Seidane Ag Hitta, jedan od vodećih ljudi grupe Džemaat Nusret el Islam vel Muslimin (DŽNIM), ponosno pozira u vojnom kampu u Tessalitu zajedno s drugim džihadističkim vođom Abdallahom Ag Albakom. Ključ koji drži u ruci pripada kampu koji su prije pet godina francuske snage iz operacije Barkhane simbolično predale malijskim vojnicima. Ovu fotografiju potvrdilo je više izvora direktno uključenih u događaj.
Nakon povlačenja malijskih vojnika i ruskog Afričkog korpusa (bivši Wagner), borci DŽNIM-a i Fronta za oslobođenje Azavada (FLA) 1. maja su bez borbe ušli u kampove u Tessalitu i Aguelhocu.
Od ponovnog zauzimanja Kidala 25. aprila, naoružane grupe su se vratile i u područja poput Bera, Tessita (gdje su se malijski vojnici predali pregovorima), Homborija i Gourma Rharousa. Gourma Rharous je u međuvremenu napadnut drugi put u samo dva dana.
Sljedeća meta
Napredovanje DŽNIM-a i FLA-e vjerovatno se tu neće zaustaviti. Lokalni izvor iz Timbuktua izražava zabrinutost riječima: „Scenarij iz 2012. se ponavlja.“ Tada su veliki gradovi na sjeveru pali u samo nekoliko dana.
Prema istom izvoru, među vojnicima vlada ozbiljna napetost. Slična atmosfera je i u Gaou: „Većina prodavnica je zatvorena, niko se ne kreće, samo čekamo“, kaže jedan stanovnik. Stanovništvo sjevernih regija pokušava se pripremiti za nove sukobe dok iščekuje sljedeći potez naoružanih grupa.
Bombardovanja i povlačenje
Uprkos tome, hunta i njeni ruski saveznici nisu odustali od borbe. Kidal i okolna područja redovno se bombarduju. Malijska vojska je 29. aprila saopćila da su gađani zgrada guvernera, vojni kamp i skladište oružja.
Međutim, prema jednom opozicionom borcu na terenu, napadi izvan grada su opasniji. U gradu je teško razlikovati mete, dok na otvorenom prostoru „svako vozilo ispod drveta postaje potencijalna meta“.
Dok vojska tvrdi da je „neutralizirala veliki broj terorista“, izvori iz FLA-e to negiraju. Ne postoji nezavisna potvrda ovih tvrdnji.
Malijska vojska i ruski saveznici trenutno su raspoređeni u Anefisu, posljednjem vojnom uporištu u regiji Kidal koje još nije palo u ruke naoružanih grupa.
Operacije Afričkog korpusa i konvoj goriva
Ruski Afrički korpus je posljednjih dana objavio da je izveo operacije u regijama Gao, Menaka, Sikasso i Koulikoro, naglašavajući da će nastaviti borbu zajedno s malijskom vojskom.
Nakon sporazuma koji je omogućio sigurno povlačenje ruskih snaga iz Kidala, postavljalo se pitanje hoće li Rusija nastaviti svoje prisustvo u Maliju. Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 30. aprila jasno poručio da će se podrška nastaviti.
U Bamaku je DŽNIM počeo postepeno provoditi ranije najavljeni plan blokade. Na putevima koji povezuju glavni grad s ostatkom zemlje postavljene su kontrolne tačke i blokiran je prolaz vozila.
Ipak, prema vlastima i Afričkom korpusu, u petak je u glavni grad stigao konvoj od više od 800 cisterni goriva uz vojnu pratnju.
Istog dana, tužilaštvo u Bamaku saopćilo je da su neki malijski vojnici privedeni zbog sumnje da su sarađivali s naoružanim grupama tokom prošlosedmičnih napada.
Politički potez DŽNIM-a
U međuvremenu, DŽNIM dodatno politizira svoj diskurs i pokušava se predstaviti kao legitiman sagovornik.
U saopćenju objavljenom u četvrtak navečer, grupa se obratila „svim komponentama malijske nacije“. Ovakav izraz obično koriste politički akteri, pa je za jednu džihadističku grupu prilično neuobičajen.
DŽNIM je također naveo da se „bori za povratak stvarnog suvereniteta i dostojanstva Malija“, čime preuzima retoriku prijelaznih vlasti.
Grupa je pozvala „iskrene patriote“, političke stranke, vojsku, vjerske vođe i tradicionalne autoritete da se ujedine protiv vlasti koju naziva „terorističkom huntom“.
Kao cilj navodi „okončanje diktature legitimnim sredstvima“, pokretanje „mirnog tranzicijskog procesa“ i konačno uspostavljanje novog Malija zasnovanog na šerijatu.
Potraga za „manjim zlom“
Jedan bivši ministar ovaj proces opisuje kao „formiranje nove vlasti“. Iako priznaje da DŽNIM pokušava ublažiti svoju retoriku, naglašava da cilj uspostave šerijata jasno proturječi sekularnim i republikanskim vrijednostima iz ustava Malija.
Isti izvor dodaje: „Birat će se manje zlo kako bi se izbjeglo ono najgore, a zatim će se raditi na povratku na bolje.“
Neki politički izvori oprezno gledaju na DŽNIM-ov poziv na dijalog, navodeći da se kontakti ne uspostavljaju direktno s DŽNIM-om, već s „prihvatljivijim“ akterom – FLA-om.
David Baché | RFI |
