Kontradikcije u Bibliji

Nova naslovna forums Za nemuslimane Dijalog sa nemuslimanima Kontradikcije u Bibliji

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated prije 7 years, 3 months by AvatarAnonimno. This post has been viewed 2731 times
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)
  • Autor
    Postovi
  • #11509
    AvatarAnonimno
    Neaktivan

    1. Da li je ženi sramota moliti se Bogu bez vela, ili joj je kosa data mjesto vela?

    – Svaka žena koja moli ili prorokuje gologlava, sramoti svog poglavara. U tome je posve jednaka ošišanoj ženi. Dakle: ako žena neće da nosi veo, neka se ošiša! Ali ako je sramota za ženu ošišati se ili obrijati glavu, neka nosi veo. (1 Korinćanima 11, 6)
    Malo kasnije Pavle nastavlja i kontrira veoma smiješno samom sebi:

    – Ženi je dika da nosi dugu kosu, jer joj je kosa data umjesto vela.
    (1 Korinćanima 11, 14-15)

    2. Da li je dobro hvaliti se po tijelu?

    – U poslanici Galatima Pavle kaže:
    Koji hoće da se hvale po tijelu oni vas nagone da se obrezujete, samo da ne budu gonjeni za krst Hristov. (Galatima gl. 6, 12)

    – Međutim u poslanici Korinćanima Pavle kaže:
    Budući da se mnogi hvale po tijelu, i ja ću da se hvalim. (2 Korinćanima 11-18)
    Ovo je zaista smiješno. Zar ovo može biti nadahnuće Pavlu od Svetoga Duha!?

    3. Da li žrtve mogu otkupiti grijehe?

    – Ne… I svaki sveštenik stoji svaki dan služeći i jedne žrtve mnogo puta prinoseći koje nikad ne mogu uzeti grijehe. (Jevrejima 10, 11)

    – Da… I jednog jarca za grijeh, radi očišćenja vašeg. (4 Mojsijeva 29, 5)

    4. Da li je poželjno imati dugu kosu?

    – Ne… Ili ne uči li vas priroda da je mužu sramota ako gaji dugačku kosu. (1 Korinćanima 11, 14)

    – Da… Dokle traje njegovo nezirejstvo, neka mu britva ne pređe preko glave; dokle se ne navrše dani za koje se učinio nazirej Gospodu, neka bude svet i neka ostavlja kosu na glavi svojoj. (4 Mojsijeva 6, 5)

    5. Kakav je hrišćanski bog?

    – Miran… A sam Gospod mira da vam da mir svagda u svakom događaju. Gospod sa svima vama. (2 Solunjanima 3, 16)
    – Miran… A Bog mira sa svima vama. Amin. (Rimljanima 15, 33)
    – Ljubav… A koji nema ljubavi ne pozna Boga; jer je Bog ljubav. (1 Saborna Jovanova 4, 8)
    – Ratnik veliki… Gospod je velik ratnik; ime mu je Gospod. (2 Mojsijeva 15, 3)
    – Onaj koji uči prste ratu… Blagosloven Gospod, grad moj, koji uči ruke moje boju, prste moje ratu. (Psalmi 144, 1)
    – Oganj koji spaljuje… Jer je Bog naš oganj koji spaljuje. (Jevrejima 12, 29)
    – Onaj koji posjeduje zao duh… A duh Gospodnji otide od Saula, i uznemiravaše ga zao duh od Gospoda. (1 Samuilova 16, 14)

    6. Da li je vino dobro ili nije?

    – Da… Više ne pij vode, nego pij po malo vina, želuca radi svog i čestih svojih bolesti. (Timoteju 5, 23)
    – Da… Tako i đakoni treba da budu pošteni, ne dvojezični, ne koji mnogo vina piju. (1 Timoteju 3, 8)
    – Ne… Kurvarstvo i vino i mast oduzima srce. (Osija 4, 11)
    – Ne… Ne gledaj na vino kad se rumeni, kad u čaši pokazuje lice svoje i upravo iskače. Na posledak će kao zmija ujesti i kao aspida upeći. (Priče Solomunove 23, 31-32)

    7. Da li Gospod živi u svetlosti ili u mraku?

    – U svetlosti… Koji sam ima besmrtnost, i živi u svetlosti kojoj se ne može pristupiti, kog niko od ljudi nije vidio, niti može vidjeti, kome čast i država vječna. Amin. (1 Timoteju 6, 16)
    – U mraku… Tada reče Solomun: Gospod je rekao da će nastavati u mraku. (1 Carevima 8, 12)
    – U mraku… Oblak je i mrak oko Njega; blagost i pravda podnožje prestolu njegovom. (Psalmi 97, 2)
    – U mraku… Od mraka načini sebi krov, senicu oko sebe, od mračnih voda, oblaka vazdušnih. (Psalmi 18, 11)

    8. Da li se je Mojsije uplašio?

    – Ne… Verom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sin kćeri faraonove…Verom ostavi Misir, ne pobojavši se ljutine careve; jer se držaše Onog koji se ne vidi, kao da Ga viđaše. (Jevrejima 11, 24-27)

    – Da… A on reče: Ko je tebe postavio knezom i sudijom nad nama? Hoćeš li da me ubiješ kao što si ubio Misirca? Tada se Mojsije uplaši i reče: Zaista se doznalo. I faraon čuvši za to tražaše da pogubi Mojsija. Ali Mojsije pobeže od faraona i dođe u zemlju medijansku, i sede kod jednog studenca. (2 Mojsijeva 14-15)

    9. Da li će Bog suditi Osiji?

    – Da… Kurvarima i preljubočnicima sudiće Bog. (Jevrejima 13, 4)

    – Ne… Kad Gospod poče govoriti Osiji, reče Gospod Osiji: Idi, oženi se kurvom, i rodi kopilad, jer se zemlja prokurva odstupivši od Gospoda. (Osija 1, 2)

    10. Da li je dobro biti neoženjen (neudata)?

    – Da… Jesi li se privezao za ženu, ne traži da se razrešiš; jesi li se odriješio od žene, ne traži žene. (1 Korinćanima 7, 27)
    – Da… Jer hoću da svi ljudi budu kao i ja; ali svaki ima svoj dar od Boga; ovaj dakle ovako, a onaj onako. A neoženjenim i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao i ja što sam. (1 Korinćanima 7, 7-8)
    – Da… Tako onaj koji udaje svoju djevojku dobro čini, a onaj koji je ne udaje bolje čini. (1 Korinćanima 7, 38)

    – Ne… I reče Gospod Bog: Nije dobro da je čovjek sam; da mu načinim druga prema njemu. (1 Mojsijeva 2, 18)

    11. Da li je dobro gneviti se?

    – Da… Gnevite se i ne griješite; sunce da ne zađe u gnevu vašem. (Efescima 4, 26)

