Počeo Samit lidera islamskog svijeta u Mekki

Nova naslovna forums Vijesti, aktuelnosti, zanimljivosti… Vijesti i aktuelnosti Počeo Samit lidera islamskog svijeta u Mekki

Ova tema sadrži 7 odgovora, ima 6 glasova, zadnji odgovor od: Avatar Anonimno prije 7 godine. This post has been viewed 223 times

Pregledavate 8 postova - 1 do 8 (od ukupno 8)
  • Autor
    Postovi
  • #11104
    Avatar
    Anonimno

    15/08/2012

    MEKKA – Lideri Organizacije islamske konferencije (OIC) okupili su se na Četvrtom vanrednom samitu koji se održava u Saudijskoj Arabiji. Glavna tema Samita je stanje u Siriji.

    Samit je počeo u palači El Safa, u blizini Kabe u Mekki. Učešće na Samitu uzeli su, između ostalih, saudijski kralj Abdullah, turski predsjednik Abdullah Gul, iranski predsjednik Mahmud Ahmedinejad, lideri zemalja Zaljeva i mnogi drugi visoki državnici, funkcioneri, premijeri i ministri vanjskih poslova. Sama organizacija Samita održava se pod strogim mjerama sigurnosti, a veliko obezbjeđenje imaju i hoteli oko palače El Safa, u kojima su smješteni državnici.

    Nakon svečane ceremonije dočeka gostiju, kralj Abdullah održao je uvodni govor, a prisutnima se obratio i generalni sekretar OIC-a Ekmeleddin Ihsanoglu.

    Na Samitu će biti upriličeni i odvojeni sastanci lidera zemalja učesnika ovog skupa.

    Bosnu i Hercegovinu na Samitu u Saudijskoj Arabiji predstavlja ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija.

    Vijesti.ba

    Mislio sam da je kafirima zabranjen ulazak u Meku??!!

    #11106
    Avatar
    Anonimno

    Blago Sirijcima, sad će taguti da im rješe stanje…

    #11108
    Avatar
    Anonimno

    To su male mace za ovog lafa!

    Ovaj ni pis o Burmi a kamo li da sta rjesava. Cak sto vise, njegov oduvijek i nikad nepromijenjeni ljigavi govori bazde na totalnu nezaintersovanost za stanje muslimana!

    http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=14255:reisu-l-ulema-u-hong-kongu&catid=203&Itemid=459

    (Paznja! Slike jako uznemirijuce, mogle bi nekome izazvati mucnine time i povracanje)

    A na govor smo vec navikli:

    Stoga, vjerski autoriteti ovoga vremena treba da preuzmu ulogu promotora umijeća mira, umjesto rata; pravednog mira umjesto bilo kakvog rata; i svetog mira umjesto svetoga rata – zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić svoje izlaganja u dijalogu između budizma, islama i kršćanstva u Hong Kongu na Centralnoj kineskoj televiziji (CCTV).

    Uvijek je znao iznijeti prave rijeci na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Samo se sjetim apela muslimanima Gaze u jeku genocida da puste zidovima njihovo pravo na postojanje!

    Hong Kong, 27. april 2012. (MINA) – Na poziv Kineske budističke zajednice reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je prisustvovao trodnevnom Trećem svjetskom budističkom forumu u Hong Kongu (25-27, aprila 2012) pod naslovom “Harmoničan svijet – zajednička vizija, zajednička akcija”. Kao i prethodna dva foruma koja su održana 2006, odnosno 2009. godine, i ovaj Treći svjetski budistički forum ove godine u Hong Kongu održan je u organizaciji državnog ministarstva za religijsku kulturu i komunikaciju, što ukazuje da se u Kini ne događa samo političko-ekonomska transformacija društva i države, već i duhovna reformacija kroz obnovu religijskog pamćenje u obliku budističkog učenja.

