Reply To: Odg: POGLAVLJE O KARAKTERISTIKAMA (NAČINU OBAVLJANJA) NAMAZA
[1] Sahih. Buharija (757), Muslim (397), Ahmed (2/437), Ebu Davud (856), Tirmizi (303), Nesai (884), Ibn Madže (1060).
[2] Ibn Hibban u „Mevaridu zem'an“ (484).
[3] Sura El-Fatiha.
[4] Ahmed (4/340), Ibn Hibban (5/212), Ebu Davud (858, 859), Nesai (1136).
[5] Tj. ispravio ih je bez krivljenja.
[6] Sahih. Buharija (728).
[7] Sahih. Muslim (771).
[8] Sahih. Buharija (744), Muslim (598).
[9] Sahih. Muslim (399), Darekutni (1/299).
[10] Sahih. Ahmed (3/50), Tirmizi (242), Ebu Davud (775), Nesai (2/132), Ibn Madže (804).
[11] El-Fatihe.
[12] Sahih. Muslim (498). Što se tiče mahane koju spominje autor, ona je Muslimovo bilježenje ovog hadisa od Ebul-Dževza’a od Aiše, a Ebul-Dževza nije mogao ovaj hadis čuti od Aiše, radijallahu anha, tako da u lancu postoji prekinutost. Kao što se spominje da je Muslim ovaj hadis zabilježio od Evzaija pisanjem, a ne slušanjem.
[13] Sahih. Buharija (735), Muslim (390).
[14] Sahih. Ebu Davud (730).
[15] Sahih. Muslim (391).
[16] Sahih. Ibn Huzejme (1/243), Ahmed (18375), Muslim (401) bez „na svojim prsima“.
[17] Sahih. Buharija (756), Muslim (394).
[18] Sahih. Ibn Hibban (1785, 1789), Darekutni (1/321).
[19] Sahih. Ahmed (5/321), Ebu Davud (823), Tirmizi (311).
[20] Sahih. Buharija (734), Muslim (399).
[21] Sahih. Ahmed (3/275), Nesai (907), Ibn Huzejme (1/250).
[22] Daif
[23] Hasen. Nesai (905), Ibn Huzejme (1/251).
[24] Mevkuf. Darekutni (1/312). Hafiz je rekao u „Telhisu“: „Više od jednog učenjaka ocijenilo je ovaj hadis mevkufom.“ Ibnul-Mulekkin kaže da mu je lanac prenosilaca vjerodostojan. Ibn Seken ga spominje u svome Sahihu.
[25] Hasen. Darekutni (1/335), Hakim (1/223). Hafiz u „Telhisu“ kaže: „Darekutni je rekao: ‘Lanac prenosilaca je dobar.’ Hakim je rekao: ‘Vjerodostojan je po uvjetima Buharije i Muslima.’ A Bejheki je rekao: ‘Hasen-sahih.'“
[26] Ebu Davud (932), Tirmizi (248), Darekutni (1/335), Ibn Hibban (5/111). Darekutni kaže da je lanac prenosilaca vjerodostojan.
[27] Sahih. Ahmed (4/353), Ebu Davud (832), Nesai (924), Ibn Hibban (1808), Darekutni (1/313), Hakim (1/241). Vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Seken i Hakim koji kaže da je vjerodostojan po uvjetima Muslima, s čime se slaže i Ibnul-Mulekkin.
[28] Sahih. Buharija (759), Muslim (451).
[29] Sahih. Muslim (452).
[30] ‘Amr b. Seleme, bio je namjesnik u Medini.
[31] Mufessal – podijeljen u sekcije. Odnosi se na sure zadnje sedmine Kur'ana i počinje sa surom El-Hudžurat. Tako je nazvan zbog kratkoće sura. Duže mufessal počinju od sure Kaf (ili Muhammed ili El-Feth ili El-Hudžurat shodno razilaženju) do ‘Abese, srednje mufessal od ‘Abese do Ed-Duha, kraće mufessal od Ed-Duha do kraja Mushafa, pogledaj Fethul-bari 2/259)
[32] Sahih. Nesai (982). Hafiz Ibn Hadžer, rahmetullahi alejhi, kaže u „Fethu“: „Ibn Huzejme (1/761) i drugi ga smatraju vjerodostojnim.“
[33] Sahih. Buharija (765), Muslim (463).
