Stvari koji niste znali o vašem mozgu

  • This topic has 1 odgovor, 1 glas, and was last updated prije 11 years, 3 months by Anonimno. This post has been viewed 1863 times
Pregledavate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
  • Autor
    Postovi
  • #14025
    Anonimno
    Neaktivan

    1. Mozak ne osjeća bol

    Mozak, sam po sebi, nema receptore za bol. Iz tog razloga kirurzi mogu izvoditi operacije na mozgu na pacijentima koji se nalaze u budnom stanju. Bol zapravo osjećamo jer osjetilni receptori šalju signale leđnoj moždini i mozak nas upozorava na opasnost.

    2. 161.000 kilometara dužina je krvnih žilica u mozgu

    Uz to, u mozgu postoji 100 milijardi živčanih stanica. Taj organ koristi oko 17% tjelesne energije i 20 % kisika dok sadrži samo 2% mase tijela. U ‘budnom stanju’ proizvodi 10-23 w što je dovoljno da se upali žarulja. Mozak se sastoji uglavnom od vode (75%) i ima 1.000 do 10.000 sinapsi (mjesto na kojem se signal prenosi s jedne živčane stanice na drugu).

    3. Lijeva i desna polutka mozga su različite

    Mozak je podijeljen u dvije simetrične polutke. U usklađenom radu, lijeva polutka je zadužena za racionalno i analitičko mišljenje dok je desna više orijentirana na vizualno i konceptualno. Također mogu djelovati ‘suprostavljeno’. Ako netko povrijedi prst lijeve noge, bol se procesuira u desnoj polutki. Osoba koja bi primjerice ‘izgubila’ jednu polovicu mozga, mogla bi preživjeti bez nje.

    4. Oprostite žene, mozgovi kod muškaraca su veći za 10%

    Iako će neki muškarci pomisliti kako se radi o znanstvenom dokazu da su uistinu pametniji od pripadnica ljepšeg spola, bit će u krivu. Iako su manji, mozgovi kod žena imaju više živčanih stanica i rade učinkovitije od mozgova muškaraca. U skladu sa stereotipom, žene imaju sklonosti procesuirati na lijevoj ’emotivnijoj’ strani mozga dok se to kod muškaraca događa na desnoj, zaduženoj za logično mišljenje.

    5. Mozak je aktivniji kada spavate

    Noć je idealno vrijeme za mozak da procesuira sve aktivnosti koje su se dogodile tijekom dana. Zato, smatraju znanstvenici, sanjamo. Neki vjeruju da se radi o razlaganju kompleksnih emocija koje se dnevno dožive. Ljudi koji imaju više IQ sanjaju više. Drijemanje tijekom dana dokazano puni ljude energijom i omogućava im bolje fokusiranje na zadatke.

    6. Nitko ne zna zašto se smijemo (sem allaha uzvisenoga)

    Smijeh je nenamjeran, a osobina je svojstvena samo ljudima. Bebe se počinju smijuljiti sa ček četiri mjeseca. Smijeh je zarazan, a s druge strane vrlo ga je teško odglumiti. Međutim, zašto se zapravo smijemo?

    U desetogodišnjem periodu, doktori su analizirali 2.00 situaciju koje potiču na smijeh i ustanovili da u većini slučajeva kada su se osobe grohotom smijale uzrok nije bila neka dosjetka ili poanta.

    7. Je li veličina važna?

    Znanstvenici imaju podijeljena mišljenja kada je u pitanju veličina mozga i inteligencija. Mozak Alberta Einsteina imao je samo 1.230 grama dok prosječni mozak odrasle osobe ima masu od 1.400 grama. Neke studije sugeriraju da su ljudi s većim glavama pametniji dok manje glave upućuju i na manju inteligenciju.

    8. Vlasnik najvećeg IQ-a je Kim Ung-yong

    Ung-young rodio se 8. ožujka 1972., a osnovne matematičke operacije već je poznavao s osam mjeseci. S dvije navršene godine tečno je govorio četiri jezika. Školovati se počeo sa četiri godine, a diplomirao je s 15.