    U Hong Kongu su se sastali najviši budistički autoriteti iz cijelog svijeta da bi razgovarali o ulozi budizma u harmonizaciji odnosa među ljudima i narodima radi zajedničke vizije i zajedničke akcije za mir i sigurnost u svijetu. Gotovo na svim sesijama Trećeg budističkog foruma čuli su se pozivi, čak vapaji, da je krajnje vrijeme da se čovječanstvo sa svim svojim raznolikostima vrati jedinstvu moralnih vrijednosti među kojima je humanizam i ljudsko suosjećanje koje je utemeljeno u vjekovima staroj tradiciji da “čovjek treba da voli drugome ono što voli samome sebi”, odnosno, “čovjek ne smije činiti drugome, ono što ne bi volio da drugi učini njemu.”

    Svjetski budistički forum je zamišljen kao unutar budistički dijalog o važnim pitanjima za budistički svijet, posebno za Kinu, koja, nakon maoizma, prolazi kroz viševrsnu transformaciju. To je naročito primjetno nakon što na političku scenu Kine dolazi čovjek koji je promijenio sadašnju povijest Kine, ali ne revolucijom, već evolucijom. Riječ je o Deng Xiaopingu (1904 – 1997), koji, kao vrsni političar, državnik, teoretičar i diplomata, okreće Kinu ne samo prema ekonomskoj reformi, već i prema duhovnoj reformaciji i vraćanju Kine njenoj pluralnoj religijskoj duhovnosti. Teorija Deng Xiaopinga ili dengizam je serija političkih i ekonomskih ideologija koja ne odbacuje marksizam ili Mao-Ce Tungovu misao, ali zahtjeva da se oba ta mišljenja adaptiraju postojećim kako socio-ekonomskim uvjetima tako i duhovnim ili religijskim potrebama u Kini. Od 1980. godine ova teorija je obavezni predmet na univerzitetima u Kini. Da li zbog toga ili nečeg drugog, ali Kina je danas treća ekonomska sila u svijetu. Sa održavanjem svjetskog budističkog foruma, koji od ove godine postaje stalna institucija oko koje će se okupljati svjetski budizam, Kina pokazuje da razumije duh dvadeset prvog stoljeća koje zahtjeva duhovnu obnovu čovječanstva. Stoga, Kina danas nije samo glavna destinacija poslovnog, već i duhovnog, kulturnog, umjetničkog, novinarskog i sportskog svijeta. Naravno, Kina je danas zanimljiva posebno po svojoj viševjekovnoj tradiciji islama o kojoj se dosada malo ili gotovo nikako nije govorilo i pisalo. Prema procjenama analitičara oko 63,1% stanovnika Kine od milijardu i 300 miliona nisu religiozni, 20% su taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.

    Prema historijskim pisanim podacima, prvi susret Kine sa idejom islama dogodio se u vrijeme dinastije Tang (618-906) i to na način što je treći halifa hazreti Osman bin Affan (644–656) poslao svoje izaslanike da iskažu poštovanje kineskom caru Yongu Huiju (651), u drugoj godini njegove vladavine. Za kineske historičare to je početak islama u Kini. U periodu od 651. do 798. god. arapski izaslanici su 39 puta posjetili Kinu. Pored toga, perzijski i arapski trgovci su uveliko bili prisutni u Kini u to doba. Česti prijateljski susreti između državnih predstavnika i poslovnih ljudi iz Arabije i Kine pomogli su uspostavi tradicionalno dobrih odnosa između Kine i Arabije, pa time i mogućnost da se ideja islama širi kroz dijalog u duhu dobre volje i mirne savjesti. Put iz Arabije i Perzije za izaslanike i poslovne ljude počinjao je drumskom stazom iz Perzije preko Šinđjanga (Xinjiang) i nastavljao se svilenim putem (ili putem svile), a završavao se u unutrašnjosti Kine u mjestima, kao što su Xi'an i Luoyang; morska ruta je počinjala od Perzijskog zaljeva, prolazila kroz Malajsko poluostrvo i završavala na jugoistočnoj obali Kine. Kineski historičari navode da su se arapski i perzijski trgovci za stalno naselili u Čanganu (Chang'an, glavnom gradu) i drugim kineskim priobalnim mjestima. Za vrijeme dinastija Tang (618-906) i Song (960-1279) tim trgovcima je bilo dopušteno da žive u mjestima kao što su Guandžu (Guangzhou), Ćuandžu (Quanzhou), Hangdžu (Hangzhou), Jangču (Yangzhou), Čangan (Chang'an), Kaijfeng (Kaifeng) i Luojang (Luoyang). Oni su tu živjeli u miru shodno svojim vjerskim uvjerenjima i toliko se navikli da su se udomaćili i tu ostali za stalno. Desetine hiljada Arapa je živjelo u Jangdžuu i Hangdžu u to vrijeme. Četiri džamije u tim kineskim priobalnim gradovima su najbolji dokaz o prisutnosti islama i muslimana već u sedmom stoljeću u Kini.

