Mozak se za vrijeme namaza reprogramira

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated prije 12 years by Anonimno. This post has been viewed 2984 times
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)
  • Autor
    Postovi
  • #6631
    Anonimno
    Neaktivan

    Mozak se za vrijeme molitve reprogramira
    Abduldaem Al-Kaheel

    Ovaj istraživač je proučavao šta se događa u mozgu za vrijeme molitve; njegovu aktivnost, rasuđivanje i radne karakteristike. Otkrio je da molitva ima produženo dejstvo na mozak. Stoga, šta ako provedemo isti eksperiment na osobi koja je musliman, dok klanja hvaleći Allaha u stanju skrušenosti?

    Molitva se smatra lijekom za dušu i tijelo. Mi vjerujemo u tu (duhovnu) činjenicu, ali neko može biti sumnjičav, tvrditi da je to (samo) pokora, ponižavanje i oduzimanje slobode. U tu svrhu, našu pažnju zaokupit ćemo istraživanjem provedenim od strane jednog Zapadnog znanstvenika o utjecaju molitve na aktivnost i zdravlje mozga. Valja napomenuti da studija nije provedena na islamskoj formi molitve, a da je urađena na muslimanima, onda bi rezultati bili zadivljujući.

    Neki znanstvenici, koji su ispitivali utjecaj meditacije na um budističkih svećenika, otkrili su da aktivni dijelovi mozga postaju pasivni u stanju meditacije, dok se druga, prije početka meditacije neaktivna područja, aktiviraju. U tekstu, objavljenom na web stranici BBC News, Andrew Newberg, radiolog na Univerzitetu u Pennsylvaniji, SAD, izjavio je: “Vjerujem da smo blizu da doživimo prekrasno vrijeme u našoj povijesti, kada ćemo postati sposobni istraživati religije i duhovna pitanja putem kojim niko ranije nije promišljao njihove mogućnosti.” Dr. Newberg i njegov tim, koristeći tehnike snimanja mozga, proučavali su skupinu budističkih svećenika na Tibetu, dok su ovi meditirali oko sat vremena. Zatražio je od svećenika da rukama povuku konac, kad dosegnu najviše stanje meditacije.

    Tokom ovog procesa ubrizgane su im male količine radioaktivnog materijala u krv, kako bi se mogli skicirati i pratiti tragovi u mozgu. Ovaj radioaktivni materijal omogućuje znanstvenicima da promatraju tinkturu kada se pokrene ka aktivnim područjima u mozgu. Nakon što su svećenici završili s meditacijom, provedeno je ponovno snimanje mozga i tada je bila moguća usporedba stanja u normalnim okolnostima sa onim tokom meditacije. Slike su ukazale na bitne karakteristike onoga što se događa u mozgu za vrijeme meditacije.

    Dr. Newberg je objasnio šta se dogodilo, rekavši da su slike pokazale “povećanu aktivnost frontalnog režnja koji se nalazi u prednjem dijelu mozga, regija koja postaje aktivna kod svakog čovjeka kada se neko želi usredotočiti na određenu aktivnost”, dok je parijetalni režanj, koji se nalazi u stražnjem dijelu mozga, pokazao znatno smanjenje aktivnosti, a parijetalni režanj je odgovoran za lokacijsko čulo pojedinca. To potvrđuje izreku da meditacija dovodi do gubitka osjećaja za mjesto. Dr. Newberg garantira sljedeće: “Tokom meditacije, ljudi gube osjećaj o sebi, i, uistinu, primjećuju gubitak osjećaja za prostor i vrijeme, a to je upravo ono što smo vidjeli.”