    – Ne… Ne budi nagao u duhu svom na gnev, jer gnev počiva u nedrima bezumnih. (Propovjednik 7, 9)
    – Ne… Ne druži se sa čovjekom gnevljivim i ne idi sa žestokim, da se ne bi navikao na puteve njegove i metnuo zamke na dušu svoju. (Priče Solomunove 22, 24)
    – Ne… Bolji je spor na gnev nego junak, i gospodar od svog srca bolji je nego onaj koji uzme grad. (Priče Solomunove 16, 32)

    12. Ko je ubio Saula?

    – I reče Saul momku koji mu nosaše oružje: Izvadi mač svoj i probodi me, da ne dođu ti neobrezani i probodu me i narugaju mi se. Ali ne htje momak što mu nosaše oružje, jer ga bješe vrlo strah. Tada Saul uze mač, i baci se na nj. A kad momak koji nošaše oružje vidje Saula mrtvog, baci se i on na svoj mač i umre s njim. Tako pogibe Saul i tri sina njegova i momak koji mu nosaše oružje i svi ljudi njegovi zajedno, onog dana. (1 Samuilova 31, 4-6)

    – A on (Saul) mi reče: Ko si? A ja mu rekoh: Amalik sam. A on mi reče: Pristupi k meni ubij me; jer me obuzeše muke, a još je sasvim duša u meni. I pristupih k njemu i ubih ga jer sam znao da neće ostati živ pošto pade; i uzeh vijenac carski koji mu bješe na glavi i grivnu koja mu bješe na ruci, i evo donesoh gospodaru svom. (2 Samuilova 1, 8-10)
    Drugi citat koji sam naveo nije samo kontradikcija sa prvim. U navedenom citatu momak koji je ubio Saula, otišao je do Davida, Božijeg poslanika, i ispričao mu priču kako je Saul zatražio od njega da ga ubije, kako bi mu muke uskratio. David pošto je saslušao njegovu priču umjesto da ga nagradi on ga je ubio:
    I reče David momku koji mu donese glas: Odakle si? A on reče: Ja sam sin jednog došljaka Amalika. Reče mu David: Kako te nije bilo strah podići ruku svoju i ubiti pomazanika Gospodnjeg? I dozva David jednoga između momaka svojih i reče: Hodi, pogubi ga. A on ga udari, te umre. (2 Samuilova 1, 13-15)

    – Malo kasnije David i sam priznaje koliki je zločinac, pa to i dokazuje:
    Kad onog koji mi javi govoreći: Gle, pogibe Saul, i mišljaše da će mi javiti dobre glase, uhvatih i ubih u Siklagu, i to mu bi dar od mene za glase njegove, a kamoli ljude bezbožne, koji ubiše čovjeka pravog, u kući njegovoj, na postelji njegovoj. Neću li tražiti krv njegovu iz vaših ruku, i vas istrijebiti sa zemlje? I zapovijedi David momcima svojim, te ih pogubiše, i odsekoše im ruke i noge, i obesiše kod jezera hevronskog; a glavu Isvostejevu uzeše i pogreboše u grobu Avenirovom u Hevronu. (2 Samuilova 4, 10-12)

    Ukoliko pažljivo pročitate podvučeno, da se vidjeti masakriranje ljudi nakon njihove smrti. Davidu, Božijem poslaniku je malo bilo što ih je ubio. Poslanici su ljudi poslani od Boga i njihov primjer bi se trebao slijediti. Međutim, koja je pouka ovog teksta? Ovo što je uradio David u današnjem svijetu se naziva „ekstremno brutalni“ akt torture.

    13. Ko je ubio Golijata?

    – Tako David praćom i kamenom nadjača Filistejina, i udari Filistejina i ubi ga; a nemaše David mača u ruci. (1 Samuilova 17, 50)

    – I opet nasta drugi rat u Govu s Filistejima; i tada Elhanan, sin Jare-Oregimov Vitlejemac, ubi brata Golijata Getejina, kome kopljača beše kao vratilo. (2 Samuilova 21, 19)

    14. Da li se Bog pokajao i da li se može kajati?

    – Da… Zato dođe riječ Gospodnja k Samuilu govoreći: Kajem se što sam Saula postavio carem, jer je odstupio od mene, i nije izvršio moje riječi. I rasrdi se Samuilo vrlo, i vikaše ka Gospodu svu noć. (1 Samuilova 15, 10-11)

    – Ne… I doista Junak Izrailjev neće slagati, niti će se raskajati; jer nije čovjek da se kaje. (1 Samuilova 15, 29)

    – Da… I Samuilo ne vide više Saula do svoje smrti, i plakaše Samuilo za Saulom, što se Gospod pokaja što je postavio Saula carem nad Izrailjem. (1 Samuilova 15, 35)

    – Da… Pokaja se Gospod što je stvorio čovjeka na zemlji, i bi mu žao u srcu. (1 Mojsijeva 6, 6)

    – Da… Jer se kajem što sam ih stvorio. (1 Mojsijeva 6, 7)

    – Da… I ražali se Gospodu učiniti zlo narodu svom, koje reče. (2 Mojsijeva 32, 14)

    – Ne… Bog nije čovjek da laže, ni sin čovječiji da se pokaje. Šta kaže neće li učiniti, i šta reče neće li izvršiti. (4 Mojsijeva 23, 19)

    – Da… I opomenu se zavjeta svog s njima, i pokaja se po velikoj milosti svojoj. (Psalmi 106, 45)

    15. Ko je kupio a ko prodao Josifa?

    a)— Pa kad trgovci madijanski behu pored njih, oni izvukoše i izvadiše Josifa iz jame, i prodadoše Josifa Ismailjcima za dvadeset srebrenika; i oni odvedoše Josifa u Misir. (1 Mojsijeva 37, 28). Malo kasnije:

    (b)— A Madijani prodadoše ga u Misir Petefriju, dvoraninu faraonovom, zapovjedniku stražarskom. (1 Mojsijeva 37, 36)
    Josif je pod (A) prodat Ismailjcima, pod (B) Peterfiju dvoraninu faraonovom.

