[Anonimno]

Slabu cirkulaciju spašava tamna čokolada

– Krvni ugrušci mogu izazvati trombozu, emboliju, moždani i srčani udar… Slabu cirkulaciju spašava tamna čokolada Imate slabu cirkulaciju, a volite tamnu čokoladu? U tome slučaju cirkulacija će vam se poboljšati jer upravo takav učinak ima vaša omiljena čokolada Tamna čokolada omogućava širenje krvnih žila i na taj način sprečava stvaranje štetnih ugrušaka u žilama, otkrili su grčki naučnici. Krvni ugrušci, ovisno o tome gdje se nalaze, mogu izazvati trombozu, emboliju, moždani udar, srčani udar i anginu. Dr. Charalambos Vlachopoulos sa Univerzitetu u Ateni, koji je vodio istraživanje, rekao je da što grama tamne čokolade popravlja funkciju krvnih žila kod mladih osoba na najmanje tri sata.

– Zaštitna svojstva tamne čokolade koja sadrži veliku količinu antioksidansa flavonoida već su neko vrijeme poznata. Međutim, ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo da tamna čokolada poboljšava rad endotelija, tankoga sloja koji prekriva unutrašnjost krvnih žila – naglasio je Vlachopoulos.
– Novi rezultati također otkrivaju da taj mehanizam štiti krvne žile od štetnih učinaka slobodnih radikala. Ti radikali inače napadaju druge atome pri čemu im “ukradu” elektron i tako se stabiliziraju. Taj proces može oštetiti ćelije.
– Prošle godine, italijanski i britanski naučnici otkrili su da obična čokolada povećava razinu antioksidansa u krvi za gotovo 20 posto. Mliječna čokolada, međutim, nema takvo djelovanje vjerovatno zbog toga što mlijeko ometa proces apsorpcije.

[Anonimno]

Čokolada

Energetska i nutritivna vrijednost

Osnovni sastojci svih čokolada, uz kakao masu, kakao maslac i šećer, su i aroma vanilije te emulgator lecitin, čija je zadaća povezivanje svih sastojaka čokolade.

Čokolada je iznimno bogata fosforom i magnezijem, a sadrži i veće količine željeza, cinka i kalija. U 100 g kvalitetne čiste čokolade s visokim udjelom kakaa ima 400 mg kalija, 300 mg magnezija, 280 mg fosfora, 100 mg kalcija, 12 mg natrija, 3 mg željeza, u tragovima bakra, 500 mg teobromina, 68 g kofeina, 54 g ugljikohidrata, 30 g masti te 9 g dijetalnih vlakana i 6 g bjelančevina.

Osim toga čokolada sadrži i folnu kiselinu, beta karoten, lecitin te vitamine B1, B2, B5, B6, E i PP.

Čokolade s više od 50 posto kakaa sadrže 560 kcal, a 100 g mliječne čokolade 550 kcal. Ovisno o vrsti čokolade, tj. o udjelu kakaa i ostalih dodataka, mliječna će čokolada sadržavati više kalcija, dok će čokolada s lješnjacima ili bademima biti bogatija vitaminom E.

Ljekovitost

Čokolada, osobito ona s velikim udjelom kakao mase, namirnica je koja sadrži neke tvari koje su do sada bile nepoznanica, a pomaže nam da u trenucima kad od hrane tražimo “povrat dobrog raspoloženja” upravo to i dobijemo. Smatra se odgovornom za stimuliranje dobrog raspoloženja, odnosno potiče stvaranje serotonina (hormona “dobrog raspoloženja”) u našem organizmu. On je taj koji nakon obroka u nama izaziva osjećaj ugode. Nakon konzumiranja čokolade u našem se organizmu oslobađaju endorfini. Te se tvari nazivaju još i unutrašnjim ili endogenim opijatima jer imaju prirodni smirujući i antidepresivni učinak.

Čokolada sadrži tonizirajuće tvari poput tanina, teobromina i kofeina. Kofein je prisutan u vrlo malim količinama (šalica čokolade sadrži oko 10 mg, dok mala šalica crne kave sadrži 60-120 mg). Teobromin je tvar prisutna u znatno većim količinama koja djeluje kao regulator krvnog tlaka, opušta (dilatira) krvne žile srca (čime osigurava dobru opskrbu srca krvlju), aktivira izlučivanje mokraće, regulira živčani sustav i korisna je u slučajevima postojanja anemije. Razumljivo je stoga zašto u slučaju težeg fizičkog ili psihičkog napora samo mala količina čokolade postiže zapanjujući učinak na opće stanje organizma.

Poželjno je izbjegavati čokoladu prije odlaska na spavanje jer može uzrokovati i pojavu nesanice.

Osobe koje imaju problema s povećanom koncentracijom kolesterola u serumu ne moraju se plašiti povremeno konzumirati manje količine čokolade. Najnovija istraživanja pokazuju da tamna čokolada, kao i kakao u prahu, za oko 10 posto povećavaju proizvodnju dobrog kolesterola (HDL) koji štiti krvne žile i na taj način pridonosi zdravlju kardiovaskularnog sustava. Dokazano je da se uzimanjem 22 g kakao praha i 16 g tamne čokolade na dan bitno smanjuje taloženje lošeg kolesterola na stijenkama krvnih žila.

Iako se smatra da je čokolada pomalo nepoželjna namirnica jer sadrži poprilično masnoća i veoma je kalorična, često se zaboravlja da sadrži znatne količine fenola. Polifenoli su glavni antioksidansi u čokoladi ili “hvatači slobodnih radikala” koji sprečavaju da kolesterol oksidira u krvi i začepi krvne žile. Također ometaju nastanak upalnih procesa u organizmu te pojavu reume, dermatitisa i astme.

Konzumiranjem manjih količina čokolade potičemo koncentraciju i jačamo svoje intelektualne i psihičke sposobnosti.

Potrebno je istaknuti da čokolada, ako se pretjera s njezinim unošenjem i nekontroliranim konzumiranjem, može izazvati sasvim suprotne učinke, a kao prvi se manifestiraju razdražljivost ili potištenost. Kao posljedica pretjeranog unosa javljaju se simptomi lagane intoksikacije. Razumljivo je ipak da takvu namirnicu treba konzumirati u umjerenim količinama i samo povremeno te je ne treba potpuno izbaciti iz prehrane.

[Autor]

Postovi