Privremeni predsjednik Sirije Ahmed el-Šer’a (Ahmed al-Shara) potpisao je privremeni ustav koji će biti na snazi u narednom petogodišnjem prijelaznom periodu, tri mjeseca nakon što su njegove snage povele munjevitu ofanzivu koja je srušila vladu Bashara al-Assada.
Al-Sharaa je rekao da se nada da će ustavna deklaracija označiti početak “nove historije za Siriju, u kojoj ugnjetavanje zamjenjujemo pravdom”, dok je potpisao dokument u četvrtak.
Ustav je izazvao niz kontroverzi među političarima, aktivistima i medijima diljem svijeta, ali i u samoj Siriji. Dok jedni optužuju Ahmeda el-Šer’au da je izvršio islamizaciju Sirije proglašavajući Šerijat, drugi mu zamjeraju da je privremeni ustav nalik ustavima susjednih arapskih režima i da u sebi uključuje dvosmislene fraze i klauzule koje bi mogle biti shvaćene da oponiraju Šerijatu.
Donosimo prijevod teksta ustava, onako kako je objavljen na Facebook profilu koji prati dešavanja u Siriji.
Prvo poglavlje: Opšte odredbe
Član 1
Sirijska Arapska Republika je nezavisna država sa punim suverenitetom. To je geografski i politički nedjeljiva cjelina i nijedan njen dio se ne može odreći.
Član 2
Država uspostavlja politički sistem zasnovan na principu podjele vlasti, obezbjeđujući slobodu i dostojanstvo građanima.
Član 3
Religija predsjednika je islam, a islamsko pravo je glavni izvor zakona.
Sloboda vjerovanja je zaštićena, država poštuje sve abrahamske religije i garantuje slobodu obavljanja svih vjerskih obreda pod uslovom da ne remete javni red.
Lični status vjerskih zajednica se štiti i poštuje u skladu sa zakonom.
Član 4
Arapski je službeni jezik države.
Član 5
Damask je glavni grad Sirijske Arapske Republike, državni grb/grb i nacionalna himna određeni su zakonom.
Član 6
Sirijska zastava izgleda ovako:
Zastava je pravokutnog oblika, čija je visina jednaka dvije trećine širine.
Sastoji se od tri jednake horizontalne pruge: zelene na vrhu, bijele u sredini i crne na dnu.
U sredini bijele pruge su tri crvene zvijezde.
Član 7
Država štiti jedinstvo teritorije Sirije, kriminalizira pozive na podjelu ili secesiju i zabranjuje traženje vanjske intervencije ili oslanjanje na vanjske sile.
Država promoviše suživot i društvenu stabilnost, održava unutrašnji mir i sprječava oblike razdora, podjela i poticanja na nasilje.
Država jamči kulturnu raznolikost sirijskog društva sa svim njegovim komponentama i kulturna i jezička prava svih Sirijaca.
Država osigurava borbu protiv korupcije.
Član 8
Država nastoji da koordinira sa zemljama i relevantnim organizacijama kako bi podržala proces obnove u Siriji.
Država radi u koordinaciji sa zemljama i međunarodnim organizacijama kako bi olakšala dobrovoljni povratak izbjeglica, interno raseljenih lica i svih onih koji su prisilno raseljeni.
Država je odlučna u borbi protiv nasilnog ekstremizma u svim njegovim oblicima i oblicima, poštujući prava i slobode.
Član 9
Vojska je nacionalna, profesionalna institucija zadužena za zaštitu zemlje, očuvanje njene bezbednosti i integriteta i očuvanje jedinstva njene teritorije u skladu sa vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava.
Samo država može osnovati vojsku. Zabranjeno je bilo kojoj osobi, organizaciji ili grupi osnivanje vojnih ili paravojnih formacija, a posjedovanje oružja je državni monopol.
Član 10
Građani su jednaki pred zakonom u pogledu prava i dužnosti, bez obzira na rasu, vjeru, spol ili porijeklo.
Član 11
Nacionalna ekonomija ima za cilj socijalnu pravdu, sveobuhvatan ekonomski razvoj, povećanje proizvodnje i poboljšanje životnog standarda građana.
Nacionalna ekonomija se zasniva na principu fer i slobodne konkurencije i zabrani monopola.
Država podstiče ulaganja i štiti investitore u atraktivnom pravnom okruženju.
Drugo poglavlje: Prava i slobode
Član 12
Država štiti ljudska prava i osnovne slobode i garantuje prava i slobode građana.
Sva prava i slobode propisane međunarodnim ugovorima, konvencijama i sporazumima o ljudskim pravima koje je ratificirala Sirijska Arapska Republika smatraju se sastavnim dijelom ove Ustavne deklaracije.
Član 13
Država garantuje slobodu misli, izražavanja, štampe, objavljivanja i štampe.
Država štiti svetost privatnog života i svako kršenje toga je kažnjivo po zakonu.
Građani imaju slobodu kretanja i nijedan građanin ne može biti prognan ili spriječen da se vrati u domovinu.
Član 14
U skladu sa novim zakonom, država štiti pravo na političko učešće i osnivanje stranaka na nacionalnoj osnovi.
Država štiti djelovanje udruženja i sindikata.
Član 15
Rad je pravo svakog građanina, a država garantuje princip jednakih mogućnosti građana.
Član 16
Prava privatne svojine su zaštićena i ne mogu se eksproprisati bez javne koristi i pravične naknade.
Javna svojina je zaštićena, sva prirodna bogatstva i bogatstva su javno vlasništvo, a država ih štiti, upravlja i ulaže u dobrobit društva.
Član 17
Kazna je lična, zločini i kazne se određuju samo zakonom.
Pravo na tužbu, odbranu i žalbu je zaštićeno zakonom, a zakon ne može izuzeti bilo koju radnju ili upravnu odluku od sudskog preispitivanja.
Optuženi je nevin dok mu se ne dokaže krivica pravosnažnom sudskom odlukom.
Član 18
Država štiti ljudsko dostojanstvo i fizički integritet i zabranjuje prisilni nestanak, fizičku i psihičku torturu, a zločini torture ne podliježu zastari.
Osim u slučajevima kriminalnih radnji, niko ne može biti uhapšen, pritvoren ili ograničena sloboda bez sudske odluke.
Član 19
Kuće su nepovredive i u njih se ne može ulaziti ili pretraživati osim u slučajevima određenim zakonom.
Član 20
Porodica je srž društva i država je posvećena zaštiti porodice.
Član 21
Država štiti društveni status žena, čuva njihovo dostojanstvo i uloge u porodici i društvu i garantuje njihova prava na obrazovanje i zapošljavanje.
Država garantuje ženama socijalna, ekonomska i politička prava i štiti ih od svih oblika ugnjetavanja, nepravde i nasilja.
Član 22
Država radi na zaštiti djece od eksploatacije i zlostavljanja i garantuje njihova prava na obrazovanje i zdravlje.
Član 23
Država štiti prava i slobode navedene u ovom poglavlju, a ona se mogu regulisati samo zakonom. Koristeći ove; mogu biti predmet ograničenja neophodnih za nacionalnu sigurnost, teritorijalni integritet, javnu sigurnost, zaštitu javnog reda, sprečavanje kriminala ili zaštitu javnog zdravlja i morala.
Treće poglavlje: Sistem upravljanja u periodu tranzicije
I: Zakonodavna vlast
Zakonodavnu vlast vrši Narodna skupština.
Član 24
Predsjednik osniva visoki odbor za izbor članova Narodne skupštine.
Vrhovni odbor nadzire formiranje pomoćnih izbornih tijela koja biraju dvije trećine poslanika Narodne skupštine.
Predsjednik imenuje jednu trećinu članova Narodne skupštine kako bi osigurao pravično predstavljanje i kompetentnost.
Član 25
Poslanik Narodne skupštine ne može biti razriješen dužnosti osim dvotrećinskom većinom članova skupštine.
Poslanici Narodne skupštine uživaju poslanički imunitet.
Član 26
Narodna skupština vrši zakonodavnu vlast do donošenja trajnog ustava i održavanja novih parlamentarnih izbora u skladu sa njim.
Mandat Narodne skupštine traje trideset mjeseci i može se obnoviti.
Član 27
Poslanici Narodne skupštine polažu zakletvu pred predsednikom, a zakletva je sledeća:
“Kunem se Uzvišenim Allahom da ću svoje dužnosti ispunjavati pošteno i iskreno.”