    Snaga molitve


    Također, za vrijeme meditacije dešavaju se složene interakcije između različitih područja mozga slične onima koje se javljaju tokom tzv. duhovnih ili mističnih iskustava. Prethodna istraživanja, na čelu sa dr. Newbergom, provedena su u vezi moždane aktivnosti franjevačkih redovnica dok su obavljale molitvu poznatu kao “fokusirana” molitva. Tačno je da verbalni dio molitve aktivira neke dijelove mozga, ali dr. Newberg je otkrio da “molitva aktivira područje mozga odgovorno za pažnju i da smanjuje aktivnost područja odgovornog za lokacijsko čulo.” Ovo nije prvi put da znanstvenici ispituju duhovne stvari. Važnost terapijske molitve izbila je na površinu 1998. godine, kada su znanstvenici u Sjedinjenim Američkim Državama proučavali grupu pacijenata oboljelih od srčanih bolesti. Došli su do jedinstvenog rezultata: tegobe zbog kojih su patili smanjene su nakon kraće molitve.

    Snimanje mozga je otvorilo ogromne izglede za proučavanje novih zapitanosti. Ova slika je preuzeta posredstvom nove tehnike snimanja mozga SPECT iliSingle Photon Emission Computed Tomography, za vrijeme normalnog stanja (lijevo) i za vrijeme meditacije (desno). Zabilježeno je kako u stanju meditacije raste aktivnost u frontalnom području, frontalnom režnju mozga, u obliku crvenih tačkica koje odražavaju stepen moždane aktivnosti.

    Referenca: http://www.andrewnewberg.com

    Ovaj istraživač tvrdi da je vjera neophodna za opstojnost ljudskih bića, jer ih čini adaptibilnijim na sudbinska pitanja i pruža odgovore na zapitanosti koje postavlja mozak. Utvrđeno je da (budistička molitva) smanjuje krvni tlak, uklanja depresiju i anksioznost te smanjuje puls srca. Prema tome i prema brojnim zapadnim istraživačima, biti religiozan, za dobrobit čovječanstva, za njegovu sigurnost i zdravlje, je bolje nego biti ateist. Kao što prof. Andrew Newberg, stručnjak za oblast neuroznanosti, tvrdi na svojoj internet stranici, vjerovanje u Boga cijelog svemira apsolutno je neophodno za psihičko i fizičko zdravlje.

    U svojoj knjizi “How God changes your Brain” (“Kako Bog mijenja tvoj mozak”), koju je napisao sa grupom istraživača i koja je ostvarila značajnu prođu u Americi, Newberg kaže: “Što intenzivnije vjerujete u Stvoritelja, to će vaš mozak biti zdraviji i sposobniji!” Svakodnevno 12-minutno bogoslužje i meditacija odgađa bolesti uzrokovane starošću i smanjuje stres i anksioznost. Prakticiranje skrušenosti, bogoslužja i molitve pruža čovjeku osjećaj mira, više ljubavi i saosjećanja, dok ateizam, ljutnja i nezadovoljstvo sudbinom kontinuirano oštećuje mozak.

    Nova knjiga, izdata nedavno u SAD-u, napisana od strane stručnjaka u neuroznanosti, daje sažetak eksperimenata i studija koje je proveo istraživač Newberg, docent na Univerzitetu u Pennsylvaniji. Ovaj istraživač je otkrio da je vjerovanje u Boga jako važno i da pruža osjećaj unutrašnjeg spokojstva usljed čega se poboljšava učinkovitost mozga. Vjera uzrokuje stalne promjene u moždanoj aparaturi, gdje usporava Alzheimerovu bolest i pomaže osobi da se prilagodi na njegovu / njezinu okolinu radi boljeg života. Vrijedi zapaziti da istraživač nije musliman, ali iznosi zaključke svog vlastitog iskustva o objektivnom rezultatu istraživanja mozga putem SPECT tehnologije.

    Referenca: http://www.andrewnewberg.com / change.asp

    U ovoj knjizi istraživači su otkrili da vjerovanje u Boga potiče stalne promjene u ljudskom mozgu i način na koji se to odvija. Nadalje, vjera suzbija demenciju koja je rezultat iznenadne smrti velikog broja moždanih ćelija. Također, osim mentalnih poremećaja liječi Parkinsonovu bolest.