    16. Ko je rekao ženama šta je bilo sa Isusovim tijelom, mladić ili dva čovjeka?

    – I ušavši u grob vidješe mladića obučenog u bijelu haljinu gdje sjedi s desne strane; i uplašiše se. A on im reče: Ne plašite se, Isusa tražita Nazarećanina raspetog; usta, nije ovde, evo mjesto gdje Ga metnuše. (Marko 16, 5-6)

    – Luka nam govori da su bila dva čovjeka za razliku od Marka:
    I kad se one čuđahu tome, gle, dva čovjeka staše pred njima u sjajnim haljinama; a kad se one uplašiše i oboriše lica k zemlji, rekoše im: Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovde; nego ustade; opomenite se kako vam kaza kad bješe još u Galileji. (Luka 24, 4-6)

    17. Gdje je bio kamen kada su Marije došle na Isusov grob?

    – I pogledavši vidješe da kamen bješe odvaljen: jer bješe vrlo veliki. (Marko 16, 4)

    – Ali nađoše kamen odvaljen od groba. (Luka 24, 2)

    – A u prvi dan nedelje dođe Marija Magdalina na grob rano, još dok se ne beše rasvanulo, i vide da je kamen odvaljen od groba. (Jovan 20, 1)

    – A po večeru subotnom na osvitak prvog dana nedelje dođe Marija Magdalina i druga Marija da ogledaju grob. I gle, zemlja se zatrese vrlo; jer anđeo Gospodnji siđe s neba, i pristupivši odvali kamen od vrata grobnih i seđaše na njemu. (Matej 28, 1-2)

    Dakle, kada su došle Marije po Marku, Luki i Jovanu, kamen je bio odvaljen, dok je po Mateju odvaljen pošto su one stigle. Kamen je po Mateju odvaljivan na njihove oči od strane anđela Gospodnjeg.

    18. Kad su žene pripravile mirise kojima su trebale pomazati Isusa?

    I pošto prođe subota, Marija Magdalina i Marija Jakovljeva i Solomija kupiše mirisa da dođu i da pomažu Isusa. (Marko 16, 1)

    I dan beše petak, i subota osvitaše. A žene koje behu došle s Isusom iz Galileje, idoše za Josifom, i vidješe grob i kako se tijelo metnu. Vrativši se pak pripraviše mirise i miro; i u subotu dakle ostaše na miru po zakonu. (Luka 23, 54-56)

    Po zakonu ili ne, neko je slagao, Marko ili Luka…

    19. Kada je Isus ušao u Kapernaum, da li mu je pristupio lično kapetan ili je poslao judejske starješine i prijatelje?

    – A kad uđe u Kapernaum, pristupi k Njemu kapetan moleći Ga i govoreći: Gospode! Sluga moj leži doma uzet, i muči se vrlo. (Matej 8, 5-6)

    – A kad svrši sve riječi svoje pred narodom, dođe u Kapernaum. U kapetana pak jednog beše sluga bolestan na umoru koji mu beše mio. A kad ču za Isusa, posla k Njemu starešine Judejske moleći ga da bi došao da mu isceli slugu. A Isus iđaše s njima. I kad već behu blizu kuće, posla kapetan k Njemu prijatelje govoreći Mu: Gospode! Ne trudi se, jer nisam dostojan da uđeš pod moju strehu. (Luka 7, 1-6)

    U prvom citatu kapetan lično prilazi Isusu prilikom Isusovog dolaska u Kapernaum, dok u drugom citatu kapetan mu ne prilazi, već šalje k Isusu starješine Judejske.

    20. Koje su zadnje riječi koje je Isus izustio prije smrti?

    – I povikavši Isus glasno reče: Oče! U ruke Tvoje predajem duh svoj. I rekavši ovo izdahnu. (Luka 23, 46)

    – A kad primi Isus ocat reče: Svrši se. I priklonivši glavu predade duh. (Jovan 19, 30)

    21. Na kojem je jeziku Isus rekao Bože moj zašto si me ostavio, na hebrejskom ili aramejskom?

    – Ili! Ili! Lama savahtani! (Matej 27, 46)

    – Eloi! Eloi! Lama savahtani! (Marko 15, 34)

    22. Šta je rekao kapetan za Isusa nakon njegovog uzdignuća?

    – A kad vide kapetan šta bi, stade hvaliti Boga govoreći: Zaista ovaj čovjek beše pravednik. (Luka 23, 47)

    – A kad vide kapetan koji stajaše prema Njemu da s takvom vikom izdahnu, reče: Zaista čovjek ovaj Sin Božji bješe. (Marko 15, 39)

    23. Koje je ljude Isus izabrao kao izgonitelje nečistih duhova?

    – I dozvavši svojih dvanaest učenika dade im vlast nad duhovima nečistim da ih izgone, i da iscjeljuju od svake bolesti i svake nemoći. A dvanaest apostola imena su ova: prvi Simon, koji se zove Petar, i Andrija brat njegov; Jakov Zevedejev, i Jovan brat njegov; Filip i Vartolomije; Toma, i Matej carinik; Jakov Alfejev, i Levije prozvani Tadija; Simon Kananit, i Juda Iskariotski, koji ga i predade. (Matej 10, 1-4)

    – I kad bi dan, dozva učenike svoje, i izabra iz njih dvanaestoricu, koje i apostolima nazva: Simona, koga nazva Petrom, i Andriju brata njegovog, Jakova i Jovana, Filipa i Vartolomeja, Mateja i Tomu, Jakova Alfejevog i Simona prozvanog Zilota, Judu Jakovljevog, i Judu Iskariotskog, koji ga i izdade. (Luka 6, 13-16)
    U Jevanđelju po Luci spominje se Juda Jakovljev kojega kod Mateja nema, dok se Levije prozvani Tadija spominje kod Mateja dok se kod Luke ne spominje.

    24. Da li je Herod htio da ubije Jovana krstitelja ili ga je slušao i čuvao?

    – I htjede da ga ubije, ali se poboja naroda; jer ga držahu za proroka. (Matej 14, 5)

    – Jer se Irod bojaše Jovana znajući ga da je čovjek pravedan i svet, i čuvaše ga; i mnogo koješta činjaše kako mu on reče, i rado ga slušaše. (Marko 6, 20)

    U prvom citatu Herod je htio ubiti Jovana, dok ga je u drugom ČUVAO…

    25. Šta je pisalo iznad Isusove glave na krstu?

    – I metnuše Mu više glave krivicu Njegovu napisanu: Ovo je Isus car judejski. (Matej 27, 37)

    – I beše natpis Njegove krivice napisan: Car judejski. (Marko 15, 26)

    – A beše nad Njim i natpis napisan slovima grčkim i latinskim i jevrejskim: Ovo je car judejski. (Luka 23, 38)

    – Pilat, pak, napisa natpis i metnu na krst, i beše napisano: Isus Nazarećanin, car judejski. (Jovan 19, 19)

    26. Da li je čitava Božija knjiga korisna?

    – Sve je pismo od Boga dano, i korisno za učenje, za karanje, za popravljanje, za poučavanje u pravdi. (2 Timoteju 3, 16)

    – Tako se ukida pređašnja zapovjest, što bi slaba i zaludna. (Jevrejima 7, 18)

    27. Da li Bog može varati i lagati?

    – Ne… Za nadu vječnog života, koji obeća nelažni Bog pre vremena vječnih.
    (Titu 1, 2)
    – Da… I zato će im Bog poslati silu prevare, da vjeruju laži. (2 Solunjanima 2, 11)
    – Da… I ako bi se prorok prevario, te rekao što, ja Gospod prevarih onog proroka, i dignuću ruku svoju na nj, i istrebiću ga iz naroda svog Izrailja. (Jezekilj 14, 9)
    – Da… I rekoh Ah Gospode Gospode! Baš si prevario ovaj narod i Jerusalim govoreći: Imaćete mir a mač dođe do duše. (Jeremija 4, 10)