Član 28
Narodna skupština na svojoj prvoj sjednici bira predsjednika, dva potpredsjednika i generalnog sekretara tajnim glasanjem i većinom glasova. Najstariji član predsjedava prvom sjednicom do izbora.
Član 29
Narodna skupština priprema interne akte u roku od mjesec dana od prvog zasjedanja.
Član 30
1. Narodna skupština obavlja sljedeće dužnosti:
a. Predlagati i usvajati zakone.
b. Izmijeniti ili ukinuti prethodne zakone.
c. Da ratifikuju međunarodne sporazume.
d. Da se odobri opšti budžet države.
e. Da proglasi opštu amnestiju.
f. Da prihvati ili odbije ostavku jednog od svojih članova ili da im skine imunitet u skladu sa svojim internim propisima.
g. Održavanje saslušanja ministara.
2. Narodna skupština donosi odluke većinom glasova.
II. Izvršna vlast
Član 31
Predsjednik i ministri vrše izvršnu vlast u granicama utvrđenim ovom Ustavnom deklaracijom.
Član 32
Predsjednik je vrhovni komandant vojske i oružanih snaga i odgovoran je za upravljanje poslovima zemlje, očuvanje njenog jedinstva i teritorijalnog integriteta i zaštitu interesa naroda.
Član 33
Predsjednik polaže ustavnu zakletvu pred Narodnom skupštinom, a zakletva glasi:
„Kunem se Uzvišenim Allahom da ću vjerno štititi i braniti suverenitet države, jedinstvo zemlje, integritet njene teritorije i nezavisnost njenih odluka, poštivati zakone, štititi interese naroda i nastojati sa svom iskrenošću i poštenjem da im osiguram častan život, da među njima uspostavim plemenite vrijednosti i uspostavim poštene moralne vrijednosti.
Član 34
Predsjednik imenuje jednog ili više potpredsjednika, utvrđuje njihova ovlaštenja, razrješava ih i prihvata njihove ostavke. U slučaju upražnjenog mjesta predsjednika, ovlaštenja predsjednika preuzima prvi potpredsjednik.
Član 35
1. Predsjednik imenuje ministre, razrješava ih i prihvata njihove ostavke.
2. Ministri polažu zakletvu pred predsjednikom, a zakletva će biti sljedeća:
“Kunem se Uzvišenim Allahom da ću svoje dužnosti ispunjavati pošteno i iskreno.”
Član 36
Predsjednik donosi izvršne, regulatorne i nadzorne uredbe, kao i predsjedničke naredbe i odluke, u skladu sa zakonom.
Član 37
Šef države predstavlja državu i odgovoran je za konačno potpisivanje sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama.
Član 38
Predsjednik imenuje i razrješava šefove diplomatskih misija u stranim zemljama i prihvata akreditaciju šefova stranih diplomatskih misija u Sirijskoj Arapskoj Republici.
Član 39
1. Predsjednik ima pravo predlaganja zakona.
2. Predsjednik donosi zakone odobrene od strane Narodne skupštine. Predsjednik ima pravo prigovora na ove zakone obrazloženom odlukom u roku od mjesec dana od prijema u Parlamentu. U slučaju prigovora, Skupština ponovo razmatra ove zakone. U slučaju prigovora, zakoni se ne mogu usvajati bez dvotrećinske većine Narodne skupštine. Ako osporene zakone Narodna skupština ponovo usvoji dvotrećinskom većinom, predsjednik je dužan da te zakone proglasi zakonom.
Član 40
Predsjednik može proglasiti posebnu amnestiju i vratiti dostojanstvo.
Član 41
1. Predsjednik može proglasiti opštu mobilizaciju i rat nakon odobrenja Vijeća za nacionalnu sigurnost.
2. U slučaju ozbiljne opasnosti koja ugrožava nacionalno jedinstvo, teritorijalni integritet ili nezavisnost domovine ili onemogućava državne institucije da obavljaju svoje ustavne dužnosti, predsjednik može, nakon što dobije odobrenje Savjeta za nacionalnu sigurnost i konsultacije s predsjednikom Narodne skupštine i predsjednikom Ustavnog suda, javnom izjavom, u cijelosti ili dijelom, proglasiti državu u trajanju od najviše tri mjeseca. Vanredno stanje se ne može po drugi put produžiti bez odobrenja Narodne skupštine.