    Za širenje i razvoj islama u Kini period mongolske dinastije Yuan i kineske dinastije Ming (1206-1644) su od presudnog značaja. Naime, nakon što su osvojili muslimanska područja u centralnoj i zapadnoj Aziji, razorivši abbasidsku dinastiju u zapadnoj Aziji 1258. godine, Mongoli su ovladali i Kinom. U osvajanju i vladanju Kinom Mongolima su uveliko pomagali muslimani koji su milom ili silom postali sastavni dio mongolske dinastije kako u vojnom tako i civilnom životu. Ti muslimani su bili visoko obrazovani ljudi i djelovali su širom tadašnje mongolske carevine u Kini.

    Naravno, oni su širili ideju islama što je utjecalo na uvećavanje broja muslimana u Kini o čemu svjedoči Marko Polo i Ibn Betuta, koji bilježe da su svugdje u Kini vidjeli muslimane, a bilo je lahko naći i džamiju u vrijeme dinastije Yuan. Muslimani koje su Mongoli zarobili u naletu na Bagdad i druga područja abbasidskog halifata bili su glavni stožer kako Yuan tako i Ming dinastije. Po tadašnjem nepisanom pravilu osvajač bi kastrirao pokorene vojno sposobne mladiće i držao ih na svom dvoru kao najpovjerljivije sluge. Oni su, u ovom slučaju pokoreni vojno sposobni muslimani, živjeli na dvoru obje dinastije – mongolske Yuan i kineske Ming. Veliki navigator Dženg He (Zheng He), musliman, bio je kineskom caru Džu Di (Zhu Di) iz dinastije Ming, koji je podigao čuveni „Zabranjeni grad“ u Pekingu, najbliži i najpouzdaniji savjetnik u vanjskoj politici, posebno u moreplovstvu. Njega je car Džu Di naslijedio od Mongola nakon što ih je protjerao iz Kine. Musliman Dženg He je sedam puta obišao Indijski okean i otkrio put do Amerike 70 godina prije Kristofera Kolumbosa (Christopher Columbus). O tome da je Kina preteča u otkrivanju Amerike i to baš zahvaljujući muslimanskom admiralu Dženg Hi, uvjerljivo piše Gevin Menzis (Menzies), britanski umirovljeni kapetan kraljevske ratne podmornice, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi (2002) pod naslovom: „Godine 1421. Kina je otkrila Ameriku“ (1421 the Year China Discovered America).

    Zanimljivo je da su od učesnika izvan budističke tradicije na Treći budistički forum u Hong Kongu pozvani samo reisu-l-ulema dr. Cerić, kao predstavnik muslimana i dr. Ijan Torens (Iain Toreance) sa Princeton teološkog seminara, kao predstavnik kršćana, koji su imali jednosatni televizijski dijalog sa budističkim profesorom Đing Jinon (Jing Yin) na Centralnoj kineskoj televiziji (CCTV), koja pokriva više od milijardu gledatelja. Kroz šest pitanja voditelj dijaloške emisije na CCTV je tražio od budističkog, muslimanskog i kršćanskog predstavnika da se očituju o ulozi religije u promociji mira i sigurnosti, o ideji raja (Dženneta), kao motiva za vjernika da čini dobra djela na ovome svijetu, o ideji zla predstavljenog u šejtanu, o vjeri kao idealu koji nadilazi lični interes i zagovara žrtvu za opće dobro, te o ulozi vjere u širenju suživota i tolerancije. Učesnici međuvjerskog dijaloga u Hong Kongu složili su se da istinska vjera promovira mir, naučava da se ljudima čini dobro i poziva ljude na suživot i toleranciju. U predstavljanju islamskog učenja kao odgovor na spomenuta pitanja reisu-l-ulema Cerić je između ostalog rekao:

    – U svom korijenu islam sadrži ideju i akciju za mir i sigurnost drugih ljudi. Nažalost, u zadnje vrijeme se šire predrasude o islamu i muslimanima i zato muslimani misle da se prema njima čini nepravda, samim tim što se uglavnom vode ratovi i potiču konflikti u njihovim zemljama, gdje oni najviše ginu. Primjer genocida nad mojim narodom u Bosni i Hercegovini je najbolji dokaz da je odnos prema muslimanima nepravedan.

    Na pitanje kako tumači arapsko proljeće, reisu-l-ulema dr. Cerić je odgovorio da muslimanski svijet danas traži svoje mjesto u svijetu i zato je razumljivo da nove generacije muslimana odbacuju tiraniju i traže poštivanje ljudskih prava, muslimani hoće slobodu i hoće progres utemeljen na vjeri i primijenjen na rezultatima pozitivne znanosti.

    Na pitanje šta vjerski autoriteti mogu učiniti da svijetom zavlada mir i sigurnost, reisu-l-ulema dr. Cerić je odgovorio: – Prije svega, vjerski autoriteti moraju shvatiti da se od njih očekuje aktivnija uloga u moralnoj obnovi društva, jer se pokazalo da je sekularni humanizam nesposoban da se suoči sa izazovima konfuzije, kod mnogih ljudi, konfuzije koju je upravo proizveo sekularni humanizam sa idejom da je suvišno tragati za individualnim i kolektivnim ljudskim identitetom, posebno onim koji implicira religijsko značenje i smisao. Sada smo svjedoci da je identitet ljudima i narodima postao jako važno i zato se ljudi okreću religiji, ili duhovnosti, svako na svoj način, da bi našli smisao svog života, ali i smrti, i onoga šta je poslije smrti. Bit će zanimljivo da vam ispričam bosansku tradiciju prema kojoj je jedan od najvećih dobrotvora Sarajeva, Gazi Husrev-beg, iz raja (Dženneta) poručio da ga nisu njegovi veliki hajrati doveli u raj, već osmjeh jednog dječaka kojem je kupio novi bardak, kako ga gazda ne bi zlostavljao zbog toga što je bardak razbio. Tako nas uči vjera – lijep osmijeh prema bratu vrijedan je rajske nagrade. Stoga, vjerski autoriteti ovoga vremena treba da preuzmu ulogu promotora umijeća mira, umjesto rata; pravednog mira umjesto bilo kakvog rata; i svetog mira umjesto svetoga rata – zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić svoje izlaganja u dijalogu između budizma, islama i kršćanstva u Hong Kongu na Centralnoj kineskoj televiziji (CCTV).

    #11109
    Avatar
    Anonimno

    صلاح الدين post=5836 wrote:
    Mislio sam da je kafirima zabranjen ulazak u Meku??!!

    Pa dok je god kafir “namjesnik dva mesdžida” očigledno da nije.

    #11110
    Avatar
    Anonimno

    AK47 post=5841 wrote:

    Mislio sam da je kafirima zabranjen ulazak u Meku??!!

    Pa dok je god kafir “namjesnik dva mesdžida” očigledno da nije.
    Cekao sam na taj komentar. 🙂 Allah te nagradio.

    Nece za dugo inshAllah.

    #11117
    Avatar
    Anonimno

    Amin, inšaAllah.

    #11118
    Avatar
    Abdullah Hodžić
    Participant

    Amin!!!

    #11120
    Avatar
    Anonimno

    AMIN

Pregledavate 8 postova - 1 do 8 (od ukupno 8)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.