Paralelno sa talibanskim preuzimanjem kontrole nad cijelim Afganistanom i ulaskom u glavni grad, Kabul, na scenu se ponovo i snažno vratio ogranak haridžijske organizacije Islamska država Irak i Levant (ISIL) u Afganistanu poznat kao Vilajet Horasan. Afganistanski ogranak ISIL-a nestao je sa scene nakon žestokih borbi s talibanskim pokretom.
Povratak ISIL-a nameće potrebu upoznavanja s nastankom, ideologijom, područjem utjecaja i odnosom ove organizacije s talibanskim pokretom te prilikama za širenje njenog utjecaja u Afganistanu. Ovaj tekst odgovara na to u formi pitanja i odgovora.
Kako je nastao ISIL u Afganistanu?
Nedugo nakon pojave ISIL-a u Iraku i Siriji 2014. godine, organizacija je proglasila formiranje Vilajeta Horasan 10. januara 2015. Pridružili su joj se odmetnuti borci pakistanskog talibanskog pokreta. Hafiz Saeed Khan, jedan od vođa koji istupio iz talibana, prisegnuo je na vjernost vođi organizacije ISIL, Abu Bakru al-Baghdadiju. