Radnička stranka Kurdistana (PKK) načinila je prve korake prema razoružanju, zatvarajući poglavlje četrdesetogodišnje oružane kampanje protiv Turske, u sukobu u kojem je poginulo više od 40.000 ljudi.
Mala ceremonija održana je u petak u sjevernoj kurdskoj regiji Iraka, gdje je 20 do 30 boraca PKK-a uništavalo oružje, umjesto da ga preda bilo kojoj vladi ili vlasti. Simbolični proces provodi se pod strogim sigurnosnim mjerama i očekuje se da će se odvijati tokom cijelog ljeta.
Turski predsjednik Redžep Tayyip Erdogan pozdravio je ovaj razvoj događaja, proglasivši ga “potpunim kidanjem i odbacivanjem krvavih okova koji su stavljeni na noge njegovoj zemlji”.
Erdogan je, također, rekao da će taj potez koristiti cijeloj regiji.
Potez slijedi nakon što je PKK u maju objavio da će odustati od svoje oružane borbe.
Ubijeno više od 40.000 ljudi
Tokom većeg dijela svoje historije, PKK je Turska, Evropska unija i SAD nazivala “terorističkom” grupom.
Više od 40.000 ljudi ubijeno je između 1984. i 2024. godine, a hiljade Kurda bježale su od nasilja u jugoistočnoj Turskoj u gradove dalje na sjeveru.
U videosnimku emitiranom ranije ove sedmice, a koji je u junu snimila novinska agencija Firat, povezana s PKK-om, zatvoreni vođa grupe Abdullah Ocalan opisao je taj trenutak kao “dobrovoljni prelaz iz faze oružanog sukoba u fazu demokratske politike i prava”, nazivajući ga “historijskim dobitkom”.
Ocalan je od zarobljen 1999. godine u samici na otoku Imrali u Turskoj. Uprkos tome, ostao je simbolična figura za grupu i šire ogranke PKK-a širom regije.
Razoružavanje pomno prate članovi turske kurdske stranke DEM, kao i turski mediji.
Daljnje faze odvijat će se na određenim lokacijama, uključujući koordinaciju između Turske, Iraka i kurdske regionalne vlade u sjevernom Iraku.
Posljedice sukoba duboko su se osjetile ne samo u Turskoj već i u susjednim zemljama, posebno u Iraku, Siriji i Iranu, gdje su PKK i njegove podružnice održale prisutnost.
Izvještavajući iz Sulaimaniyaha, Mahmoud Abdelwahed, reporter Al Jazeere, opisao je događaj kao „veoma simboličan“, uz prisustvo visokih dužnosnika iz Iračke vlade i poluautonomne kurdske regionalne vlade.
Žele puštanje Odžalana
Abdelwahed je primijetio da, iako ovo označava značajan trenutak, „put pred njima ostaje neizvjestan“.
„Ovo je tek početak i čini se da je pred nama dug put“, objasnio je.
„PKK, također, ima zahtjeve, uključujući puštanje na slobodu njihovog vođe Abdullaha Ocalana. Žele da dođe u sjeverni Irak i predvodi, kako kažu, demokratski proces.“
Abdelwahed je dodao da ovaj razvoj događaja signalizira veliku promjenu za Irak, gdje je PKK službeno proglašen zabranjenom organizacijom u aprilu prošle godine, nakon sastanka na visokom nivou sigurnosti između iračkih i turskih zvaničnika.
Govoreći iz Istanbula, Sinem Koseoglu iz Al Jazeere izjavila je da Ankara događaje u Sulaimaniyi smatra velikim korakom naprijed u okončanju sukoba koji traje decenijama.
„Ono što se događa u Sulaimaniyi Ankara vidi kao ključni preokret u decenijama dugom sukobu koji je odnio desetke hiljada života, i s turske i s kurdske strane“, rekla je.
Ovaj potez slijedi nakon višemjesečnih direktnih razgovora između turskih zvaničnika i Ocalana.
U sjevernom Iraku, gdje su se borbe često širile, civili su oprezno optimistični.
Mahmoud Abdelwahed iz Al Jazeere posjetio je zajednice u planinskom okrugu Amedi, blizu turske granice, gdje su se sela ponekad nalazila u unakrsnoj vatri.