    Šta reći o islamskoj molitvi?

    Nažalost, ne postoji slična studija o utjecaju molitve na zdravstveno stanje muslimana, ali možemo reći da molitvu, koju nam je Allah Uzvišeni naredio da prakticiramo, karakterizira skrušenost i spokojstvo, koji se postižu učenjem Kur’ana i onim što su znanstvenici naveli. Molitva, također, sadrži pokrete koji su pogodni za aktiviranje mišića i kostiju. U islamu, molitva nije samo ritualna praksa kao u budizmu, već ima značenja, konotacije, ciljeve i osjećaj bliskosti Allahu, dž.š., pošto se molitvom, onaj koji je obavlja, približava Allahu, posebno u položaju sedžde. Ja, također, želim skrenuti pažnju na jedno važno pitanje.

    Naime, frontalni režanj se aktivira tokom molitve, dok se stražnji dio umiruje, šta to znači? Područje frontalnog režnja je odgovorno za kreativno mišljenje i donošenje odluka, dakle, skrušena molitva pomaže čovjeku da ispravno donosi odluke, a to znači da vam molitva pomaže da razradite i riješite vaša poslovna pitanja i budete uspješni! Promjene uzrokovane molitvom i ustrajavanje na njenom prakticiranju snažno se odražavaju na mozak. Osobno, doživljavam i osjećam ovu promjenu, i ako bilo koga upitate o prednostima molitve i onoga što on/ona osjeća, on/ona će vam reći puno toga o psihološkom ugođaju, liječenju boli, uravnoteženosti i postojanosti te osjećaju mira i spokojstva.

    Nedvojbeno, ovi znanstvenici veoma dobro razumiju važnost vjerovanja u Boga, ali koja vrsta vjerovanja je potrebna? Oni to ne znaju i neće to pronaći nigdje drugo osim u Kur’anu, zato što je jedina prava vjera islam, a sve druge su iskrivljene, zamijenjene ljudskim riječima i pomiješane sa praznovjerjem. Istina, neki muslimanski znanstvenici su obavili istraživanja o utjecaju namaza na mentalno i fizičko zdravlje, te su saznali da je namaz jedan od najboljih načina za tjelovježbu, posebno ako se obavlja u džamijama. Nadalje, hodanje ka džamiji i skrušenost u namazu, štiti od bolesti zglobova, pomaže u liječenju dijabetesa, smanjuje krvni pritisak uz mnoge druge zdravstvene prednosti, kao što su prevencija ateroskleroze i bolesti srca. Uz to, islamska molitva ima najveći utjecaj na moždani aparat, a ako bi znanstvenici razmotrili utjecaj skrušenosti za vrijeme molitve, vidjeli bi impresivne rezultate. S druge strane, budistička ili svećenićka molitva nema značajniji utjecaj, jer nedostaje stvarna poniznost koja vjernika čini bližim Bogu, a, također, nema veličanstvenih značenja nošenih riječima Kur’ana. To znači da islamska molitva vjerniku povećava osjećaj mira, zadovoljstva i sreće.

    Završna riječ

    Dragi moji! Bili smo lijeni da učimo Kur’an i primjenjujemo ono što Allah, dž.š., kaže, bili smo nemarni prema sebi i sunnetu našeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Zašto ne bismo pozvali dr. Newberga da provede ispitivanja o utjecaju namaza, zikra, skrušenosti, utjecaju salavata na Poslanika, s.a.v.s., i slušanja Kur’ana. To bi, bez sumnje, bio veliki test da se dokaže svijetu da je islam religija istine. Nije dovoljno podići slogane o slijeđenju Poslanika, s.a.v.s., trebalo bi da govorimo ljudima na način koji oni razumiju, a Zapad ima povjerenje u jezik znanstvenih istraživanja.

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)
  • Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.