Njemački kancelar Olaf Scholz je 14. novembra iznio novi argument za odbranu Izraela.
„Izrael je demokratija – to se mora jasno reći“, kazao je Scholz u odgovoru na komentar turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je izjavio kako je izraelski legitimitet „doveden u pitanje zbog njegovog fašizma“.
„Nema sumnje u ovo“, dodaje njemački lider. „I mi ćemo isticati u svakom razgovoru i u svakoj prilici da je to naš stav.“
U vrijeme kada je Scholz to rekao, više od 11.100 Palestinaca je ubila izraelska vojska koja je povela posljednju kampanju u Gazi nakon što je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra. U tom napadu je ubijeno blizu 1.200 osoba, a više od 200 ih je zarobljeno.
U vrijeme pisanja ovog teksta, crni bilans ubijenih Palestinaca u Gazi prevazišao je 17.000 osoba.
Scholzovi komentari nisu samo politička opservacija.
Moderna njemačka republika, koja se generacijama pokušava iskupiti zbog svoje nacističke prošlosti i svoje uloge u Holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, dugo je smatrala izraelsku sigurnost ‘Staatraeson’ (državnim rezonom). Ovaj termin je prvi put naveden u eseju bivšeg njemačkog ambasadora u Izraelu Rudolfa Dresslera početkom 2000-ih.
Izraelski rat protiv Gaze, koji divlja više od 60 dana, samo je ojačao njemačku političku podršku izraelskoj državi.
U utorak su zvaničnici Saske-Anhalt objavili da oni koji traže naturalizaciju u ovoj istočnoj njemačkoj pokrajini moraju prvo napismeno podržati „pravo na postojanje“ Izraela ili se suočiti sa odbijanjem njemačkog državljanstva.
Ovo je uslijedilo nakon višesedmičnih izvještaja da njemačke vlasti blokiraju sva isticanja podrške Gazi u aktuelnom sukobu.
„Moralno stanovište“
Akademik Daniel Marwecki, autor knjige „Njemačka i Izrael: Ispiranje i izgradnja države“, za Al Jazeeru kaže da „kada njemački političari danas govore o Izraelu, ono to rade sa moralnog stanovišta“.
„Svi vodeći njemački političari smatraju kako je braniti Izrael moralna i ispravna stvar zbog njemačke prošlosti“, dodao je.
Historija odnosa Njemačke i Izraela potiče iz 1948. kada je uspostavljena izraelska država, nakon okončanja britanskog mandata u Palestini.
Marwecki, predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu Hong Kong, ističe kako je odlučnost Njemačke da „ispere“ svoj međunarodni imidž nakon Holokausta formira postratni pristup Izraelu.
To uključuje i dogovor iz 1952. sa zapadnonjemačkim kancelarom Konradom Adenauerom da se Izraelu plati odšteta nakon Holokausta u dobrima i uslugama, u vrijeme kada je tek nastala država nastojala ojačati svoju ekonomiju.
Zapadna Njemačka i Izrael su 1965. uspostavili formalne diplomatske odnose.
Nakon pada Berlinskog zida 1989. – i okončanja Hladnog rata – ujedinjena Njemačka vodila je pristup sa dvije trake odnosa prema prošlosti gdje je njen odnos sa Izraelom, navodi Marwecki, bio ključan.
Kako on kaže, ovaj se pristup fokusirao „njemačku kulturu sjećanja… sve više i više na Holokaust i antisemitizam“ dok je Berlin pokušavao utvrditi svoju ulogu evropske sile u saradnji sa SAD-om.
Danas je Njemačka Federacija najveća evropska ekonomija i četvrta ekonomija svijeta.
„Ovdje ste stalno na udaru“
No, ne podržava cijela Njemačka predanost Staatsraesonu.
Pristalice Palestine u Njemačkoj kažu da podrška Izraelu ide ruku pod ruku sa nemilosrdnom kampanjom da se ušutkaju propalestinski glasovi.
Primjeri za to su, prema riječima aktivista, brojni. Primjera radi, Njemački Bundestag je 2019. donio prijedlog kojim se nenasilni antiizraelski Pokret za bojkot, oduzimanje i sankcije (BDS) označava kao antisemitski.
A tri godine kasnije, Društvo za demokratsku kulturu u Berlinu (VDK) koje finansira država, njemački je sud prisilio da objavi tajni dosje koji je njemačko-palestinsku akademkinju Annu Younes prikazao kao antisemita i simpatizerku terorizma, koristeći podatke okupljene još 2014. godine.
Younes, nakon što je već pretrpjela mnogo emocionalnih previranja tokom ove i, kako je rekla, mnogih drugih “epizoda dezinformacija”, rekla je za Al Jazeeru da ju je nepokolebljiva podrška Njemačke izraelskom nemilosrdnom granatiranju Pojasa Gaze ostavila “potpuno bez teksta”.
„U ovoj državi ste stalno na udaru“, ističe Younes komentirajući, kako ona kaže, dugogodišnje pokušaje njemačke države da delegitimizira lokalnu podršku Palestini. „Moj demoralizirani stav rezultat je dugogodišnjeg proživljavanja svega ovog.“
Younes je rođena i odrasla u Istočnom Berlinu „odmah pored Zida“.
Ona govori kako je njemačka podrška „genocidu u Gazi“ samo pokazuje kako su jeftini „palestinski životi, muslimanski životi, arapski životi i životi svih ne-bijelaca koji žive u Evropi i na Bliskom istoku“.
„Ovo je poruka koju dobijamo od moćnika“, dodaje Younes, kao i to da je ništa ne može poljuljati od namjere da se bori za prava Palestinaca.
Podrška javnosti
Prošlog mjeseca je njemačka anketa pokazala da samo 31 posto ispitanih podržava beskompromisnu Scholzovu podršku bombardiranju koje vrši izraelska vojska u Gazi. A čak i oni koji podržavaju Izrael odbijaju ignorirati palestinske patnje.
Njemački državljanin Carsten, koji je bio na proizraelskom skupu u Berlinu nakon dešavanja 7. oktobra, govori da iako se „ne može pregovarati o izraelskom pravu na postojanje i samoodbranu, skoro svako ima brige zbog mnogih izraelskih politika“.
Menadžer u svijetu muzike koji nije želio da se njegovo puno ime objavi govori kako „skoro svaki Nijemac ima pretke ili rođake koji su u nekom obliku ili formi bili dio pokolja šest miliona Jevreja“.
Obijanje nevinih civila na obje strane je „jasno pogrešno“, govori on za Al Jazeeru. „Ako ljudi biraju strane, bez obzira na djelovanje ‘njihove strane’, osuđeni smo na zastoj, dalju tugu i očaj“.