    Njegov IQ iznosi 2010. Osim toga, Ung-Yong je vrlo nadaren pijanist i pjesnik. Trenutačno živi u Južnoj koreji

    #14152
    Anonimno
    Neaktivan

    Uravnoteženo korištenje obiju polutki mozga i kreativno učenje

    Kreativnost je zanemarena vještina u formalnom učenju

    Autor/Izvor: http://www.portalalfa.com

    Objavljeno: 12.06.2011.

    Printaj članak

    Podijeli s prijateljima na: Facebook Twitter

    Ključne riječi:

    informalno učenje
    kreativnost i učenje
    učenje i uravnoteženo korištenje lijeve i desne polutke mozga

    Uravnoteženo korištenje obiju polutki mozga i kreativno učenje
    U kojoj mjeri je kreativno učenje povezano s građom ljudskog mozga ?

    Opterećeni smo stavom da je učenje isključivo analitičan i racionalan proces, da u učenju nema mjesta za emocionalnosti i intuitivnost. Prosječna odrasla osoba koristi manje od 1% vlastitog potencijala kreativnosti, učenja i pamćenja.

    U kojoj mjeri je kreativno učenje povezano s građom ljudskog mozga ?

    Lijeva polovica ljudskog mozga je zadužena za analitiku i racionalnost dok je desna polovica mozga zadužena za emocionalnost i intuitivnost. Prosječne odrasle osobe koriste pretežno lijevu polovicu mozga u procesu onoga što smatraju učenjem. Za razliku od njih, kreativne osobe imaju šire poimanje učenja i uravnoteženo koriste i lijevu i desnu polutku mozga. Istraživanja su pokazala da svaka osoba posjeduje isti potencijal desne i lijeve polutke mozga (R. Sperry). No, u kojoj mjeri će taj potencijal biti iskorišten ovisi o više čimbenika. Jedna od prepreka je i uvjerenje da je učenje isključivo racionalan proces i da u učenju nema mjesta za intuitivnost.

    Formalno učenje vs neformalno učenje

    Informalno učenje: maloj djeci predškolskog uzrasta učenje je igra i zabava.

    Formalno učenje: ulaskom u sustav obrazovanja, djeca najčešće prestaju shvaćati učenje kao igru i zabavu. Današnji obrazovni sustav fokusiran je na formalno učenje, analitiku i racionalnost dok je kreativnost u učenju zanemarena a intuitivnost neprihvaćena.

    Neformalno učenje: u odrasloj dobi, po završetku formalnog obrazovanja, u okolnostima brzih i nepredvidivih promjena u krizom zahvaćenom okruženju, mnogi shvate da ono što su naučili kao đaci i studenti – niti će doživotno trajati, niti će pokriti sva njima važna životna područja. Zadnjih godina među odraslom populacijom, sve je više prihvaćen koncept cjeloživotnog učenja koji afirmira učenje u svim životnim razdobljima. Na taj način se afirmira i neformalno učenja, koje se odvija neovisno od formalnog obrazovnog sustava, van škola, fakulteta i centara za obuku. Ono može biti organizirano kroz aktivnost različitih društava/udruženja ili putem pružanja usluga koje služe kao nadopuna formalnom sustavu obrazovanja ili n.p.r. u vidu E-učenja.

    Treći oblik učenja, informalno učenje, tek treba afirmirati

    Još uvijek je široko rasprostranjena predodžba da je učenje samo ono što se odvija u formalnim obrazovnim institucijama, da učenje mora biti analitičko i racionalno i samim time „ozbiljno“,

    da u učenju nema mjesta za kreativnost, da se intuitivno učenje ne može smatrati učenjem,

    da se ne može učiti kroz „igru i zabavu“…Takva vjerovanja su prepreka za afirmaciju informalnog učenja. A baš u informalnim situacijama leži ogromna zaliha mogućnosti za usvajanje znanja. Učenje i podučavanje su uloge i aktivnosti koje se mijenjaju i razmjenjuju na različitim mjestima i u različito vrijeme, u obitelji, u slobodnom vremenu, u javnom životu i u mnogobrojnim svakodnevnim situacijama. Zbog toga bi informalno učenje u budućnosti moglo biti važan izvor inovacija u metodama učenja i podučavanja.

    Izvor: Supra zdravlje (http://www.suprazdravlje.hr/clanak/101/34/uravnotezeno-koristenje-obiju-polutki-mozga-i-kreativno-ucenje)

Pregledavate 2 posta - 1 do 2 (od ukupno 2)
  • Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.