SUŠTINA STRPLJIVOSTI

Popularno na sajtu

Strpljenje je podnositi teškoće kao što se podnose lijepe stvari.To znači da je čovjek  dužan obožavati Allaha Uzvišenog u blagostanju kao i u iskušenju. Čovjek treba znati kako da blagostanje proprati zahvalnošću i iskušenje strpljenjem.

Korijen riječi sabr u arapskom jeziku znači sprječavanje i lišavanje. Tako bismo sabr mogli definisati kao sprječavanje duše od beznađa, sprječavanje jezika od žaljenja, sprječavanje ruku od udaranja obraza (prilikom smrtnih slučajeva, op.PV.), cijepanje odjeće, itd. U praksi ova riječ označava uzvišena svojstva duše koja čovjeka sprječavaju da čini ono što nije lijepo i umjesno.To je jedna od duševnih snaga koja navodi na dobro i ispravno postupanje.

Strpljenje je postojanost uz Allaha Uzvišenog i mirno i opušteno suočavanje s Njegovim iskušenjima.To znači da nevolje treba predusretati širokogrudnošću a ne malodušnošću, srdžbom i žalopojkama.

Strpljivost je postojanost na odredbama Kur'ana i sunneta.

Strpljivost je jahalica koja ne izdaje

Strpljivost je ne praviti razliku između blagodati i iskušenja, uz smireno ponašanje u obje situacije. Međutim, nemoguće je postići da se ne pravi razlika između blagodati i iskušenja, niti to vjera od nas traži. Uzvišeni Allah je ljude stvorio tako da se drugačije osjećaju u različitim situacijama. Moguće je savladati se od gubljenja nade, a ne ponašati se jednako u svakoj situaciji. Čovjek  se lagodnije osjeća u blagostanju nego u odricanju. Tako Poslanik sallallahu alejhi we sellem u svojoj poznatoj Taifskoj dovi kaže:

“Gospodaru moj, samo Tebi povjeravam svoju slabost, nemoć, nepoštovanje i nerazumijevanje ljudi prema meni. O Najmilostiviji Milosniče! Kome me ostavljaš? Neprijatelju koji će me prezirati ili bližnjem koji će samnom raspolagati?! Ako Ti nisi srdit na mene ništa mi drugo nije važno. Ali u blagostanju se lagodnije osjećam. Tražim zaštitu pomoću svjetlosti Tvoga lica, koje je obasjalo nebesa i Zemlju, razagnalo tmine, Tebi koji uspostavljaš sistem dunjaluka i Ahireta, da odstraniš od mene Svoju srdžbu i ljutnju. Molit ću Te sve dok ne budeš zadovoljan. Nema moći niti snage osim kod Tebe.” (Hadis bilježi Taberani u Kebiru putem Abdullaha ibn Džafera. Sujuti ga smatra hasenom, a Albani slabim hadisom.)

Kad čovjek  dođe u tešku situaciju ne preostaje mu ništa drugo osim sabura. U drugim slučajevima blagostanje je bolje za njega.

Ebu Ali ed-Dekkak kaže: “Granica sabura je da se čovjek ne buni protiv sudbine. Pričanje o nevoljama bez žaljenja ne kosi se sa saburom.

Uzvišeni Allah o Ejjubu alejhi selam kaže: “Mi smo ga našli sa saburom.”(Sad, 44) iako je on rekao: “Mene je nevolja snašla.” (El-Enbija, 83)

Ovo je osnovno tumačenje izraza sabur.

Žaljenje o kojem Dekkaki govori dijeli se na dvije vrste.

PRVA – žaljenje Allahu Uzvišenom. To se ne kosi sa saburom, kao što Jakub alejhi selam kaže: “Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim.” (Jusuf, 86), uz ajet: “….i ja se neću jadati.”(Jusuf, 18) A Ejjub alejhi selam je rekao “Mene je nevolja snašla, ” a kojega je Uzvišeni Allah okarakterisao kao strpljivoga. A prvak strpljivih neka je Allahova milost i blagoslov na njega kaže:

“Gospodaru moj, Tebi se žalim na svoju slabost i nemoć….”