    28. Po čemu je krvna njiva dobila ime?

    – A glavari sveštenički uzevši srebrenike rekoše: Ne valja ih metnuti u crkvenu haznu, jer je uzeto za krv. Nego se dogovoriše te kupiše za njih lončarevu njivu za groblje gostima. Od toga se i prozva ona njiva krvna i do dan danas. (Matej 27, 6-8)

    – On dakle steče njivu od plate nepravedne, i obesivši se puče po sredi, i izasu se sva utroba njegova. I postade znano svima koji žive u Jerusalimu da će se ta njiva prozvati njihovim jezikom Akeldama, koje znači njiva krvna. (Djela 1, 18-19)

    U prvom citatu krvna njiva dobija ime po trošenju srebrenika na kupovinu lončareve njive, dok u drugom citatu krvna njiva dobija ime po pucanju Judine utrobe kada se objesio…

    29. Šta je Juda uradio sa novcem koji je stekao od izdajstva Isusa?

    – I bacivši srebrenike u crkvi iziđe, i otide te se obesi. (Matej 27, 5)

    – On dakle steče njivu od plate nepravedne, i obesivši se puče po sredi, i izasu se sva utroba njegova. (Djela 1, 18)
    U prvom citatu Juda je od izdajstva Isusa dobio srebrenike, dok je u drugom citatu stekao njivu. Hrišćani bi rekli, dobio je i jedno i drugo…

    30. Koliko se ljudi na krstu rugalo Isusu?

    – A jedan od obešenih zločinaca huljaše na Njega govoreći: Ako si ti Hristos pomozi i sebi i nama. A drugi odgovarajući ćutkaše ga i govoraše: Zar se ti ne bojiš Boga, kad si i sam osuđen tako? (Luka 23, 39-40)

    – Hristos car Izrailjev neka siđe sad s krsta da vidimo, pa će mo mu vjerovati. I oni što behu s Njim razapeti rugahu Mu se. (Marko 15, 32)

    31. Kada se razdrla crkvena zastava?

    – A Isus opet povika glasno i ispusti dušu. I gle, zavesa crkvena razdre se na dvoje od gornjeg kraja do donjeg; i zemlja se potrese, i kamenje se raspade. (Matej 27, 50-51)

    – A Isus povika glasno, i izdahnu. I zavesa crkvena razdre se na dvoje s vrha do na dno. (Marko 15, 37-38)

    – I pomrča sunce, i zaves crkveni razdre se napola. I povikavši Isus glasno reče: Oče! U ruke Tvoje predajem duh svoj. I rekavši ovo izdahnu. (Luka 23, 45-46)

    U prvom citatu crkvena zastava se razdire nakon ispuštanja Isusove duše (PS. Bog ispušta dušu???), u drugom takođe, dok se u trećem citatu crkvena zastava razdire prije ispuštanja Isusove duše.

    32. Da li je Isus nosio svoj sopstveni krst ili ga je nosio neko drugi?

    – I noseći krst svoj iziđe na mjesto koje se zove Kosturnica a jevrejski Golgota. (Jovan 19, 17)

    – I kad Mu se narugaše, svukoše s Njega kabanicu, i obukoše Ga u haljine Njegove, i povedoše Ga da Ga razapnu. I izlazeći nađoše čovjeka iz Kirine po imenu Simona i nateraše ga da Mu ponese krst. (Matej 27, 32)

    U prvom citatu Isus je nosio svoj krst sam, dok mu ga je u drugom citatu nosio Simon… Kada se hrišćanima predstavi ova kontradikcija, odgovaraju da su ga nosili i Isus i Simon, tj. Simon mu je pomagao. Nisu slijepe oči, nego srce u grudima…

    33. Kada će zapjevati pijetao, nakon ili prije Petrovog odricanja od Isusa?

    – Odgovori mu Isus: Dušu li ćeš svoju položiti za me? Zaista, zaista ti kažem: neće pjetao zapjevati dok me se triput ne odrekneš. (Jovan 13, 38)

    – I drugi put zapjeva pjetao. I opomenu se Petar riječi što mu reče Isus: Dok dvaput pijetao ne zapjeva odreći ćeš me se triput. I stade plakati. (Matej 14, 72)
    U Jovanovom Jevanđelju pijetao je zapjevao nakon odricanja Petrovog od Isusa, dok je u Matejevom Jevanđelju pijetao prvo zapjevao a zatim se Petar odrekao Isusa.

    34. Na koji je način Juda izdao Isusa?

    – A izdajnik Njegov dade im znak govoreći: Koga ja cjelivam onaj je; držite ga. I odmah pristupivši k Isusu reče: Zdravo, ravi! I cjeliva Ga. (Matej 26, 48-49)

    – A Juda, izdajnik Njegov, znaše ono mjesto; jer se Isus često skupljaše onde s učenicima svojim. Onda Juda uze četu i od glavara svešteničkih i fariseja momke, i dođe onamo s fenjerima i sa svijećama i s oružjem. (Jovan 18, 2-3)
    U prvom citatu Juda izdaje Isusa cjelivajući ga, dok ga u drugom citatu ne cjeliva, već dolazi do Isusa sa fenjerima…

    35. Da li je Isus zapovijedio nošenje štapa na put?

    – I zapovjedi im da ništa ne uzimaju na put osim jednog štapa: ni torbe ni hleba ni novaca u pojasu. (Marko 6, 8)

    – Ni torbe na put, ni dvije haljine ni obuće ni štapa; jer je poslenik dostojan svog jela. (Matej 10, 9)

    36. Da li je kćer nekog čovjeka bila mrtva ili na samrti?

    – Dok On tako govoraše njima, gle, knez nekakav dođe i klanjaše Mu se govoreći: Kći moja sad umre; nego dođi i metni na nju ruku svoju, i oživeće. (Matej 9, 18)

    – I moljaše Ga vrlo govoreći: Kći je moja na samrti; da dođeš i da metneš na nju ruke da ozdravi i živi. (Marko 5, 23)

    37. Čija je bila kćer mati Avijina, Urilova ili Avesalomova?

    – Godine osamnaeste carovanja Jerovamovog zacari se Avija nad Judom. Tri godine carova u Jerusalimu. Materi mu bješe ime Mahaja, kći Urilova iz Gavaje. A beše rat između Avije i Jerovoama. (2 Dnevnika 13, 1-2)
    A poslije nje oženi se Mahom kćerju Avesalomovom, koja mu rodi Aviju i Ataja i Zivu i Selomita. (2 Dnevnika 11, 20)

    Sve bi ovo bilo fino da nije knjige Samuilove u kojoj se kaže da je Avesal imao samo jednu kćerku kojoj nije bilo ime Mahaja već Tamara:

    – I rodiše se Avesalomu tri sina i jedna kći, kojoj beše ime Tamara, i ona beše lepa. (2 Samuilova 14, 27)

    38. Biblijska matematika i prebrojavanje

    Koliko konjanika David zarobi, 1700 ili 7000?

