od četverice halifa.

Također je Resulullah, sallallahu’alejhi ve sellem, naređivao ženama da iziđu na bajram-namaz, pa čak i onima koje su u hajzu (s tim što one neće klanjati namaz, već će biti iza ostalih žena). Jedna od žena je rekla Resulullahu, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Neka od nas nema ogrtač. Pa je rekao Resulullah,sallallahu ‘alejhi ve sellem: Pozajmit će joj njena sestra kako bi prisustvovala dobru i pozivu muslimana.

Na osnovu sahih hadisa sve četiri pravne škole zastupaju mišljenje da se bajram-namaz klanja na musalli, osim u slučaju nužde i vremenskih nepogoda.

Mudrost klanjanja bajram-namaza na musalli

Izlazak ljudi, žena i djece na musallu gdje će se klanjati bajram-namaz u sebi krije velikumudrost, a to je da se sakupe svi muslimani čitavog područja dva puta godišnje i da svojasrca okrenu ka Allahu pod zajedništvom jedne riječi i predvođeni jednim imamom, veličajući i čineći iskrene dove Allahu, te iskazujući radost zbog Allahove blagodati kojom ih je obasuo. Na taj način Bajram uistinu postaje Bajramom. Koliku je važnost tom namazu pridavao Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, vidimo iznjegova naređivanja da i žene iziđu na Bajram i da čak pozajme odjeću, ukoliko je neposjeduju, kako bi učestvovale u tom velikom muslimanskom veselju. Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, klanjao bi ljudima bajram-namaz, a to je ostala praksa i njegovih halifa i vođa koji bi nakon namaza upućivali savjete, poučavali korisnom, naređivali davanje sadake i na taj način bi se potpomogao siromašni i zadobila njegova naklonost. Time se i on raduje onim što mu je Allah darovao na taj dan koji je okružen Allahovom milošću i zadovoljstvom. Pa, možda će muslimani odgovoriti na poziv slijeđenja svoga Poslanika i oživljavanje islamskih obreda u čemu se krije njihov spas i uspjeh.

„O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da činite ono što će vam život osigurati.“” (Kur’an, VIII/24)

Izlazak ljudi, žena i djece na Bajram krije u sebi i drugu mudrost, a to je da muslimani ukažu na svoju snagu i brojnost. Zbog toga se Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ne bi vraćao istim putem kojim je otišao na bajram-namaz kako bi stanovnicima i jednog i drugog puta ukazao na jačinu muslimana. Izborom velikog centra ili parka kao musalle na kojoj bi seklanjao bajram-namaz oživljava se sunnet.

4. Vraćanje drugim putem

Stav je većine uleme da je sunnet uputiti se jednim putem na bajram-namaz, a drugim se vratiti, svejedno, odnosilo se to na imama ili na druge. Prenosi se od Ebu-Hurejrea, radijallahu ‘anhu: Kada bi Resulullah, sallallahu ‘alejhi vesellem, izišao na Bajram, vratio bi se putem kojim nije otišao. (Ahmed, Muslim i Et-Tirmizi) Međutim, dopušteno je da se čovjek vrati putem kojim je i došao.

5. Vrijeme bajram-namaza

Vrijeme klanjanja bajram-namaza jeste nakon izlaska sunca tri metra, pa do podne. Prenosi se od Džunduba: Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nam je klanjao Ramazanski bajram, a sunce je izišlo koliko dva koplja, a Kurban-bajram s izlaskom sunca koliko jednokoplje. Dužina jednog koplja iznosi tri metra. Kaže Eš-ševkani da je ovaj hadis najbolji od hadisa koji govore o određivanju vremena bajram-namaza. Kao što vidimo, u hadisu sepreporučuje požurivanje sa Kurban-bajramom, a odgađanje Ramazanskog bajrama. Kaže Ibn-Kudame: Sunnet je da se požuri sa Kurban-bajramom kako bi se blagovremeno zaklao kurban, a da se odgodi Ramazanski bajram kako bi se ostavilo prostora za davanje sadekatul-fitra, a u tome ne znam za razilaženje među ulemom.”

6. Ezan i ikamet za Kurban-bajram

Kaže Ibn-Kajjim: Kada bi Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, izišao na musallu, klanjao bi bez ezana i ikameta, a nije bilo ni poziva za uspostavom džemata. Sunnet je da se ne radi nešto poput toga. Prenosi se od Ibn-‘Abbasa i Džabira hadis u kojem se kaže: Muezzin nije učio ezan za Ramazanski bajram, niti za Kurban-bajram. (Buhari i Muslim)

