Formalizam u vršenju ibadeta

Nova naslovna forums ISLAM Islamske teme – razno Formalizam u vršenju ibadeta

Ova tema sadrži 2 odgovora, ima 2 glasa, zadnji odgovor od: Avatar Abdullah Hodžić prije 7 godine. This post has been viewed 1043 times

Pregledavate 3 posta - 1 do 3 (od ukupno 3)
  • Autor
    Postovi
  • #10757
    Avatar
    Anonimno

    Formalizam u vršenju ibadeta

    Namaz po važnosti dolazi odmah iza vjerovanja u Allaha, dž.š. Svaki ibadet ima svoju formu i suštinu. Forma je, u slučaju namaza, da li će se ruke vezati na prsima, ispod ili iznad pupka, da li će se rukama dotaći vrhovi ušiju ili neće, kako ćemo učiniti ruku’ (pregibanje u namazu), itd., dok je suština namaza postojanje osjećaja Njegove neprestane prisutnosti.

    Ibadet je osnovni princip zbog kojeg je Uzvišeni Allah objavio svoje knjige i slao svoje poslanike kako bi ljude pozivali Allahu i podsjećali ih kada Ga zaborave i kada se od Njegove upute udalje. Allah, dž.š., kaže: «Naređeno im je da samo Allahu ibadet čine, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju… (El-Bejjine, 5).

    Osnovni cilj i tajna stvaranja ljudi je da spoznaju svoga Gospodara i da Ga obožavaju: «Džine i ljude sam stvorio samo zato da bi mi obožavali » (Ed-Zarijat, 56). Iz ovog ajeta vidimo da je glavna zadaća bitisanja na ovom prolaznom svijetu obožavanje Stvoritelja. Međutim, ljudi su od početka stvaranja pa do danas zloupotrijebili ibadet, izmijenili ga u odnosu na njegov izvorni oblik, njegovu suštinu i pravo mjesto, kako razumijevanjem tako i oblikom, kako teorijom tako i praksom. U savremenom dobu javlja se ozbiljan problem u vezi s ibadetom, a to je formalizam. Naglašavanjem forme pri obavljanju ibadeta gubi se prvobitni cilj, istinsko obožavanje Allaha, dž.š. Forma postaje sve više cilj, sama po sebi, a ne sredstvo da bi se došlo do suštine – iskrenog obožavanja Gospodara i odgajanja duše i svijesti.

    Ibadet možemo posmatrati dvojako:

    a) Ibadet u općem smislu; svako obavezno (farz), preporučeno (mustehab) i dozvoljeno (mubah) djelo koje čovjek čini radi Allahova, dž.š. zadovoljstva.

    b) Ibadeti u ograničenom smislu; to su obredoslovni ibadeti čiju je formu, način i sadržaj šerijat propisao i objasnio. Tu ubrajamo namaz, post, zekat i hadždž.

    Tema ovog rada je ibadet u ograničenom smislu, a njegovi dijelovi su:
    – Šta je ibadet?
    – Formalizam prilikom obavljanja namaza
    – Formalizam u postu
    – Formalizam u davanju zekata
    – Formalizam prilikom obavljanja hadždža
    – Zaključak

    Etimološko značenje pojma ibadet: Ibadet znači pokornost. To je pobožno djelo, vjerska dužnost, kult, obred.
    Terminološko značenje ovog pojma: Ibadet je poslušnost Uzvišenom Allahu, predanost i pokornost, osjećaj poniznosti i odanosti, slavljenje i veličanje Allaha, dž.š. sa neizmjernom ljubavi i iskrenosti prema Njemu.

    Islamski alim Ibn Tejmije je, na osnovu ajeta: «O ljudi, obožavajte vašeg Gospodara» (El-Bekare) upitan: «Šta je to ibadet? Koji su njegovi ogranci i da li ukupna vjera potpada pod taj pojam ili ne»? Na to je odgovorio jednostavno i detaljno u svojoj studiji pod naslovom «El-Ubudijjet». On, na samom početku, tog rada kaže: «Ibadet je riječ koja obuhvata sve ono što voli Allah dž.š., i čime je zadovoljan od riječi i djela, vidljivih i nevidljivih. Namaz, post, zekat, hadždž, istinoljubivost i čuvanje rodbinskih veza.
    Poštovanje sklopljenih ugovora, naređivanje dobra i odvraćanje od zla, borba protiv nevjerstva i licemjerstva, dobročinstvo prema komšiji, siročetu i siromahu i putniku, dobročinstvo prema potčinjenim i prema ostalim živim bićima, dova, zikr, učenje Kur'ana i ostale vrste ibadeta. Isto tako, to je i ljubav prema Allahu, dž.š., i Njegovim poslanicima, strahopoštovanje i obraćanje Njemu, iskrenost u vjeri i strpljivost na Njegovoj odredbi, zahvala na Njegovim blagodatima i zadovoljstvo Njegovom odredbom, oslanjanje na Njega i nada u Njegovu milost, strah od Njegove kazne i sve što je slično tome predstavlja ibadet Uzvišenom Allahu.“ Iz ove definicije vidi se da je širok horizont ibadeta. Tu spadaju ibadeti u ograničenom smislu čiju je formu, način i sadržaj šerijat propisao i objasnio, kao što su namaz, post, zekat, hadždž. Takođe, tu su i razni oblici dobrovoljnog ibadeta poput zikra, učenja Kur'ana, dove… U ibadet spada i lijepo ophođenje, poštovanje tuđih prava, dobročinstvo prema roditeljima, čuvanje rodbinskih veza… Ibadet obuhvata sve ljudske vrline, poput iskrenosti, čuvanja emaneta, pravednosti