    I zarobi David hiljadu i sedam stotina konjanika i dvadeset hiljada pešaka, i podreza David žile svim konjima kolskim, samo ostavi za sto kola. (2 Samuilova 8, 4)
    I uze mu David hiljadu kola i sedam hiljada konjika i dvadeset hiljada pešaka, i podreza David žile svim konjima kolskim, samo ostavi sto za kola.
    (1 Dnevnika 18, 4)

    Koliko konjika je imao Solomun 20.000 ili 12.000?

    I imaše Solomun četrdeset hiljada konja sa jaslama za kola svoja, i dvadeset hiljada konjika. (1 Careva 4, 26)
    Tako da imaše Solomun četiri hiljade staja za konje i kola, i dvanaest hiljada konjanika, koje namesti po gradovima gdje mu behu kola i kod sebe u Jerusalimu. (2 Dnevnika 9, 25)

    Koliko je bilo nastojnika Solomunovih 3.600 ili 3.300?

    I odbroja Solomun sedamdeset hiljada nosilaca i osamdeset hiljada koji će tesati u gori, i tri hiljade i šest stotina nastojnika nad njima. (2 Dnevnika 2, 2)
    Osim nastojnika Solomunovih, koji behu nad tim poslom, tri hiljade i trista, koji upravljahu narodom koji poslovaše taj posao. (1 Careva 5, 16)

    Koliko je car Navuhodonosor preselio sinova Fat-Moahovih 2.812 ili 2.818?

    Sinova Fat-Moahovih, od sinova Isusovih i Joavovih, dvije hiljade osam stotina i dvanaest. (Jezdrina 2, 6).
    Sinova Fat-Moahovih, od sinova Isusovih i Joavovih dvije hiljade i osam stotina osamnaest. (Nemijina 7, 11).

    Koliko je car Navudohonosor preselio sinova Zatujevih 945 ili 845?

    Sinova Zatujevih devet stotina i četrdeset pet. (Jezdrina 2, 8)
    Sinova Zatujevih osam stotina i četrdeset pet. (Nemijina 7, 13)

    Koliko je Navudohonosor preselio sinova Azgadovih 1.222 ili 2.322?

    Sinova Azgadovih hiljada i dvesta i dvadeset i dva. (Jezdrina 2, 12)
    Sinova Azgadovih dvije hiljade i tri stotine i dvadeset i dva. (Nemijina 7, 17)

    Koliko je Navudohonosor preselio sinova Adinovih 454 ili 655?

    Sinova Adinovih četiri stotine i pedeset i četiri. (Jezdrina 2, 15)
    Sinova Adinovih šest stotina i pedeset i pet. (Nemijina 7, 20)

    Koliko je Navudohonosor preselio sinova Asumovih 223 ili 328?

    Sinova Asumovih dvesta dvadeset i tri. (Jezdrina 2, 19)
    Sinova Asumovih trista dvadeset i osam. (Nemijina 7, 22)

    Koliko je ljudi iz Vetilja i Gaja preselio car Navudohonosor 223 ili 123?

    Ljudi iz Vetilja i Gaja dvesta i dvadeset i tri. (Jezdrina 2, 28)
    Ljudi iz Vetilja i Gaje sto i dvadeset i tri. (Nemijina 7, 32)

    Jezdra i Nemijin se slažu da je ukupno ljudi na zboru bilo 42.360:

    Svega zbora skupa beše četrdeset i dvije hiljade i tri stotine šezdeset. (Jezdrina 2,64)
    Svega zbora skupa beše četrdeset i dvije hiljade i tri stotine i šezdeset. (Nemijina 7, 66)

    Međutim Biblijski pisci tj. Sveti Duh nije dobro poznavao matematiku. Ukupan broj ljudi kod Jezdre iznosi 29.818 a kod Nemijina 31.089.

    Koliko je na zboru bilo pjevača i pjevačica 200 ili 245?

    …a među njima bješe dvesta pjevača i pjevačica. (Jezdrina 2, 65)
    …i među njima bješe pjevača i pjevačica dvesta četrdeset i pet. (Nemijina 7, 67)

    39. Koliko parova Noje mora uvesti u barku?

    – I od svega živog, od svakog tijela, uzećeš kovčeg po dvoje, da sačuvaš u životu sa sobom, a muško i žensko neka bude. Od ptica po vrstama njihovim, od stoke po vrstama njenim, i od svega što se miče na zemlji po vrstama njegovim, od svega po dvoje neka uđe s tobom, da ih sačuvaš u životu. (1 Mojsijeva 6, 19-20)

    – Uzmi sa sobom od svih životinja čistih po sedmoro, sve mužjaka i ženku njegovu; a od životinja nečistih po dvoje, mužjaka i ženku njegovu. (1 Mojsijeva 7, 2)

    40. Sa koliko se gladnih godina ucjenjuje David?

    – I dođe Gad k Davidu, i kaza mu govoreći: Hoćeš li da ti bude sedam gladnih godina u zemlji tvojoj, ili da bežiš tri mjeseca od neprijatelja svojih i oni da te gone, ili da bude tri dana pomor u tvojoj zemlji? (2 Samuilova 24, 13).

    – Ili glad za tri godine, ili tri mjeseca da bježiš od neprijatelja svojih i mač neprijatelja svojih da te stiže, ili tri dana mač Gospodnji i pomor da bude u zemlji i anđeo Gospodnji da ubija po svim krajevima Izrailjevim. (1 Dnevnika 21, 12)

    41. Ko je navratio Davida da izbroji Izrailja?

    – A Gospod se opet razgnevi na Izrailja, i nadraži Davida na njih govoreći: Hajde izbroj Izrailja i Judu. (2 Samuilova 24, 1)

    – Ali usta sotona na Izrailja i navrati Davida da izbroji Izrailja. (1 Dnevnika 21, 1)
    Bitno je da je David prebrojavao, ko ga je navratio nema veze…

    42. U koliko je sati Isus razapet u 18.00 ili u 15.00?

    – A beše petak u oči pashe oko šestoga sahata; i Pilat reče Jevrejima: Evo, car vaš. A oni vikahu: Uzmi, uzmi raspni ga. Pilat im reče: Zar cara vašeg da razapnem? Odgovoriše glavari sveštenički: Mi nemamo cara osim ćesara. Tada im ga dakle dade da se razapne. A oni uzeše Isusa i odvedoše (Jovan 19, 14-16).

    – Kao što vidite Jovan kaže da je Isus razapet oko šestoga sata, dok Marko kaže:
    A beše sat treći kad ga razapeše (Marko 15, 25).

