Nakon što je Mesdžidul-Aksa de facto podijeljena između muslimana i Jevreja, Palestinci se plaše sljedećeg poteza Izraela.
Grupno čitanje jevrejskih molitvi, pjesama i rituala. Muškarci koji se na tlu klanjaju s licem pritisnutim na zemlju i izraelske zastave na nebu.
Ovaj prizor bio je prisutan tokom izraelskog upada u Mesdžidul-Aksu, jedno od najsvetijih mjesta u islamu, početkom ovog mjeseca. Prije nekoliko godina takva scena bila bi nezamisliva, ali Palestinci tvrde da se sve promijenilo od 7. oktobra 2023.
Avni Bazbaz, direktor za međunarodne odnose Islamskih vakufa koji upravljaju Mesdžidul-Aksom, izjavio je tada: “Bilo je strašno puno ljudi [jevrejskih naseljenika] na tom mjestu, a neki od njih bili su visoki zvaničnici.” Dodao je: “Ovo što se dešava… predstavlja značajan korak u pokušaju prisilnog nametanja jevrejske dominacije na Mesdžidul-Aksu i njenoj teritorijalnoj podjeli između muslimana i Jevreja.”
Mesdžidul-Aksa, smještena u Starom gradu Jerusalimu, zauzima centralnu poziciju u višedecenijskom izraelskom okupiranju Palestine. Za Palestince i muslimane širom svijeta, Mesdžidul-Aksa je simbol borbe za slobodu, identitet i neovisnost, dok mnogi Jevreji vjeruju da je to mjesto gdje će uskoro biti izgrađen “treći jevrejski hram.”
Stoljećima, Mesdžidul-Aksa je bila muslimansko sveto mjesto u koje su mogli ući samo muslimani. Međutim, nakon okupacije Istočnog Jerusalima 1967. godine, Izrael postepeno uvodi ograničenja pristupa Palestincima i muslimanima, dok istovremeno proširuje jevrejsku prisutnost i kontrolu.
Nakon 7. oktobra 2023, ti napori su se dramatično povećali. Danas, dok je globalna pažnja usmjerena na genocid u Gazi i šire regionalne napetosti, Mesdžidul-Aksa postavlja ključnu tačku prekretnice. Mnogi Palestinci strahuju da će Mesdžidul-Aksa izgubiti svoj islamski identitet i pretvoriti se u ono čega su se najviše bojali – treći jevrejski hram.
Erozija Statusa Quo
Krajem 19. stoljeća, tadašnji osmanski vladari Palestine potpisali su sporazum kojim su regulirali upravljanje vjerskim mjestima u Jerusalimu. Ovaj sporazum, koji je postao međunarodni normativni okvir, poznat je kao Status-Quo. On je jamčio da Mesdžidul-Aksa, uključujući Kubbetus-Sahra i druge strukture, bude pod upravom muslimana, dok su nemuslimani imali pristup, ali pod uvjetima koje je kontrolirao Vakuf.
Upravljanje je bilo povjereno Vakufu, pod nadležnošću Jordana. Izrael je priznavao ovo upravljanje u mirovnom sporazumu iz 1994. godine. No, tokom izraelske okupacije Jerusalima, a posebno od 2000. godine, izraelske vlasti su počele kršiti ovaj status. Aktivnosti su uključivale uvođenje restrikcija na pristup, stalnu prisutnost izraelskih snaga sigurnosti, i određivanje ko može, a ko ne može ući.
Počevši od 2000. godine, kada je Ariel Sharon, radikalni jevrejski vođa, ušao u Mesdžidul-Aksu pod jakim vojnim osiguranjem, situacija je postala dramatično napetija, a potom su uslijedili napadi i druga kršenja Statusa Quo.
S godinama, upadi jevrejskih naseljenika u Mesdžidul-Aksu postali su učestaliji i organiziraniji. Do 2009. godine, više od 5.000 naseljenika sudjelovalo je u upadima, a do 2019. godine broj je narastao na 30.000. Početkom 2017. godine, upadi su postali svakodnevna praksa, u skladu s petodnevnim programom molitvi, izuzev petaka i subota.
Novi Status Quo
U posljednje dvije godine, situacija je postala još napetija. Mnoge napade prate otvorene molitve na hebrejskom jeziku, nešto što je ranije bilo obavljano tiho i rijetko. U travnju 2024. godine, Izrael je dopustio molitve koje su se otvoreno izvodile, što je izazvalo zabrinutost među Palestincima i muslimanima širom svijeta.
U junu 2024. godine, ministri poput Itamara Ben-Gvira i drugih političara predložili su da se ova praksa proširi, uz izgradnju sinagoge unutar Mesdžidul-Akse. To bi bio korak prema jasnoj podjeli prostora između muslimana i Jevreja, što je u suprotnosti s originalnim statutom i onim što je međunarodna zajednica smatrala pravednim.
Rasprava o Trećem Hramu
Predloženi planovi o fizičkom razdvajanju Mesdžidul-Akse dolaze u trenutku kada je Izrael sve bliže potpunoj kontroli nad tim područjem. U 2023. godini, jedan izraelski političar predložio je plan da se kompleks podijeli, s tim da bi veći dio pripao Jevrejima. Ovaj plan je također podrazumijevao ukidanje jordanske kontrole nad Mesdžidul-Aksom.
Mnogi izraelski političari, uključujući Bezalela Smotricha i Yitzhaka Wasserlaufa, koji su također dio vladajuće koalicije, izrazili su podršku ideji izgradnje Trećeg Hrama na tom mjestu. Palestinci i muslimani širom svijeta prijete da će se suočiti s daljnjim izazovima u borbi za očuvanje identiteta i kontrole Mesdžidul-Akse, koja bi mogla postati simbol jevrejske dominacije nad svetim islamskim mjestima.
Šta dalje?
Izrael se suočava s izazovom kako održati status quo dok nastavlja svoju politiku širenja naselja i kontrole. U kontekstu svih ovih promjena, pitanje koje se postavlja je – što slijedi? Da li će Mesdžidul-Aksa biti potpuno podijeljena, ili će se čak srušiti u korist izgradnje Trećeg Hrama?
Palestinci i međunarodna zajednica moraju biti svjesni ozbiljnosti situacije i pripremiti se za potencijalno dramatične promjene koje bi mogle izazvati šire sukobe i novu fazu borbe za kontrolu nad svetim mjestima u Jerusalimu.
Autori: Lubna Masarwa i Huthifa Fayyad
Izvor: Middle East Eye
