Ustrajnosti u borbi i visoka pozicija onih koji presele boreći se u prvom safu

255
ustrajnost, konjanik

Veličina vrijednosti ustrajavanja kod sučeljavanja i visoka pozicija onih koji presele boreći se u prvom safu

Šesti hadis:

Prenosi Nuajm el-Hemmar, radijAllahu anhu, da je došao čovjek kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Koji su najbolji šehidi?” Pa mu on odgovori: „Oni koji se bore u prvom safu i ne okreću se sve dok ne poginu. Oni će biti naslonjeni u najvišim sobama, njima će se smijati tvoj Gospodar, a kada se tvoj Gospodar nasmije Svome robu, za njega neće biti obračuna“. Prenosi ga Ahmed, Ebu J’ala, Taberani u el-Evsatu i Musnedu šamijin, Ibn ebi Asim, a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani.

Neke od koristi hadisa:
1 – Potvrđivanje svojstva smjeha Allahu aze ve dželle onako kako to Njemu dolikuje.
2 – Razlika između stepena šehida i to da nisu svi na istom stepenu.
3 – Vrijednost ustrajnosti kade se otpočne borba i približavanje neprijatelju u borbi, u oveme je, također, vrijednost navaljivanja u redove neprijatelja (ingimas).
4 – Umnogostručavanje nagrade sa ispravnim nijetom i iskenim nastojanjem srca.

Sedmi hadis:

Prenosi Abdullah ibn Mes'ud da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
„Uzvišeni Allah se divi čovjeku koji se bori na Allahovom putu, pa njegovi drugovi pobjegnu, a on se, znajući šta ga čeka, vrati i bori dok ne pogine. Uzvišeni Allah kaže Svojim melekima: ‘Pogledajte Moga roba! Vratio se iz želje za onim što je kod Mene i čežnje zatim sve dok nije poginuo'“. Prenosi ga Ahmed, Ebu Davud (navedeni tekst je njegov), Ibn Hibban, Hakim i rekao je njegov lanac je vjerodostojan ali da njih dvojica nisu zabilježila (tj. Buharija i Muslim). Također, bilježi ga i Bejheki, a šejh Albani ga je ocijenio dobrim.

Neke koristi hadisa:

1 – Potvrđivanje svojstva divljenja Allahu azze we dželle onako kako to njemu priliči.
2 – Spomen i hvaljenje roba od strane Allaha u najuzvišenijem društvu.
3 – Vrijednost spajanja između straha i nade u djelima.
4 – Korisno znanje je to iz koga proizilazi dobro djelo, zbog riječi „znajući šta ga čeka…“.
5 – Na postojanost i ustrajnost borca i nakon što se njegovi saborci raziđu upućuju riječi Uzvišenog u prevodu značenja: „Zato se bori na Allahovom putu, ne obavezujući osim sebe“.¹
6 – Vrijednost ustrajavanja jednog čovjeka spram mnogobrojne skupine da bi se opravdao, i o ovome je dokaz propisanosti upadanja u neprijateljske redove i vrijednost toga.
7 – Nastojanje čovjeka da preseli u džihadu i upuštanje u stvari koje tome vode iz želje za onim što je kod Allaha i iz straha od Njegove kazne nije od bacanja čovjeka svojim rukama u propast, naprotiv onaj koji ovako postupi zaslužuje svaku pohvalu.
8 – Jačina ubjeđenosti u ahiret ima za plod dobra i velika djela i sabur u poteškoćama na njihovom činjenju, a isto tako i obratno.
9 – Zabranjenost bježanja sa bojnog polja, i da je takvom zaprećeno kaznom zbog riječi: „znajući šta ga čeka od kazne za bježanje“ u nekim predajama ovog hadisa.
10 – Vrijednost ustrajavanja na istini onda kada ljudi u njoj popuste ili je zapostave u potpunosti.
11 – To što se ljudi okupe i ujedine na griješenju ne odobrava pridruživanje istima u tome, naprotiv, za svaku pohvalu je onaj koji ih napusti i od njih se razlikuje.
12 – Čovjek će se okoristiti od svog djela srazmjerno njegovom nijetu.
13 – Pritvrđen je (ulazak u) Džennet onom ko preseli na Allahovom putu.
14 – Propisanost čvrstine i ustrajavanja u lice neprijatelja boreći se i tražeći šehadet kao što je spomenuto u ovom primjeru.
15 – Nije nužno da istina bude kod velike skupine, možda na istini bude samo jedan čovek a da na suprotnoj strani bude velika skupina.
16 – Rekao je El-Munavi rahimehullahu: “U ovome hadisu je dokaz da se nijet borca u džihadu koji žudi za nagradom i boji se kazne uzima u obzir kada je u pitanju bježanje iz borbe, zbog toga što je spomenuto u hadisu da se vratio u borbu zbog toga što je žudio za onim sto je kod Allaha”. [kraj citata] 17 – Rekao je Ibn el-Kajjim, rahimehullahu: “I smije se čovjeku čiji su suborci pobjegli od neprijatelja, pa se on uputio k njemu (neprijatelju) i prodao svoju dušu Allahu i uletio među neprijatelje sve dok nije poginuo, nastojeći da postigne Njegovu ljubav i zadovoljstvo”. [završen citat]

Rekao sam (tj. autor): Ono što je došlo u ovom hadisu je divljenje Gospodara, rekao je El-Bejheki u svojoj knjizi ‘El-esmau we-sifat’: prenosi ga Ebu-Ubejde od Ibn Mes'uda kao njegov govor „dvojica kojima se Allah smije“ pa ih je spomenuo.

Također, prenose Hakim i El-Bejheki u svojoj knjizi ‘El-esmau we-sifat’ od Ebu-Derda da je rekao: “Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem: ‘Trojica koje Allah voli njima se smije i njima se raduje: onaj koji kada se jedna skupina povuče on se sam bori Allaha radi pa ili bude ubijen ili mu Allah podari pobjedu, pa kaže Allah Uzvišeni: Pogledajte moga roba kako je osaburao zbog Mene…“ pa do kraja hadisa. Rekao je El-Hejsemi: Prenosi ga El-Taberani u El-Kebiru a njegovi prenosioci su pouzdani, a Albani ga je ocijenio dobrim.

Tako se vlasniku ovog djela objedinilo to da mu se Allah smije i da mu se divi, a divna li je to vrlina.

18 – Rekao je ibn Hadžer, rahimehullah: “A što se tiče mesele upuštanja jednog čovjeka u mnogobrojnu skupinu neprijatelja većina učenjaka se izjasnila da ako je to zbog velike hrabrosti počinioca i misli da će ovim postupkom zastrašiti neprijatelja ili to bude potstrijek muslimanima da navale na neprijatelja ili nešto slično tome što se može smatrati kao ispravni cilj onda je to dobra i pohvalna stvar, ali ako se samo radi o nepromišljenosti onda je to zabranjeno, a pogotovu ako to prouzrokuje slabost kod muslimana a Allah najbolje zna”. [kraj citata]

Čini se da su učenjaci za uvjet ovog djela postavili hrabrost kako  ne bi došlo do dvoumljenja i povlačenja, zato što je u ovakvim slučajevima potrebna čvrstina kojom će ohrabriti muslimane koji su iza njega.

Iz serijala: Četrdeset hadisa o džihadu i šehadetu (sa kratkim komentarom)
Izvor:
 Knjiga „El-Erbe'un fi fadliš-šehade ve talebil-husni ve zijade”
Autor: Šejh Hasen Kaid rahimehullah