    Budući da je ova tema vrlo opširna, uže će biti analizirani ibadeti u ograničenom smislu (namaz, post, zekat, hadždž).

    Formalizam prilikom obavljanja namaza

    Namaz po važnosti dolazi odmah iza vjerovanja u Allaha, dž.š. Svaki ibadet ima svoju formu i suštinu. Forma je, u slučaju namaza, da li će se ruke vezati na prsima, ispod ili iznad pupka, da li će se rukama dotaći vrhovi ušiju ili neće, kako ćemo učiniti ruku’ (pregibanje u namazu), itd., dok je suština namaza postojanje osjećaja Njegove neprestane prisutnosti. «Ja sam uistinu Allah, drugog Boga osim Mene, nema; zato samo Meni ibadet čini i namaz obavljaj da bih ti uvijek na umu bio» (Ta-Ha, 14). Namaz doživljavamo kao uzdignuće, približavanje Allahu.

    To su trenuci ushićenja, zanosa, mira i najveće radosti kao što je Muhammed, s.a.v.s., često naglašavao. «Moja najveća radost je u namazu». Analizirajući kur'anske ajete koji govore o namazu dolazimo do vrlo interesantnog zaključka da većina tih ajeta govori o suštini a ne o formi namaza. Npr. Allah, dž.š., kaže: «Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je najveća poslušnost. A Allah zna šta radite» (El-Ankebut, 45). Poznato je da je Muhammed, s.a.v.s., propisao način obavljanja namaza: «Klanjajte onako kako vidite da ja klanjam».

    Dakle, forma i suština su u uzajamnoj vezi. Jedna bez druge ne mogu. Forma je sredstvo da bi se stiglo do suštine, ali problem nastaje kada je forma sama sebi cilj, kada se u njoj izgubi suština i kada ona postane prazna, bez smisla. Nažalost, u današnje vrijeme, u slučaju mnogih vjernika, namaz predstavlja puki formalizam, niz određenih mehaničkih radnji. To je jedan od savremenih problema koji treba rješavati pravilnim odnosom prema namazu. Mnogo je ljudi koji obavljaju namaz ali namaz ne ostavlja traga na njihovoj duši i njihovom ponašanju. Samo istinskom predanošću Allahu, dž.š., može se postići željeni cilj.

    Formalizam u postu

    Post je ustezanje od jela, pića, ružnog govora, intimnog odnosa…
    Terminološko značenje: Svjesno (s nijetom), stvarno ili formalno-pravno suzdržavanje od svega onoga što kvari post (Primjer pravnog suzdržavanja je kada osoba pojede nešto iz zaborava u toku posta. Ta osoba je pravno postač, na osnovu odredbe Zakonodavca po kojoj post osobe koja je pojela nešto iz zaborava nije pokvaren) tokom cijelog dana, od pojave zore do zalaska Sunca.

    Svi propisani vjerski obredi teže izgradnji ljudske ličnosti, a jedan od njih je i post koji ima važnu ulogu u ovoj misiji. Post, osim što teži ispoljavanju poslušnosti vjernika Allahu, dž.š. teži, također, tome da učini da vjernikovo vladanje bude u skladu s moralnim principima islama, a ne sa svojim hirovima i tjelesnim požudama. U ovom kontekstu možemo shvatiti značenje bogobojaznosti u riječima Uzvišenog Allaha kojim nam pojašnjava mudrost obavezivanja postom: «O vjernici, propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili»! (El-Bekare, 183)

    Muhammed, s.a.v.s., skreće pažnju vjernicima da se ne zadrže samo na formi posta nego da vode računa i o njegovoj suštini, a to je da se postignu bogobojaznost – et-takva. Spomenut ćemo samo neke hadise koji govore o cilju i suštini posta.

    Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik Muhammed, s.a.v.s., rekao: Allah Uzvišeni je rekao: «Svako čovjekovo djelo pripada njemu, osim posta. On pripada Meni i Ja posebno za njega nagrađujem.»

    «Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne riječi i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka kaže: Ja postim. Tako mi Onog u čijoj je ruci Muhammedova Duša, zadah iz usta postača Allahu je bolji od mirisa miska. Postač ima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarem.

    Ibn Madže bilježi predaju od Ebu Hurejrea, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Ko se ne prođe lažnog govora i postupka po njemu Allahu nije potrebno da ostavlja jelo i piće. »

    Također, Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Mnogi koji poste od svog posta nemaju ništa osim gladi i žeđi; i mnogi koji noću ustaju da klanjaju, nemaju od toga ništa osim nesanice.»

    Dakle, post ne treba shvatiti samo kao ustezanje od jela, pića i ostalih užitaka. Treba da postimo svojim očima na način da ne gledamo u ono što je Allah, dž.š. zabranio, da postimo svojim ušima na način da ne slušamo ono što je Allah, dž.š., zabranio da se sluša i, na kraju, da postimo cijelim svojim bićem potpuno se predajući svome Gospodaru. Zatim, post se ne smije shvatiti kao puko odricanje i bježanje od materijalnih dobara, niti kao puko suprotstavljanje nagonima. Takav post ne bi imao nikakvog drugog smisla osim, kako je to divno rekao Muhammed, s.a.v.s., praznog gladovanja i žeđi.
    Post nam pomaže da savladamo sami sebe, da postanemo gospodari strasti i stvari, a to je zaista veliko. Davno je rečeno da je najveći junak onaj koji savlada sebe.Najteže je sebe savladati i ukrotiti animalno u sebi.

    Formalizam u davanju zekata

    Riječ zekat u arapskom jeziku ima značenje rast i čistoća. Terminološki, zekat je davanje u posjed određenog dijela imovine siromašnom muslimanu kojem je potrebna. To podrazumijeva prestanak bilo kakvog korištenja od osobe koja ga daje, i to u ime Allaha, dž.š. Dakle, forma zekata ogleda se u izolovanju određene količine imetka koji je pregodinio od imućne, punoljetne osobe. Muhammed, s.a.v.s., nam sugeriše da se ne zadovoljavamo samo formalnim izvršavanjem ovog propisa jer taj čin mora biti s namjerom približavanja Allahu, dž.š. čak nije zadovoljan da ga izvršavamo mrzovoljno, preko srca.
    Ebu Umame prenosi da je Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao: »Bojte se Allaha, dž.š. klanjajte pet dnevnih namaza i postite mjesec ramazan. Dijelite zekat sa zadovoljstvom, čisteći na taj način svoj imetak i svoju dušu. Budite pokorni zapovjednicima (kojima ste potčinjeni i koji se zakona drže) pa ćete ući u Džennet vašeg Gospodara».

    Govoreći o ciljevima zekata učenjaci kažu: »On je čistoća za dušu bogataša od prezrene pohlepe». Ta opasna psihička mahana vrlo često dovede do prolijevanja krvi, gubljenja časti i dostojanstva i do izdaje, i neće uspjeti pojedinci i zajednice kojima ovlada pohlepa: »A oni koji se uščuvaju lakomosti, oni će sigurno uspjeti» (El-Hašr, 9). S druge strane, on je čišćenje duše siromaha od zavisti i pakosti prema bogatom: «Koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti» (El-Humeze, 2-3).
    Uloga dobročinstva je da se pridobije naklonost ljudskog srca, kao što je uloga uskraćivanja da ispuni srca onih kojima je nešto uskraćeno mržnjom i pakošću.

    Formalizam prilikom obavljanja hadždža

    Jezičko značenje: odluka, suzdržavanje, dolazak.
    Terminološko značenje: hadždž znači posjetu Kabi radi obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uslovima.
    Hadždž je velika duhovna riznica iz koje se musliman opskrbljuje, puneći svoje grudi bogobojaznošću, jačajući svoju pokornost i kaje se zbog počinjenih grešaka; on iz te riznice crpi ljubav prema Allahu, dž.š., i Njegovom Poslaniku s.a.v.s., i prema onima koji ga pomažu i slijede ono s čim je on došao; ta duhovnost u muslimanu budi osjećaje bratstva prema pripadnicima njegove vjere u svakom mjestu u njegovim grudima pali vatru ushićenosti prema vjeri i vatru ljubomore prema njenim svetostima. Sveta zemlja i uspomene u vezi s njom, obredi hadždža i uticaj koji oni imaju na čovjeka, snaga zajedništva i njen utjecaj na misao i ponašanje… Sve to u dubini duše muslimana ostavlja dubok trag i on se s tog puta vraća čistijeg srca, ljepšeg ponašanja, te s čvršćom odlukom da radi dobro i da odbaci sve izazove zla. Što je hadždž iskreniji prema Allahu i njegov utjecaj na budući život muslimana je jači, jer ova duhovna i emocionalna snaga pokreće njegovu moralnu stranu.