    Neko od njih laže!!! Da zaokružimo na 16.30…

    43. Ko će sjesti na Davidov prijesto, niko ili Isus?

    – Zato, ovako veli Gospod za Joakima cara Judinog. Neće imati nikoga ko bi sedeo na prestolu Davidovom, i mrtvo će tijelo njegovo biti bačeno na pripeku obdan i na mraz obnoć. (Jeremija 36, 30)

    – On će biti veliki, i nazvaće se Sin Najvišega, i daće mu Gospod Bog presto Davida oca Njegovog. (Luka 1, 32)

    44. Koliko ima koljena od Avrama do Davida?

    A po seobi vavilonskoj, (1)Jehonija rodi Salatila. (2)A Salatilo rodi Zorovavela. (3)A Zorovavel rodi Avijuda. (4)A Avijud rodi Elijakima. (5)A Elijakim rodi Azora. (6)A Azor rodi Sadoka. (7)A Sadok rodi Ahima. (8)A Ahim rodi Eliuda. (9)A Eliud rodi Elezara, (10) a Elezar rodi Matana. (11) A Matan rodi Jakova. (12)A Jakov rodi Josifa, muža Marije, (13)koja rodi Isusa prozvanog Hrista. (Matej 1, 12-16)
    Kao što vidimo koljena od Avrama do Davida ima 13, međutim Matej tj. Sveti Duh ili neko treći nije znao da broji pa odmah nakon ovoga kaže:

    Svega dakle koljena od Avrama do Davida, koljena četrnaest, a od Davida do seobe vavilonske, koljena četrnaest, a od seobe vavilonske do Hrista, koljena četrnaest. (Matej 1, 17)

    45. Koliko je godina imao Ohozija kada se zacario?

    – Imaše Ohozija dvadeset i dvije godine kad se zacari, i carova godinu dana u Jerusalimu. (2 Careva 8, 26)

    – Imaše Ohozija četrdeset i dvije godine kad poče carovati, i carova godinu dana u Jerusalimu. (2 Dnevnika 22, 2)

    46. Ko je kome otac, tj. ko je kome sin???

    Ko je ovde otac a ko sin?

    A Salatilo rodi Zorovavaela. (Matej 1, 12)
    Međutim Luka u svom Jevanđelju kaže suprotno tj. Zorovavel je rodio Salatila:

    Sina Joaninog, sina Risinog, sina Zorovavljevog, sina Salatilovog… (Luka 3, 27)

    Ko je Ozijin otac, Joram ili Amasija?

    A Asa rodi Josafata. A Josafat rodi Jorama. A Joram rodi Oziju. (Matej 1, 8)
    Tada sav narod judin uze Oziju, kome beše šesnaest godina, i zacariše ga na mjesto oca njegovog Amasije. (2 Dnevnika 26, 1)

    Ko je Jehonijin otac, Josija ili Joakim?

    A Josija rodi Jehoniju i braću njegovu, u seobi vavilonskoj. (Matej 1, 11)
    A sinovi Joakimovi: Jehonija sin mu, i njegov sin Sadekija. (1 Dnevnika 3, 16)

    47. Rodoslov Isusov

    Matej kaže: Pleme Isusa Hrista, sina Davida, Avramovog sina. (Matej 1, 1).
    1. Avram
    2. Isak
    3. Jakov
    4. Juda
    5. Fares
    6. Esrom
    7. Aram
    8. Aminadav
    9. Naason
    10. Salmon
    11. Vooz
    12. Ovid
    13. Jesej
    14. David
    15. Solomun
    16. Rovoam
    17. Avija
    18. Asa
    19. Josafat
    20. Joram
    21. Ozija
    22. Joatam
    23. Ahaz
    24. Ezekija
    25. Manasija
    26. Amnon
    27. Josija
    28. Jehonija
    29. Salatil
    30. Zorovavel
    31. Avijud
    32. Elijakim
    33. Azor
    34. Sadok
    35. Ahim
    36. Eliud
    37. Eleazar
    38. Matan
    39. Jakov
    40. Josif (muž Marijin)
    41. Isus???

    Kao što ste vidjeli u prvoj rečenici Mateja 1,1 navodi se rodoslov Isusa Hrista jer ga naziva sinom Davidovim tj. Avramovim. Međutim on sve tako nabraja do broja 40 gdje navodi ime Josifa kojega naziva mužem Marijinim. Na početku je naglašeno da se daje rodoslovlje Mesije, a na kraju se ispostavilo da se, zapravo, radi o rodoslovu Josipa drvodjelje, Marijinom mužu. Nakon njega dolazi Isus!!! Znači li to da je Isus nastao od Josifa a ne od Boga? U stvari ovo nije rodoslov Isusov već rodoslov Josifov. Kakva je ovo sprdačina? Rodoslov Isusov ne bi nikako smio biti po Josifovoj strani jer mu on nije bio otac, u što i sami kršćani vjeruju. Dalje, u svom ovom nabrajanju zaključujemo da je Josifov otac Jakov. Međutim u Jevanđelju po Luci se kaže: I taj Isus imaše oko trideset godina kad poče; i beše, kao što se mišljaše sin Josifa sina Ilijinog. (Luka 3, 23). Ko je sada Josifov otac Jakov, kako kaže Matej ili Ilija kako kaže Luka? Koliko ima koljena od Davida do Isusa, dvadeset šest kako tvrdi Matej ili četrdeset kako tvrdi Luka? Kod Luke rodoslov Isusa Hrista počinje preko sina Davidovog Natana dok kod Mateja počinje preko Davidovog sina Solomona??? I ko sad laže, Matej ili Luka? Osim toga kao šlag na tortu Adam se naziva Sinom Božijim (Luka 3, 38)

    48. Na koliko magaraca jaše Isus?

    – Kažite kćeri Sionovoj: Evo car tvoj ide tebi krotak, i jaše na magarcu i magaretu sinu magaričinom. I učenici otidoše, i učinivši kako im zapovedi Isus. Dovedoše magaricu i magare, i metnuše na njih haljine svoje, i posadiše Ga na njih. (Matej 21, 5-7)

    – I reče im: Idite u selo što je pred vama, i odmah kako uđete u njega naći ćete magare privezano, na koje niko od ljudi nije usedao; odrešite ga i dovedite…I dovedoše magare k Isusu, i metnuše na nj haljine svoje; i usede na nj. (Marko 11, 2-7)
    Matej kaže da je Isus jahao na dva magarca dok Marko kaže da je jahao na jednom. Neko od njih laže.

    49. Kad su učenici vidjeli da je smokva usahnula?

    – I ugledavši smokvu jednu kraj puta dođe k njoj, i ne nađe ništa na njoj do lišće samo, i reče joj: Da nikad na tebi ne bude roda do vijeka. I odmah usahnu smokva. (Matej 21, 19)

    – I ujutru prolazeći viđoše smokvu đe se posušila iz korjena. (Marko 11, 20)
    Da li je smokva usahnula odmah kako se to kaže u prvom citatu ili je usahnula sjutra izjutra? Osim navedene kontradikcije, zašto je Isus prokleo smokvu? Zašto je osušio? Ona bi možda dala plodove iduće godine.