7. Tekbir za bajram-namaz

Bajram-namaz ima dva rekata i sunnet je, čemu Eš-ševkani daje prednost, da se na prvom rekatu tekbiri izgovoraju sedam puta nakon početnog tekbira, a na drugom pet puta, izuzimajući iz toga tekbir ustajanja na rekat. Prilikom svakog tekbira ruke će se podizati. U hanefijskom mezhebu, što se prenosi od Ibn-‘Abbasa i grupe ashaba, tri tekbira se donose nakon početnog tekbira prije učenja i na drugom također tri tekbira, ali nakon učenja. Ahmed i Šafija smatraju poželjnim pravljenje stanke čineći zikr između svaka dva tekbira, poput izgovaranja: Subhanallah, Elhadulillah, La ilahe illallah, Allahu ekber. Ebu-Hanife i Malik smatraju da se tekbiri izgovaraju jedan iza drugog, bez stanki. Prenosi se od Amra b. Šu’ajba, zatim od njegova oca, pa od njegova dede da je rekao: Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, izgovorio bi dvanaest puta tekbir: sedam na prvom rekatu, a pet na drugom i ne bi klanjao prije toga, niti poslije.” (Ahmed i Ibn-Madže) Izgovaranje je tekbira sunnet i njihovo izostavljanje, bilo ono namjerno ili iz zaborava, ne kvari namaz.

8. Namaz prije i poslije bajram-namaza

Nije zabilježeno da su Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i njegovi ashabi kada bi stigli na musallu, klanjali sunnete prije ili poslije bajram-namaza. Kaže Ibn-‘Abbas: Izišao je Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, na dan Bajrama, pa je klanjao dva rekata (bajram-namaza), a nije klanjao prije niti poslije njih. (Buhari, Muslim i drugi)

9. Ispravnost bajram-namaza

Bajram-namaz ispravan je muškarcima, ženama, djeci i putnicima, bili oni kod kuće ili naputu, u džematu ili pojedinačno, u kući, mesdžidu ili na musalli. Onaj ko ne klanja bajram-namaz u džematu, klanjat će dva rekata. Kaže Buhari: Kada neko propusti bajram-namaz, klanjat će dva rekata, a također i žene i oni koji su u kućama i selima.

10. Bajramska hutba

Hutba nakon bajram-namaza i njeno slušanje jeste sunnet, kao što je sunnet i započetihutbu zahvalom Allahu Uzvišenome. Kaže Ibn-Kajjim: Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, započinjao bi svaku svoju hutbu zahvalom Allahu i ne prenosi se ni jedan hadis da je započinjao bajramske hutbe tekbirom, dok se prenosi da je učio tekbire u toku hutbe. Prenosi se od Se’ida, Poslanikova, sallallahu ‘alejhi ve sellem, muezzina da je Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, učio tekbire u toku hutbe i da ih je mnogo učio u bajramskoj hutbi. Međutim, to nije dokaz da je počinjao hutbu sa tekbirom.

11. Igra, zabava i bajramsko slavlje

Dopuštena igra i zabava bez muzičkih instrumenata preporučena je za Bajram, na dan islamskog veselja. To spada u islamska obilježja koje je Allah odredio na dan Bajrama, što predstavlja radost i tijelu i duši. Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekao Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Neka jevreji Medine znaju da je naša vjera lahka i da sam ja poslan sa pravom vjerom.

Prenosi se od Nubejše, radijallahu ‘anhu: Rekao je Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Dani Kurban-bajrama su dani za slavlje i veličanje Allaha.”

12. Čestitanje Bajrama

Prenosi se od Džubejra b. Nufejra, da je rekao: Kada bi se ashabi Resulullaha, sallallahu’alejhi ve sellem, sreli na dan Bajrama, rekli bi jedni drugima: Tekabbele minna ve mink (NekAllah ukabuli meni i tebi).” (Buhari)

13. Učenje tekbira u bajramskim danima

Sunnet je učenje tekbira na dan Bajrama. Allah, subhanehu ve te’ala, spominje dane Ramazanskog bajrama i kaže:

„…da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.“ (Kur’an, II/185),

a o Kurban-bajramu kaže:

„I spominjite Allaha u određenim danima“ (Kur’an, II/ 203)

i kaže:

„tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili.“ (Kur’an, XXII/ 36)

Stav većine uleme jeste da se tekbiri na Ramazanski bajram uče od izlaska na namaz pa do početka hutbe. Neki smatraju da se tekbiri uče nakon viđenja mlađaka uoči Bajramapa do izlaska na musallu dok se imam ne popne na minber. Međutim, vrijeme učenja tih tekbira za Kurban-bajram počinje od sabaha na Dan Arefata, devetog dana zul-hidžeta, pa do ikindije zadnjeg dana Bajrama, tj. trinaestog zul-hidžeta. Njihovo vrijeme nije precizno određeno tako da se mogu uvijek učiti.

Tekbiri se mogu učiti na različite načine. Prenosi se od Abdurrezzaka, zatim od Selmana: Učite tekbir: Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekberu kebira!'”

Prenosi se od Omera i Ibn-Mes’uda: Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallah, wallahuekber, Allahu ekber, we lillahil-hamd!

Iz knjige Islamsko znanje

Autor: Salih Kurdi

Priprema: Put vjernika

Preporučujemo: Propis kada su džuma i bajram-namaz u istom danu