Dok rat protiv Irana, za koji je američki predsjednik Donald Trump tvrdio da će brzo završiti, ulazi u svoj 100. dan, hiljade ljudi su izgubile život, milioni su raseljeni, a globalna energetska tržišta pretrpjela su težak udarac.
Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana 28. februara ulazi u svoj 100. dan, dok humanitarni, ekonomski i politički troškovi sukoba postaju sve teži.
Američki predsjednik Donald Trump je na početku rata izjavio da će sukobi završiti „vrlo brzo“. Međutim, uprkos primirju proglašenom 8. aprila, Hormuški moreuz ostaje uglavnom zatvoren, strane povremeno izvode međusobne napade, a pregovori ne donose rezultate.
Broj poginulih premašio 7.000
Prema dostupnim zvaničnim podacima, u ratu je poginulo najmanje 7.000 ljudi.
Najveći broj žrtava zabilježen je u Libanu i Iranu. Prema zvaničnim i poluzvaničnim podacima, u Libanu su poginule 3.593 osobe, dok je u Iranu život izgubilo 3.468 ljudi.
Pored toga, u zemljama Zaljeva poginulo je 29 osoba, dok su u iranskim napadima stradala 26 izraelskih državljana i 13 američkih vojnika.
Petina Libana pod izraelskom kontrolom
Uprkos primirju koje je stupilo na snagu 17. aprila, Izrael nastavlja napade na jug Libana.
Libanski premijer Nawaf Salam opisao je izraelske postupke kao „politiku spaljene zemlje i kolektivnog kažnjavanja“, dok se navodi da je zbog napada raseljeno više od milion ljudi.
Početkom juna izraelska vojska napredovala je do okoline grada Nabatije i zauzela historijsku tvrđavu Beaufort (Šekif). Ovaj događaj zabilježen je kao najdublje izraelsko napredovanje unutar Libana u posljednjih 25 godina.
Trenutno se procjenjuje da izraelske snage kontrolišu oko 2.000 kvadratnih kilometara libanske teritorije, što odgovara približno jednoj petini zemlje.
S druge strane, tokom prvih sedmica rata u Iranu je raseljeno više od tri miliona ljudi.
Saobraćaj kroz Hormuški moreuz gotovo zaustavljen
Jedna od najznačajnijih globalnih posljedica rata osjetila se u Hormuškom moreuzu.
U ovom prolazu, kroz koji prolazi oko petina svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim gasom, pomorski saobraćaj ozbiljno je smanjen.
Navodi se da je od kraja februara do kraja maja kroz moreuz prošlo svega 607 brodova, dok je dnevni prosjek pao na sedam brodova. Prije rata tim putem je prolazilo oko 100 brodova dnevno.
Situaciju je dodatno pogoršala američka pomorska blokada iranskih luka, uvedena sredinom aprila.
Cijene nafte gotovo udvostručene
Rat je izazvao ozbiljne poremećaje i na globalnim energetskim tržištima.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) opisala je razvoj događaja kao „jedan od najvećih energetskih šokova zabilježenih u historiji“.
Prije rata cijena barela nafte Brent iznosila je oko 70 dolara, da bi ubrzo porasla iznad 100 dolara, a povremeno se približavala i 120 dolara.
Rast cijena energenata odrazio se i na cijene goriva i hrane širom svijeta.
Prema podacima koje je prikupila Al Jazeera, cijene benzina porasle su u najmanje 146 zemalja. Posebno su pogođene azijske zemlje zavisne od nafte iz Zaljeva, kao i brojne države Afrike i Latinske Amerike.
Stručnjaci upozoravaju da rast troškova energije povećava cijene đubriva, transporta i proizvodnje, dodatno pojačavajući globalne inflacijske pritiske.
Tržišta pod snažnim oscilacijama
Nakon izbijanja rata došlo je i do značajnih padova na svjetskim berzama.
Američki indeks S&P 500 izgubio je tokom marta više od 9 posto vrijednosti, dok su evropska i azijska tržišta zabilježila još izraženije oscilacije.
Posebno je japanski indeks Nikkei u prvim danima rata doživio jedan od najvećih padova posljednjih godina.
Ipak, zahvaljujući rastu tehnoloških dionica potaknutom ulaganjima u umjetnu inteligenciju, indeksi Nasdaq i S&P 500 kasnije su tokom godine dostigli nove rekordne nivoe.
Pregovori bez rezultata
Iako je tokom rata bilo više diplomatskih inicijativa, trajni sporazum nije postignut.
Uz posredovanje Pakistana, 8. aprila proglašeno je dvosedmično primirje. Međutim, intenzivni izraelski zračni napadi na Liban istog dana pokazali su koliko je proces krhak.
Pregovori održani 11. i 12. aprila u Islamabadu završeni su bez rezultata, prvenstveno zbog neslaganja oko iranskog nuklearnog programa.
Stručnjaci ističu da je osnovni problem nedostatak međusobnog povjerenja između strana.
Istraživač Vijeća za globalne odnose Bliskog istoka, Omer Rahman, izjavio je da Iran više ne vjeruje da će se SAD u budućnosti pridržavati bilo kakvog sporazuma, što dodatno otežava postizanje sveobuhvatnog i trajnog dogovora.
Produženje rata povećava i politički pritisak na Trumpa. Prema posljednjim anketama javnog mnijenja, njegov rejting odobravanja pao je na oko 40 posto, dok većina Amerikanaca izražava nezadovoljstvo radom njegove administracije.
Iako je rat ušao u svoj stoti dan uz formalno primirje, izostanak napretka u ključnim sporovima između strana i dalje održava visok nivo neizvjesnosti u regiji.
Izvor: Al Jazeera