Član 42
Izvršni organ se obavezuje da:
1. Sprovođenje zakona, planova i odobrenih programa.
2. Upravljati državnim poslovima i provoditi javne politike koje osiguravaju stabilnost i razvoj.
3. Pripremiti nacrte zakona koje će predsjednik predložiti Narodnoj skupštini.
4. Priprema generalne planove države.
5. Upravljati javnim resursima i osigurati njihovo efikasno i transparentno korištenje.
6. Obnova javnih institucija i jačanje vladavine prava i dobrog upravljanja.
7. Uspostaviti bezbjednosnu instituciju koja obezbjeđuje unapređenje unutrašnje sigurnosti i stabilnosti i zaštitu prava i sloboda građana.
8. Uspostaviti profesionalnu nacionalnu vojsku, koja se obavezuje da brani granice i suverenitet zemlje, da sa punim patriotizmom i iskrenošću štiti narod i da se striktno pridržava zakona koji su na snazi.
9. Jačati međunarodne odnose i saradnju sa međunarodnim organizacijama radi ostvarivanja nacionalnih interesa.
III. Nadležnost
Član 43
1. Pravosuđe je nezavisno i nad sudijama nema druge vlasti osim zakona.
2. VSS obezbjeđuje pravilno funkcionisanje pravosuđa i poštovanje njegove nezavisnosti.
Član 44
Sudovi se osnivaju zakonom i njihova ovlašćenja su utvrđena zakonom. Zabranjeno je osnivanje vanrednih sudova.
Član 45
Pravosudni sistem ima dvojnu strukturu koju čine sudski i upravni sudovi.
Vrhovni savet sudstva nadzire sudsko i vojno pravosuđe.
Vijeće upravnog sudstva nadgleda rad upravnog sudstva, koje je nezavisno sudsko i savjetodavno tijelo. Ovlašćenja ovog odbora, uslovi za imenovanje njegovih sudija i njihova ovlašćenja utvrđuju se zakonom.
Član 46
Upravljanje državnim parnicama je u nadležnosti Ministarstva pravde, a njegova nadležnost je regulisana zakonom.
Član 47
1. Postojeći Ustavni sud je raspušten i uspostavljen je novi Ustavni sud.
2. Ustavni sud se sastoji od sedam članova koje imenuje predsjednik iz reda poštenih, kompetentnih i iskusnih lica. Njen mehanizam rada i ovlašćenja su regulisani zakonom.
Četvrto poglavlje: Završne odredbe
Član 48
Država olakšava pružanje tranzicione pravde na sljedeće načine:
1. Ukidanje svih vanrednih zakona koji štete sirijskom narodu i suprotni su ljudskim pravima.
2. Otklanjanje efekata nepravednih odluka suda za borbu protiv terorizma, koje su korištene za ugnjetavanje sirijskog naroda, uključujući vraćanje oduzete imovine.
3. Ukidanje vanrednih mjera sigurnosti u vezi sa dokumentima o civilnim i nekretninama koje je bivši režim koristio za ugnjetavanje sirijskog naroda.
Član 49
1. Pored odavanja počasti šehidima, biće uspostavljena komisija za tranzicionu pravdu koja će usvojiti efikasne mehanizme zasnovane na činjenicama i konsultacije za utvrđivanje odgovornosti, prava na saznanje istine i reparacije za žrtve i preživjele.
2. Ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, genocid i svi zločini koje je počinio bivši režim izuzeti su od principa neretroaktivnosti zakona.
3. Država će kriminalizirati veličanje bivšeg Assadovog režima i njegovih simbola, a poricanje, hvaljenje, opravdavanje ili omalovažavanje njegovih zločina smatrat će se zločinom kažnjivim po zakonu.
Član 50
Ova Ustavna deklaracija može se izmijeniti na prijedlog predsjednika uz saglasnost dvije trećine Narodne skupštine.
Član 51
Postojeći zakoni ostaju na snazi osim ako se ne izmijene ili ukinu.
Član 52
Prelazni period je određen na pet gregorijanskih godina, počevši od dana stupanja na snagu ove Ustavne deklaracije. Prijelazni period završava nakon što je usvojen trajni ustav zemlje i u skladu s tim održani izbori.
Član 53
Ova izjava se objavljuje u Službenom glasniku i stupa na snagu od dana objavljivanja.