[34] Sura Insan.
[35] Sahih. Buharija (891), Muslim (880).
[36] Daif. Taberani u „Sagiru“ (2/178). Ebu Hatim u „Irsalu“ (1/204) tvrdi da je hadis mursel.
[37] Hasen. Ahmed (5/328), Ebu Davud (871), Tirmizi (262), Nesai (1008), Ibn Madže (1351).
[38] Sahih. Muslim (479).
[39] Sahih. Buharija (717), Muslim (484).
[40] Sahih. Buharija (789), Muslim (392).
[41] Sahih. Muslim (477).
[42] Sahih. Buharija (812), Muslim (490).
[43] Sahih. Buharija (807), Muslim (495).
[44] Sahih. Muslim (494).
[45] Hasen. Hakim (1/224). Hafiz Ibn Hadžer u „Telhisu“ kaže: „Hadis potvrđuje hadis Ebu Humejda kod Ebu Davuda (731), također, hadis Ebu Mes'uda el-Ensarija kod Ahmeda, Ebu Davuda i Nesaije.“ Hakim je hadis ocijenio vjerodostojnim i s njim se složio Zehebi. Također, vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Huzejme (1/301) i Ibn Hibban (5/247).
[46] Sahih. Nesai (661), Ibn Huzejme (2/89) i kaže da je vjerodostojan. Vjerodostojnim su ga ocijenili i Ibn Hibban (6/257), Bejheki (2/305) i Hakim (1/41) s kojim se složio i Zehebi. Hadis potvrđuju i predanja od Abdullaha b. Zubejra i Enesa, koja bilježi Bejheki.
[47] Hasen. Ebu Davud (850), Tirmizi (284), Ibn Madže (898), Hakim (1/262). U svim predanjima nalazi se Kamil b. El-‘Ala et-Tejmi kojeg su pojedini učenjaci osudili, a pojedini ga prihvatili kao pouzdanog. Pojedini učenjaci smatraju da ovaj dodatak nije vjerodostojno prenesen. (Pogledaj: „Opis Vjerovjesnikovog namaza“, od Abdul-Aziza Merzuka et-Tarifija.)
[48] Sahih. Buharija (823).
[49] Sahih. Buharija (4089), Muslim (677).
[50] Munker. Ahmed (3/162), Darekutni (2/39).
[51] Sahih. Ibn Huzejme (1/314).
[52] Sahih. Ahmed (3/472, 6/394), Nesai (2/203), Tirmizi (402), Ibn Madže (1241). Tirmizi kaže: „Hadis je hasen-sahih.“ Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban.
[53] Sahih. Ebu Davud (1425), Nesai (3/248), Tirmizi (464), Ibn Madže (1178), Ahmed (1/199, 200).
[54] Sahih. Taberani u „Kebiru“ (3/73/2701), Bejheki u „Sunenu kubra“ (2/209).
[55] Daif. Nesai (3/248) i još dodaje: „Muhammed“, kako spominje Hafiz u „Telhisu“.
[56] Daif. Bejheki (2/210).
[57] Sahih. Ebu Davud (840), Nesai (2/207), Tirmizi (269).
[58] Daif. Ebu Davud (838), Nesai (2/206, 207), Tirmizi (268), Ibn Madže (882). Tirmizi kaže: „Ovaj hadis je hasen-garib. Ne poznajemo da ga neko prenosi na ovakav način osim Šurejka.“ A Šurejk je lošeg pamćenja.