Musa alejhi selam neka je Allahov spas i milost na njega kaže:

“Gospodaru moj, Tebi pripada hvala. Tebi se žalimo, od Tebe pomoć i zaštitu trazimo, na Tebe se oslanjamao. Nema snage ni moći osim kod Tebe.”

DRUGA – žaljenje na sav glas. To nikako ne može ići uz sabur. Suprotno je njemu i kvari ga. Velika je razlika između žaljenja na Allaha Uzvišenog i Zaljenja Allahu Uzvišenom.

Strpljenje je duhovna hrabrost. Iz ovoga je uzeta izreka: “Hrabrost je strpljivost u pravom trenutku.”

Sabur je nepokolebljivost u nemirnim situacijama.

Strpljivost i beznađe suprotni su pojmovi. Ovi su pojmovi i u ajetu suprostavljeni.

“Žalili se mi ili trpjeli, svejedno nam je, spasa nam više neće biti.” (Ibrahim, 21)

Beznađe je brat ili partner nemoći. Strpljivost je partner i podrška pametnome.

Duša je čovjekovo prevozno sredstvo do Dženneta ili Džehennema. Strpljivost je uzda ili dizgina za to sredstvo. Razuzdana životinja može čovjeka odvesti u svaku nevolju.

Zapamćeno je da je Hadždžadž u jednom svom govoru rekao: “Zauzdavajte svoje duše jer su one sklone svakom zlu. Allah se smilovao čovjeku koji je svoju dušu zauzdao. Taj čovjek svoju dušu uzdama vodi prema pokornosti Allahu Uzvišenom a dizginom je odvraća od grijeha. Strpljivost od zabranjenih stvari lakša je od Allahove kazne.”

Jedan od čestitih Allahovih robova rekao je: “Tjerao sam svoju dušu na put prema Allahu Uzvišenom a ona je plakala, onda sam je za sobom vukao sve dok mi se nije pokorila a zatim se na sve to smijala.”

Duša ima dvije snage:

– snaga preduzimljivosti, i

– snaga samokontrole

Snaga preduzimljivosti čovjeka treba usmjeriti ka onome što mu koristi a snagom samokontrole treba se sustegnuti od onoga što mu šteti.

Kod nekih ljudi snaga ka izvršavanju nekih stvari i ustrajnost u tome jača je od snage sustezanja od onoga što šteti (tj. harama, op.PV). Takvi ljudi mogu ustrajati u izvršavanju dobrih dijela ali se ne mogu sustegnuti od nekog zabranjenog djela. S druge strane, neki ljudi imaju snagu da se odupru lošim djelima ali nisu jaki u izvršavanju ibadeta. Treći, pak, nemaju snage ni za jedno ni za drugo. Najbolji su oni koji su jaki i u jednoj i u drugoj situaciji.

Mnogi ljudi klanjaju noću, trpeći i vrućinu i hladnoću, istrajavaju u postu ali se ne mogu sustegnuti od zabranjenih pogleda. Mnogi se mogu kontrolisati od gledanja i okretanja ka slikama ali nisu ustrajni u naređivanju dobra i odvraćanju od zla niti u borbi protiv nevjernika i licemjera. Naprotiv, oni su tada najslabiji i najnemoćniji. Najviše je onih koji nisu ustrajni ni u jednoj situaciji a najmanje je onih koji su postojani u obje situacije.

Strpljenje je postojanost razumskih i vjerskih poriva naspram poriva hira i strasti.

Znači, priroda stremi ka onome što voli a razumski i vjerski porivi to odbijaju. Rat između te dvije sile u punom je jeku, a učesnici toga rata su čovjekovo srce, sabur, hrabrost i postojanost.

Da nam se Allah Milostivi smiluje.

Iz knjige Knjiga uputa za strpljive i zahvalne
Autor: Ibn Kajjim el-Dževzijje

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

Nema poruka za prikaz