    Zaključak

    Danas se muslimani u svijetu nalaze u vrlo teškom stanju. Postoje brojni uzroci i razlozi koji su doveli do toga. Svakako, jedan od tih uzroka je prisustvo formalizma pri obavljanju ibadeta. U periodu dekadence i krize duhovnih vrijednosti religioznost se zadržala samo u formi, riječi i jeziku.

    Prema islamskom učenju, ibadet u širem smislu obuhvata svaku korisnu aktivnost i svako korisno djelo. Ustvari, to je smisao ibadeta i pobožnosti. Ono što mi, prema fikhskoj terminologiji, nazivamo ibadetom, pedagoško je sredstvo da bi se čovjek usmjerio i aktivirao na polju korisne društvene i opće ljudske aktivnosti. Ako se namazom ne postiže takav efekat, ako on ne usmjerava i pokreće tu funkciju, tj. ne pokreće na dobro, onda to i nije ibadet. Namaz je, u tom slučaju, izraz lažne, prazne i licemjerne pobožnosti.

    Poznato nam je da islam veoma oštro osuđuje lažnu i formalnu pobožnost. Prava pobožnost i odanost Allahu, dž.š. ispoljavaju se isključivo putem korisne društvene aktivnosti. Islam traži da svaki posao i svaka aktivnost počinje s Allahovim, dž.š. imenom, da se preduzima u ime i radi Njega, kako bi se postiglo Njegovo zadovoljstvo. Šta to ustvari znači? Znači li to izgovarati formulu Bismillah, određene riječi i ništa više?

    Zaista, mnogi tako misle i tako se ponašaju. S Allahovim, dž.š. imenom počinjati posao i u Njegovo ime raditi ne znači niti može značiti išta drugo do rukovoditi se najplemenitijim pobudama i najuzvišenijim motivima, isključujući sebičnost, gramizljivost, špekulativne i licemjerske namjere. Nadamo se da će muslimani vjernici promijeniti svoj odnos prema činjenju ibadeta, napuštajući verbalizam i formalizam i iskreno se pokoravati Allahu, dž.š.

    Izvor: http://www.dzemat-linz.com/content/view/166/32/ (časopis Novi horizonti)

    #10759
    Avatar
    Abdullah Hodžić
    Participant

    Molim Allaha Milostivog da te obilato nagradi za tvoj trud koji si ulozio u postavljanju ovog posta…Amin!!!

    #10789
    Avatar
    Abdullah Hodžić
    Participant

    Allah te nagradio brate Jaseer, hvala ti mnogo za ovaj post. Vrlo je vazno prosiriti ovakvo znanje nasoj braci i sestrama da ibadete obavljamo od koristi i za zadovoljstvo Uzvisenog Allaha. Dodajem i neka svoja misljenja sa najvisim postovanjem citaocima.

    Prvenstveni temelj vjere je salah jer je to djelo naseg priznanja Allahove uzvisenosti. To nam kazu i Uzivseni Allah “Pomozite sebi strepljenjem i obavljanjem namaza, a to je, uistinu, tesko osim poslusnima” (prijevod znacenja El-Bekare 45) i Poslanik Muhamed, sallAllahu alejhi ve sellem, kad je rekao kad musliman obavlja salah on odrzava vjeru, a kada ne obavalja salah on se vjere odrice.

    Naravno, obavljanje ostalih temelja istinske vjere je jednako vazno. Zekat nas uci da svi muslimani trebaju da dijele svoja bogatstva sa onima kojima bogatstvo nije pruzeno u dunjaluku. Zadovoljstvo u srcu muslimana koji da zekat je jednak osmijehu onoga koji ga primi, a i Uzviseni Allah ce nas nagraditi za takva djela. Sto se tice posta, ne samo da je zdrav za tijelo, vec i dusu lijeci jer mi suosjecamo sa siromasnim, sto nas priblizava pred Allahom. A hadzdz nam omogucuje da se ocistimo od grijeha i obnovimo bogobojaznost i nasu vjeru i ljubav prema Allahu.

    Hvala ti opet brate, Allah ti dao svako dobro.

    Allahu Akbar!!

    :barek:

Pregledavate 3 posta - 1 do 3 (od ukupno 3)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.

Novo na sajtu

muslimanka

Velika žena u bitki za Džalalabad

Ovo je priča o velikoj ženi Arapkinji, ispričana na arapskom od strane njenog sina. Ovo je prijevod priče kazane riječima njenog sina: Ja sam iz...
islamske teme featured

Zašto džini ulaze u ljude?