    50. Da li je istinito Isusovo svjedočanstvo?

    – Ako ja svjedočim za sebe, svjedočanstvo moje nije istinito. (Jovan 5, 31)

    – Isus odgovori i reče im: Ako ja svjedočim sam za sebe istinito je svjedočanstvo moje: jer znam otkuda dođoh i kuda idem; a vi ne znate otkuda dolazim i kuda idem. (Jovan 8, 14)

    51. Ko se je sve uspeo na nebo?

    – I niko se ne pope na nebo osim koji siđe s neba, Sin čovječiji koji je na nebu (Jovan 3,13)

    – I kad iđahu dalje razgovarajući se, gle, ognjena kola i ognjeni konji rastaviše ih, i Ilija otide u vihoru na nebo (2 Careva 2, 11)

    Dobro znamo da Novi Zavjet priznaje Tevrat knjigu prije nje i sasvim je sigurno da je Isus dobro poznavao Tevrat, međutim ovo je samo jedno od mnogobrojnih ljudskih krivotvorenja.

    52. Šta su ljudi čuli i vidjeli?

    – A kad beše na putu i dođe blizu Damaska, ujedanput obasja ga svjetlost s neba, i padnuvši na zemlju ču glas gde mu govori: Savle! Savle! Zašto me goniš? A on reče: Ko si ti, Gospode? A Gospod reče: Ja sam Isus, kog ti goniš: teško ti je protivu bodila praćati se…A ljudi koji iđahu s njim stajahu i čuđahu se, jer čujahu glas a ne viđahu nikoga. (Djela 9, 4-7)

    – A kad iđah i približih se k Damasku, dogodi mi se oko podne da me ujedanput obasja velika svetlost s neba. I padoh na zemlju, i čuh glas, koji mi govori: Savle! Savle! Zašto me goniš? A ja odgovorih: Ko si ti, Gospode? A on mi reče: Ja sam Isus Nazarećanin, kog ti goniš. A koji behu sa mnom videše svetlost i uplašiše se; ali ne čuše glas koji mi govoraše. (Djela 22, 6-9)
    Dakle kao što vidite na jednom mjestu se kaže da su ljudi čuli glas a nisu vidjeli svjetlost dok se na drugom mjestu kaže da nisu čuli glas a da su vidjeli svjetlost. Šta su ljudi u stvari čuli i vidjeli pitanje je sad?

    53. Da li je Isus došao da ukine Mojsijev zakon?

    – Isus reče: Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim. Jer, zaista, kažem vam, dok postoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrčica slova iz Zakona sigurno neće nestati, a da se sve ne ostvari. (Matej 5, 17-18)

    – Dakle, Isus kaže, u Jevanđelju po Mateju da nije došao da ukida zakone ranijih proroka međutim u istom tom Jevanđelju Isus ih ipak ukida pa kaže:
    Mojsije vam je zbog vašeg okorjelog srca dopustio da možete otpustiti svoje žene. Ali u početku nije bilo tako. A ja vam kažem: tko otpusti svoju ženu – osim zbog bludništva – te se oženi drugom, čini preljub, i tko se oženi otpuštenicom, preljub čini. (Matej 19, 8-9)

    – Nije to sve, Isus po Mateju još ponešto, onako sa strane mijenja, pa čitajmo:
    Također je rečeno:-Tko otpusti svoju ženu, neka joj da otpusni list! A ja vam kažem: Svaki onaj koji otpusti svoju ženu – osim zbog bludništva – navodi je na preljub, i koji se oženi takvom otpuštenicom, čini preljub. (Matej 5, 31-32)

    – Pa zatim još:
    Čuli ste da je rečeno: – Oko za oko, zub za zub. A ja vam kažem: Ne opirite se zlotvoru! Naprotiv, udari li te po desnom obrazu, okreni mu i drugi. Tko bi te htio dužiti da se domogne tvoje košulje, podaj mu i ogrtač! Ako te tko prisili da ideš s njim jednu milju, hajde dvije. Tko te moli, podaj mu; a tko hoće da mu pozajmiš, ne odbij ga. (Matej 5, 38-42)

    54. Da li je Isus došao da sudi svijetu?

    – Nije… I ko čuje riječi moje i ne vjeruje, ja mu neću suditi; jer ja ne dođoh da sudim svetu, nego da spasem svijet. (Jovan 12, 47)

    – Jeste… Ja ne mogu činiti ništa sam od sebe; kako čujem onako sudim, i sud je moj pravedan; jer ne tražim volje svoje nego volju Oca koji me je poslao. (Jovan 5, 30)

    – Nije… Jer Bog ne posla Sina svog na svet da sudi svetu, nego da se svet spase kroza Nj. (Jovan 3, 17)

    – Jeste… Jer Otac ne sudi nikome, nego sav sud dade Sinu. (Jovan 5, 22)

    – Nije… Vi sudite po tijelu, ja ne sudim nikome. (Jovan 8, 15)

    Jeste… Mnogo imam za vas govoriti i suditi… (Jovan 8, 26)

    55. Da li je suđenje dozvoljeno ili nije?

    – Nije… Ne sudite da vam se ne sudi. (Matej 7, 1).

    – Na drugom mjestu Isus kaže:
    Jeste… Ne gledaj te ko je ko kad sudite, nego pravedan sud sudite. (Jovan 7, 24).

    – Nije… I ne sudite, i neće vam se suditi; i ne osuđujte, i nećete biti osuđeni; opraštajte, i oprostiće vam se. (Luka 6, 37)

    – Jeste… Zašto pak i sami od sebe ne sudite pravedno? (Luka 12, 57)

    56. Koga je vidio Isus?

    – I odlazeći Isus odande vidje čovjeka gdje sedi na carini, po imenu Mateja, i reče mu: Hajde za mnom. I ustavši ode s njim. (Matej 9, 9)

    – Međutim u Markovom Jevanđelju on je vidio Leviju Alfejevog:
    I prolazeći vidje Leviju Alfejevog gdje sedi na carini, i reče mu: Hajde za mnom. I ustavši ode s njim. (Marko 2, 14)

    57. Koliko je godina imao Joahin?

    – Osamnaest godina bješe Joahinu kad se zacari, i carova tri mjeseca u Jerusalimu. Materi mu beše ime Neusta, kći Elnatanova, iz Jerusalima. (2 Carevima 24, 8)

    Ali u knjizi Dnevnika piše:

    – Beše Joahinu osam godina kad poče carovati, i carova tri mjeseca i deset dana u Jerusalimu; i činjaše što je zlo pred Gospodom. (2 Dnevnika 36,9)

