Reply To: pitanje iz fikha za učene

#16349
Anonimno
Neaktivan

esselamu alejkum, evo jedan odgovor na to,spominje se i stepen hadisa,i razumijevanje ashaba po pitanju vjere i analogija,koja je priznata u seriatu(ne znam sto nije kod tebe)
Govoriti o skidanju marame zbog uzimanja abdesta ima smisla ako se pod tim misli na uzimanje mesha po glavi. Pa tako, žena koja uzima abdest na mjestu gdje nema muškaraca koji joj nisu mahrem njoj je najbolje da skine maramu i upotpuni svoj abdest tako što će potrati pokvašenom šakom po cijeloj glavi. A ako je prinuđena da uzima abdest u prisustvu muškaraca koji joj nisu mahrem onda joj je dozvoljeno da uzme mesh (odnosno potare rukom) preko marame pri čemu nije šart da je stavila maramu nakon što je uzela abdest. Dokaz za ovo je postupak Ummu Seleme, radijallahu anha, jedne od žena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u rivajetu koji bilježi Ibn Ebi Šejbe u svom “Musannefu” (1/22). Ravije ove predaje su pouzdane osim Ummul-Hasan čije ime je Hajjira a za koju Ibn Hadžer kaže da nije sporna, a to znači da je hadis od nje na stepenu dobrog hadisa. Takođe, ovo se može poduprijeti vjerodostojnim hadisima u Buhariji i Muslimu od Amr ibn Umejjeta i Mugirete ibn Šu'beta, radijallahu anhum, a kojima je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao mesh po turbanu, a skidanje turbana je lakše i jednostavnije od marame.

A što se tiče uzimanja mesha preko čarapa po tom pitanju je prenešen hadis od Ebu Kajsa (Abdurrahman ibn Servana), od Huzejl ibn Šerahbila, od Mugire ibn Šu'beta, radijallahu anhu, da je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je uzeo abdest i učinio mesh po čarapama”. Ovaj rivajet bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže, Ahmed, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i Bejheki. Sa ovim rivajetom da je učinio mesh po čarapama se izdvojio Ebu Kajs od Huzejla ibn Šerahbila, a vjerododstojnim ga ocjenjuju Tirmizi, Ibn Huzejfe i Ibn Hibban. Dok drugi najveći učenjaci hadisa ovaj rivajet ocjenjuju slabim jer se Ebu Kajs od Huzejla izdvojio u njemu navođenjem da je učinio mesh po čarapama. Međutim, ovaj hadis prenosi ogroman broj ravija od Mugire ibn Šu'be, radijallahu anhu, preko trideset tri ravije, s tim da u njemu došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo mesh po mestvama. Nema sumnje da zbog toga što ovoliki broj ravija prenosi od Mugire ibn Šu'beta, radijallahu anhu, suprotno onome što prenosi Ibn Kajs da je jak razlog da budemo ubijeđeni da je Ebu Kajs pogriješio.

Rivajet ovog hadisa je uticao, između osatlog, na razilaženje fakiha po pitanju dozvole uzimanja mesha po čarapama.

Prvo mišljenje učenjaka je dozvola uzimanja mesha po čarapama. Ovo se prenosi od Alije, Ammara, Ebu Mes'uda, Enesa, Ibn Omera, El-Beraa, Bilala, Ebu Umame i Sehla ibn S'ada, radijalahu anhum, od ashaba. Kao i od ostalih učenjaka poput: Nafie, Ata, Ibrahim En-Nehaia, Seida ibn Džubejra, Sufjana Es-Sevrija i Abdullah ibn Mubareka od tabi'ina, kao i od Davuda Zahirija i Ibn Hazma.

Drugo mišljenje je dozvola uzimanja mesha po čarapama pod šartom da čarape budu guste. Ovo se prenosi od Seida ibn Musejjiba, takođe ovo je stav Ebu Hanife, Šafije i Ahmeda. Na ovome je i imam Malik, s tim da on uvjetuje da donji dio čarapa bude opšiven kožom.

Treće mišljenje je zabrana uzimanja mesha po čarapama. Na ovome su Mudžahid, Amr ibn Dinar, drugo mišljenje Ata, Evzai i ono što je poznato od Malika.

Prva dva mišljenja dokazuju svoj stav gore spomenutim hadisom u rivajetu od Ebu Kajsa, a već smo govorili o njegovoj slabosti.

Osnova je pranje nogu prilikom abdesta, a došlo nam je u mutevatir predajama da je dozvoljeno i da je od vjere islama uzimanje mesha po mestvama koje su napravljene od kože. Oko uzimanja mesha po čarapama nije ništa vjerodostojno prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, prenosi se od velikog broja ashaba da su dozvoljavali i uzimali mesh po čarapama, a od nekih od njih da su pojasnili da su čarape poput mestvi, osim što su od vune, a nije prenešeno da je neko od ashaba imao drugačiji stav.

Prema tome, ispravno je da je dozvoljeno uzimati mesh po čarapama, ne na osnovu hadisa od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nego na osnovu razumijevanja i djela ashaba, a nema sumnje da su oni bolje razumjeli ovo pitanje od svih onih koji su došli poslije njih.

A što se tiče uslovljavanja mnogih učenjaka da čarape budu guste, nema sumnje da je to sigurnije, s tim da nema dokaza koji zabranjuje i ukazuje na ništavnost uzimanja mesha po tankim i providnim čarapama. Ve billahi tevfik.

nego ti si imao fetve o tome da je dozvoljeno i izneseni su dokazi koji su izneseni, a ti pored toga kazes,ja ne prihvatam tu fetvu,nego ja bih uzeo tejemum,za koji nemas nikakav dokaz a ni govor uleme,po tom pitanju.
i jos kazes velika ulema zna pogrijesiti. tacno. ali sta je tek sa onima koji nisu nikakva ulema kad se upuste u nesto sto nije za njih. velika ulema-mudjtehidi ce biti nagradjeni i ako pogrijese, ali sta je sa greskom onoga ko nije mudjtehid.
po pitanju odabira stava po nekom sheriatskom pitanju ima ljudi koji su mudztehidi i koji su mukalidi. mudztehid moze pogodit i profulat,a mukallid moze biti ispravan(da se raspituje za dokaze koliko su mu mogucnosti) ili pogresan mukallad(da slijepo slijedi). ima li neka treca grupa?
da nam Allah dadne ono sto je najbolje za nas,amin