[59] Hasen. Ibn Huzejme (627) na sljedeći način: „On je spuštao ruke prije koljena i govorio bi: ‘Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi tako radio.'“ Vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim i Albani, alejhima rahmetullahi. Buharija ga je zabilježio mu'allekan (Feth: 2/290). Kod spuštanja s kijama na sedždu – na osnovu spomenutih hadisa – postoji veliko razilaženje kod islamskih učenjaka. Ko želi detaljnije saznati o ovome, neka pročita korisnu brošuru „Ništa novo nema u namazu“ istaknutog učenjaka, velikog autoriteta Bekra Abdullaha Ebu Zejda, rahmetullahi alejhi, i „Opis Vjerovjesnikovog namaza“, od Abdul-Aziza Merzuka et-Tarifija.
[60] To znači da je spojio palac i kažiprst u krug, što čini arapsku cifru 5, a ostala tri prsta čine 3, kako pišu Arapi.
[61] Sahih. Muslim (580) (115), a drugo predanje (116).
[62] Sahih. Buharija (831), Muslim (402).
[63] Sahih. Nesai u „Sunenu kubra“ (1/378/120).
[64] Daif. Ahmed (3562). Lanac prenosilaca je prekinut.
[65] Sahih. Muslim (403). Pod riječima „do kraja“ misli se da je do kraja isti hadis kao i prethodni hadis Ibn Abbasa, radijallahu anhuma.
[66] Sahih. Ahmed (6/18), Ebu Davud (1481), Nesai (3/44, 45), Tirmizi (3477), Ibn Hibban (1960), Hakim (1/230, 268). Tirmizi kaže: „Hadis je hasen-sahih.“
[67] Sahih. Muslim (405).
[68] Hasen. Ibn Huzejme (711).
[69] Sahih. Muslim (588), dok ga na ovakav način Buharija nije zabilježio.
[70] Sahih. Muslim (588) (130).
[71] Sahih. Buharija (834), Muslim (2705).
[72]Sahih. Ebu Davud (977). Napomena: Prilikom štampanja „Bulugul-merama“ desila se greška pa je odštampano da se i na lijevoj strani izgovara: „Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu“, što je greška i tako ne stoji kod Ebu Davuda. Tako se izgovara samo na desnoj strani, dok se na lijevoj strani – prilikom predavanja selama – izgovara: „Es-selamu alejkum ve rahmetullahi“.
[73] Sahih. Buharija (844), Muslim (593).
[74] Moguće da bude prije predaje selama, moguće da bude poslije, što je bliže.
[75] Sahih. Buharija (2822).
[76] Tj. izgovarao riječi „estagfirullah“.
[77] Es-Selam je jedno od Allahovih imana, a znači: Onaj čiji su biće i atributi čisti od svake mahane i nedostatka.
[78] Sahih. Muslim (591).
[79] Sahih. Muslim (597).
[80] Sahih. Muslim (596).
[81] Sahih. Ahmed (6/244, 245), Ebu Davud (1522), Nesai (3/53).
[82] 255. ajet sure El-Bekare.
[83] Sahih. Nesai u „Amelul-jevme vel-lejle“ (100), Ibn Hibban u „Kitabu salat“ kako stoji u „Tergibu ve terhibu“ (2/261).
[84] Sura El-Ihlas. Taberani u „Kebiru“ (8/134/7532). Lanac prenosilaca je dobar kako kaže El-Munziri u „Tergibu“ (2/261) i Hejsemi u „Medžme'i“ (10/102).
[85] Sahih. Buharija (631). U ovom predanju se izdvaja Buharija.
[86] Sahih. Buharija (1117).
[87] Sahih merfu'an. Bejheki u „Marifi“ (4359) putem Ebu Bekra el-Hanefija, od Sufjana es-Sevrija, od Ebu Zubejra, od Džabira. Međutim, Ebu Hatim ga je osporio.
-Bulugul-Meram min edilleti el-ahkam (Vrhunac čežnje za šerijatskim znanjem) – El-Hafiz Ibnu Hadžer el-Askalani-