Irak rizikuje odnose s arapskim zemljama dok grupe povezane s Iranom napadaju države Zaljeva
U sjeni tekućeg rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, iračke pustinje pretvorile su se u poprište sekundarnog sukoba. Dronovi i rakete koje lansiraju oružane grupe povezane s Iranom redovno paraju noćno nebo prema Arapskom poluotoku, pretvarajući iračko tlo u lansirnu platformu dok se vlada u Bagdadu bori da interveniše.
Ova eskalacija izazvala je neviđenu diplomatsku krizu, ozbiljno testirajući teško obnovljene veze Iraka s arapskim susjedima. U srijedu su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein i Jordan objavili oštro sročeno zajedničko saopštenje osuđujući napade na infrastrukturu Zaljeva.
Šest država opisalo je prekogranične napade kao očigledno kršenje nacionalnog suvereniteta i međunarodnog prava. Posebno su se pozvale na Rezoluciju 2817 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koja nalaže Iranu da odmah obustavi sve napade na susjedne zemlje. Smatrajući iračku vladu direktno odgovornom za kontrolu oružanih grupa koje djeluju unutar njenih granica, arapske države su istakle svoje pravo na samoodbranu prema članu 51 Povelje UN-a.
Suočeno s rastućom regionalnom izolacijom, iračko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je u četvrtak, navodeći da je sigurnost arapskih zemalja „sastavni dio“ nacionalne sigurnosti Iraka.
Bagdad je kategorično odbacio korištenje svoje teritorije za napade na države Zaljeva ili Jordan, dodajući da poduzima potrebne mjere „u skladu s ustavom i zakonom“. U promišljenom diplomatskom potezu, vlada je izrazila „punu spremnost“ da primi bilo kakve informacije ili dokaze o napadima kako bi ih riješila „odgovorno i brzo“.
Proračunati rat iz sjene
Uprkos uvjeravanjima Bagdada, analitičari upozoravaju da nesposobnost vlade da obuzda ove frakcije na terenu postepeno narušava njen suverenitet.
Majed al-Qaisi, penzionisani irački general-major, rekao je da grupe koje djeluju pod okriljem [šiitskog] “Islamskog otpora” u Iraku svakodnevno izvode između 21 i 31 operacije protiv ciljeva širom Zaljeva i Jordana.
Al-Qaisi je naveo da su te grupe izvele više od 454 kumulativne operacije od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara, stvarajući front psihološkog i ekonomskog iscrpljivanja protiv odbrane Zaljeva. Primijetio je da službeni odgovor Bagdada izgleda više usmjeren na ublažavanje diplomatske neugode nego kao proaktivna sigurnosna mjera.
Od izbijanja rata, Teheran tvrdi da cilja isključivo američke baze u regionu. Međutim, države Zaljeva ukazuju na ponovljene napade Irana na njihovu civilnu infrastrukturu, uključujući energetske objekte, industrijska postrojenja i hotele. Stručnjaci smatraju da Iran također namjerno koristi iračke grupe kako bi zaobišao međunarodne rezolucije i izbjegao direktnu pravnu odgovornost.
Khaled al-Jaber, direktor Vijeća za globalne poslove Bliskog istoka u Dohi, Katar, objasnio je da prelazak s direktnih državnih napada Irana na napade preko posrednika predstavlja svjestan zaokret u sukobu.
„Iran se ne povlači iz konfrontacije; naprotiv, on je redistribuira putem alata koji su politički manje skupi“, rekao je al-Jaber. Dodao je da ova strategija omogućava djelovanje iz sjene, drži protivnike u neizvjesnosti zbog nejasnih linija odgovornosti i testira granice strpljenja država Zaljeva postupnim povećavanjem cijene njihove suzdržanosti.
Cijena narušenog suvereniteta
Za Irak, nemogućnost da spriječi korištenje svoje teritorije za napade na susjede ima ozbiljne unutrašnje i diplomatske posljedice.
Ahmed Abdel Mohsen al-Mulaifi, bivši kuvajtski ministar i poslanik, tvrdi da se država koja dopušta djelovanje naoružanih grupa izvan zakona ne može smatrati potpuno suverenom. Upozorio je da oslanjanje Teherana na posredničke snage u Iraku, Libanu i Jemenu predstavlja namjernu taktiku za smanjenje pritiska na sebe, pri čemu se arapske države zapravo koriste kao štit u geopolitičkom nadmetanju.
Al-Mulaifi je upozorio da bi, ukoliko američki predsjednik Donald Trump realizuje prijetnje kopnenom invazijom na Iran, Teheran mogao aktivirati svoje iračke posredničke snage kako bi otvorio opasne nove kopnene frontove duž kuvajtske i saudijske granice.
Kako sve više projektila osvjetljava iračko noćno nebo na putu ka susjednim prijestolnicama, diplomatske izjave iz Bagdada djeluju sve praznije u poređenju sa stvarnošću na terenu. Irak se sada suočava s sve užim vremenskim prostorom da povrati svoj suverenitet prije nego što strpljenje njegovih arapskih susjeda bude potpuno iscrpljeno.
(Al Jazeera)
