Reply To: Odg: Muslimani mogu glasati na slovenskom referendumu??

#7011
Anonimno
Neaktivan

Da bi se dao karakter djelu, potrebno je objasniti sta predstavlja referendum i kakvih oblika referenduma ima.
Referendum predstavlja instrument neposredne demokratije, a i pojam neposredne demokratije ce biti objasnjen

U svojoj studiji o o neposrednoj demokratiji i radnickoj participaciji u BiH sa prijedlozima amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, dr. Goran Markovic objasnjava ukratko o referendumu:

Neposredna demokratija znači da građani sami, bez posredovanja političkih elita i van predstavničkih institucija, kakav je parlament, učestvuju u donošenju političkih odluka i/ili usvajanju ili izmjenama pravnih akata, počev od ustava i drugih pravnih akata domaćeg prava do međunarodnih ugovora čiji je potpisnik njihova država.
Najznačajniji instituti neposredne demokratije su referendum, plebiscit, narodna inicijativa, narodni veto i zborovi (skupštine) građana.

Referendum je institut neposredne demokratije putem kojeg se građani neposredno izjašnjavaju za ili protiv prijedloga nekog pravnog akta ili druge mjere koju vlast želi preduzeti ili ju je već preduzela. Građani se na referendumu najčešće izjašnjavaju o prijedlogu zakona koji parlament tek treba usvojiti ili o zakonu koji je parlament već usvojio, mada neki ustavi poznaju i izjašnjavanje građana o ustavnim tekstovima.

Postoje razlicite klasifikacije (podjele) referenduma. Tako postoje:

Prethodni i naknadni referendum – Podjela na prethodne i naknadne referendume je izvršena prema tome da li se građani neposredno izjašnjavaju o nekom aktu prije ili nakon njegovog donošenja od strane nadležne institucije, mada naknadni referendum po sebi ne znači da građani daju samo savjetodavno mišljenje o zakonu.

Prethodni referendum omogućava da se građani izjasne o nekom aktu prije nego što on bude usvojen, umjesto da se izjašnjavaju o već usvojenom aktu, jer u tom slučaju odluka parlamenta kojom se taj akt usvaja predstavlja svojevrsni pritisak na birače

Obavezujuci i savjetodavni referendum
– Obavezujući i savjetodavni referendumi se razlikuju prema tome da li odluka donesena na referendumu pravno obavezuje nadležne institucije ili one imaju samo moralnu obavezu da je uzmu u obzir, bez pravne obaveze da je se pridržavaju.

Demokratski potencijal obavezujućeg referenduma je očigledan, jer akt ne može biti usvojen bez saglasnosti građana na referendumu.

Obavezni i fakultativni referendum– Podjela na obavezne i fakultativne referendume je izvršena prema tome da li je za donošenje neke odluke neophodno izjašnjavanje građana na referendumu ili je referendumsko izjašnjavanje samo mogućnost a ne i obaveza, pri čemu će referendum biti održan samo ako ga zahtijevaju određeni subjekti (npr. određen broj birača).

Obavezan referendum ima tu prednost nad fakultativnim što se odgovarajućim pravnim aktom (na primjer, ustavom) unaprijed propisuje da određeni akt ne može biti usvojen ukoliko se o njemu ne izjašnjavaju građani neposredno. To znači da njihovo neposredno izjašnjavanje nije samo mogućnost već pravna obaveza.

Sada, onaj ko je postavio pitanje, a na kojeg je odgovorio hodza, nije precizirao kakav oblik referenduma je usvojen u slovenackom ustavu.
Po samoj definiciji referenduma vidimo da je to ukratko receno izjasnjavanje gradjana ZA ili PROTIV prijedloga odredjenog akta (zakona), sto je jedan oblik saucesnistva u donosenju zakona. Samo sto recimo kod savjetodavnog referenduma nadlezni tagutski organi imaju moralnu ali ne i zakonsku obavezu da usvoje odluku gradjana na referendumu.

– Ako je referendum obavezujuci onda iz definicije se vidi da odluka koju donesu gradjani na referendumu OBAVEZUJE nadlezne organe da je se pridrzavaju. Tako, u ovom slucaju odluka gradjana je saucesnistvo u propisivanju zakona zajedno sa tagutskim nadleznim organima.
– Ako je referendum obaveznog karaktera, znaci da ukoliko tagutske nadlezne vlasti zele da usvoje neki zakon ili neki akt moraju prije raspisati referendum da cuju misljenje gradjana, sto je takodjer oblik saucesnistva gradjana u donosenju ili ukidanju zakona.
– Cak i naknadnom referendumu, ne znaci da gradjani daju samo savjetodavno misljenje nego nekad to misljenje moze i da obaveze donosioce zakona da ga uvaze i da shodno njemu propisu ili ukinu zakon, sto je takodjer saucesnistvo u donosenju zakona.

U svakom slucaju, dobro bi bilo da neko od brace ili sestara koji poznaju prilicno dobro slovenacki jezik, potraze u slovenackom ustavu pitanje referenduma i sta ustav o tome kaze, pa da nam prevedu kako bi znali odrediti o kakvom tipu referenduma je rijec.