    58. Koliko je godina živio Tara?

    – A Tara požive sedamdeset godina, i rodi Avrama, Nahora i Arana.
    (1 Mojsijeva 11, 26)

    – Tada pođe Avram, kao što mu kaže Gospod, i s njim pođe Lot. A beše Avramu sedamdeset i pet godina kad pođe iz Harana. (1 Mojsijeva 12, 4)

    – Tada iziđe iz zemlje haldejske, i doseli se u Haran; i odande, po smrti oca njegovog, preseli ga u ovu zemlju u kojoj vi sada živite. (Djela 7, 4)
    Dakle Tara je imao 70 godina kad se rodi Avram, Avramu je bilo 75 kad pođe iz Harana po smrti oca njegovog.
    Dakle, Ivice koliko je godina Tara živio? Ivica: 70+75=145 godina. Bravo Ivice. Međutim Biblijski pisci drugačije sabiraju. U knjizi Postanka piše:
    I požive Tara dvjesta i pet godina; i umre Tara u Haranu. (1 Mojsijeva 11, 32)

    59. Koliko siraca David pobi?

    – Ali pobegoše Sirci ispred Izrailja, i pobi David Siraca sedam stotina i četrdeset hiljada konjika; i Sovaka vojvodu njihovog ubi, te pogibe onde. (2 Samuilova 10, 18)

    – Ali pobegoše Sirci ispred Izrailja, i pobi David Siraca sedam hiljada kola i četrdeset hiljada pješaka, i Sofaka vojvodu pogubi. (1 Dnevnika 19, 18)

    60. Loše izbrojana vojska

    I Joav dade caru broj prepisanog naroda; i beše od Izrailja osam stotina hiljada ljudi za vojsku koji mahahu mačem, a ljudi od Jude pet stotina hiljada. (2 Samuilova 24, 9)

    Međutim u knjizi Dnevnika se kaže:
    I dade Joav broj prepisanog naroda Davidu; i beše svega naroda Izrailjevog hiljada hiljada i sto hiljada ljudi koji mahahu mačem, a naroda Judinog četiri stotine i sedamdeset hiljada ljudi koji mahahu mačem. (1 Dnevnika 21, 5)

    61. Da li je Saul upitao ili nije Gospoda?

    – I upita Saul Gospoda, ali mu Gospod ne odgovori ni u snu ni preko Urima, ni preko proroka. I Saul reče slugama svojim: tražite mi ženu s duhom vračarskim, da otiđem k njoj i upitam je. A sluge mu rekoše: evo u Endoru ima jedna žena u kojoj je duh vračarski. (1 Samuilova 28,6)

    Pogledajte podvučeno. Dakle, Saul je upitao Gospoda, međutim u prvoj knjizi dnevnika stoji:

    – I tako pogibe Saul za bezakonje svoje, koje učini Gospodu što ne sluša riječi Gospodnje i što traži da pita duh vračarski. A ne pita Gospoda; za to ga ubi, i prenese carstvo na Davidu sina Jesejeva. (1’Dnevnika,10, 13-14)

    62. David sedmi ili osmi sin

    – A Jesej rodi prvijenca svog Elijava, i Avinadava drugog i Samu trećeg, Natanaila četvrtog, Radaja petog, Osema šestog, Davida sedmog. (1 Dnevnika 2, 13-15)

    Međutim:

    – Tako reče Jesej te prođoše sedam sinova njegovih pred Samuila; a Samuilo reče Jeseju: Nije Gospod izabrao tih. Potom reče Samuilo Jeseju; Jesu li ti to svi sinovi? A on reče: Ostao je još najmlađi; eno ga, pase ovce. Tada reče Samuilo Jeseju: Pošalji, te ga doevdi, jer nećemo sedati za sto dokle on ne dođe. (1 Samuilova 16, 10-11)

    63. Neuništivi Amaliki

    – Saul pobi Amalike od Avile do Sura, koji je prema Misiru. I uhvati Agata cara Amaličkog živog, a sav narod njegov pobi oštrim mačem. (1 Samuilova 15, 7-8)

    Nakon toga u istoj knjizi nešto kasnije:
    – I treći dan dođe David sa svojim ljudima u Siklag, a Amalici behu udarili na južnu stranu i na Siklag, i razvili Siklag i ognjem ga spalili. (1 Samuilova 30, 1)
    Dakle, kao što vidimo kaže se da je Saul pobio „sav narod Amalički“ da bi se u istoj knjizi nešto kasnije Amalijci opet pojavili! Da li riječ „sav“ označava da je sve pobijeno ili ne?

    64. Da li je Bog viđen ili nije???

    – Jeste… I Jakov nadjenu ime onom mjestu Fanuil; jer, veli, Boga vidjeh licem k licu, i duša se moja izbavi. (1 Mojsijeva 32, 30)

    – Nije niko… Boga niko nije vidio nikad; jedinorodni sin koji je u naručju očinom, on ga javi. (Jovan 1, 8)

    – Jeste… I vidjeh, a to oblik na oči kao oganj, od bedara mu dolje bješe oganj, a od bedara gore bješe kao svjetlost, kao jaka svetlost. (Jezekilj 8, 2)

    – Nije niko… Koji sam ima besmrtnost, i živi u svetlosti kojoj se ne može pristupiti, kog niko od ljudi nije vidio, niti može vidjeti, kome čast i država vječna. Amin. (1 Timoteju 6, 16)

    – Jeste… Godine koje umre car Ozija vidje Gospoda gdje sedi na prestolu visokom i izdignutom, i skut mu ispunjavaše crkvu. (Isaija 6, 1)

    – Nije niko… Boga niko ne vide nikad: ako imamo ljubav među sobom, Bog u nama stoji, i ljubav je Njegova savršena u nama. (1 Saborna Jovanova 4, 12)

    – Jeste… Jer cara Gospoda nad vojskama vidjeh svojim očima. (Isaija 6, 5)

    – Jeste… Tada mi pokaza, i gle, Gospod stajaše na zidu sazidanom po merilima (Amos 7, 7)

    Na koji način opisti očiglednije viđenje Boga nego kako je to lijepo opisao Jakov licem u lice? Hrišćani na ove kontradikcije kažu da su to bili snovi i vizije proroka a da Bog ipak nije viđen…

    Oni govore: “Budite Jevreji, odnosno Kršćani, i bićete na pravom putu!” Ti reci: “Ne, mi smo vjere Ibrahimove, koji je ispravno vjerovao; on nije nikoga Allahu ravnim smatrao.” (Al-Bakarah:135)

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)
  • Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.

Najnoviji članci

Pokuđeno je da onaj koji traži dozvolu za ulazak na pitanje:...

0
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijeda: "Otišao sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, povodom duga koji je imao moj otac te sam mu...
Enciklopedija zabrana u islamu

Zabranjeno je tražiti vlast

Pratite nas na Facebooku

5,580LikesLikes