U 10 pitanja: šta se dešava u Maliju?
Zapadnoafrička država Mali ponovo je došla u fokus nakon velikih napada pokrenutih 25. aprila.
U napadu koji su pokrenule naoružane tuareške grupe i Džemaat Nusrat el-Islam vel-Muslimin (DŽNIM), gađeni su ne samo sjever zemlje već i glavni grad i njegova okolina.
U sukobima je ubijen i ministar odbrane malijske hunte, Sadio Džamara.
Koji je uzrok rata u zemlji?
U Maliju, gdje je oko 95% stanovništva muslimansko, živi mnogo različitih etničkih grupa.
U zemlji postoje zajednice poput Arapa, Tuarega, Fulanija, Bambara, Soninke, Songaja, Dogona, Senufoa i Malinkea.
Zbog toga se država kroz historiju suočavala s raznim etnički zasnovanim pobunama i problemima. Većinu njih čine pobune Tuarega koji žive na sjeveru zemlje. Slično tome, i Fulaniji se pridružuju pobunama zbog pritisaka s kojima se suočavaju.
Posljednja velika tuareška pobuna započela je 2012. godine na sjeveru zemlje i stvorila vakuum moći. Nakon vojnog udara i jačanja džihadističkih grupa u regionu, Francuska je početkom 2013. pokrenula vojnu intervenciju.
Džihadističke grupe su između 2013. i 2020. ratovale protiv Francuske, a nakon 2020. i protiv Rusije, koja se uključila u region.
Ko je DŽNIM i kako je nastao?
DŽNIM, poznat kao zapadnoafrički ogranak Al-Kaide, osnovan je 2017. kao krovna organizacija džihadističkih grupa u regionu, iako njegovi korijeni sežu dalje u prošlost.
Prisustvo tih grupa datira još od rata u Alžiru (1992–2002), koji je izbio nakon vojnog udara kojim je spriječena pobjeda Islamskog fronta spasa na izborima.
Tokom tog perioda, oružanu borbu protiv režima vodila je Oružana islamska grupa (GIA). Kasnije su unutar džihadističkog pokreta izbili sukobi, pa je 1998. osnovana nova grupa — Salafijska grupa za da’vu i borbu.
Ova grupa se povukla u ruralna i pustinjska područja, proširivši djelovanje na Saharu i subsaharsku Afriku, uključujući i Mali.
Godine 2007. pridružila se Al-Kaidi i uzela ime Al-Kaida u islamskom Magrebu (AQIM), šireći aktivnosti širom sjeverne i zapadne Afrike. Povezala se s arapskim i tuareškim zajednicama na sjeveru Malija, gdje su kasnije formirane i lokalne džihadističke grupe.
Iskorištavajući vakuum moći 2011–2012, te grupe su preuzele kontrolu nad velikim dijelom sjevera Malija. Iako su nakon francuske intervencije 2013. izgubile teritorije, sukobi su se nastavili.
Godine 2017. više grupa se ujedinilo (uključujući Ansaruddin, Ketiba Medžina, El Murabitun i Ensarul Islam) i formiralo DŽNIM, na čijem čelu je tuareški lider Ijad el-Gali.
Da li je rat ograničen samo na Mali?
Iako je Mali glavno uporište džihadističkih grupa u zapadnoj Africi, sukob nije ograničen samo na ovu zemlju.
Te grupe djeluju u mnogim državama regiona — neke napadaju, a neke koriste kao baze. Nepregledna Sahara dodatno olakšava njihovo kretanje.
Napadi DŽNIM-a zabilježeni su i u Burkina Fasu, Senegalu, Gvineji, Obali Slonovače, Gani, Togu, Beninu, Nigeriji i Nigeru. Grupa je aktivna i u Libiji, Mauritaniji i Alžiru.
Zašto je Rusija u Maliju?
Rusija posljednjih godina pokušava proširiti utjecaj u Africi, između ostalog putem plaćeničke grupe Wagner.
Nakon neuspjeha Francuske u borbi protiv džihadista i unutrašnjih kriza u vojsci, dijelovi malijske vojske su nakon pučeva 2020. i 2021. godine zbližili zemlju s Rusijom. Francuske snage su protjerane, a ruske pozvane.
Nakon toga, prema izvještajima, ruske snage su nastavile praksu nasilja nad civilima.
Slični vojni udari dogodili su se i u Burkina Fasu (2022) i Nigeru (2023).
Wagner je 2023. reorganizovan i nastavio djelovati pod imenom Afrički korpus.
Osim prirodnih resursa, Rusija želi i širenje geopolitičkog utjecaja u zapadnoj i sjevernoj Africi.
Kako se sukob razvijao posljednjih godina?
Nakon 2020, borbene operacije protiv džihadista preuzele su ruske snage, dok je Turska podržala Malijsku vojsku dronovima.
Ipak, zbog slabije obavještajne i zračne moći u odnosu na Francusku, Rusija nije uspjela suzbiti DŽNIM, koji je proširio utjecaj prema centralnim i južnim dijelovima zemlje, pa čak i opkolio glavni grad Bamako do 2025.
U posljednje dvije godine, DŽNIM je zauzeo više vojnih baza i naselja, uz velike gubitke malijskih i ruskih snaga.
Kako je izveden posljednji napad?
Napadi su izvedeni simultano na sjeveru, u centralnim dijelovima i oko glavnog grada.
Tuareška organizacija za oslobođenje Azavada (FLA) napala je na sjeveru, dok je DŽNIM djelovao širom zemlje.
Meta su bili Bamako, kao i gradovi Bourem, Kati, Sevare, Mopti, Kidal i Gao.
Ministar odbrane Sadio Džamara ubijen je u napadu na njegovu kuću u Katiju.
Nakon napada, više naselja palo je pod kontrolu pobunjeničkih snaga, dok su se malijske i ruske trupe povukle nakon dogovora.
Šta se zna o savezu DŽNIM-a i Tuarega?
Saradnja između tuareških grupa i džihadista datira od 2011, kada su zajednički djelovali protiv malijske vojske.
Kasnije su se sukobili, ali su nakon 2013. i francuske intervencije odnosi ponovo poboljšani, posebno u kontekstu borbe protiv ruskih snaga.
Godine 2024, tuareške grupe su se ujedinile u FLA, koja povremeno sarađuje s DŽNIM-om.
Kakva je trenutna situacija u Maliju?
Sjever zemlje je uglavnom pod kontrolom FLA i DŽNIM-a, posebno ruralna područja.
Centralni dijelovi su stalna meta napada, dok se sukobi šire i prema jugu i glavnom gradu.
Bamako je praktično pod opsadom, s blokiranim putevima i jakim prisustvom pobunjeničkih snaga u okolini.
Gdje je vođa hunte Assimi Goita?
Nakon napada pojavile su se različite tvrdnje o njegovoj sudbini, ali nijedna nije potvrđena.
Pretpostavlja se da je živ i da procjenjuje situaciju, iako je pod pritiskom unutar vojske.
Šta slijedi?
Očekuje se nastavak i širenje sukoba.
Prema analitičarima, cilj saveza DŽNIM-FLA trenutno nije preuzimanje vlasti u glavnom gradu, već učvršćivanje kontrole nad sjeverom, nakon čega bi mogli krenuti ka centralnim dijelovima zemlje.
To bi moglo dovesti do pada hunte ili promjene režima u Bamaku.
Također se procjenjuje da bi vlasti Malija mogle tražiti nove saveznike, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
Izvor: MepaNews
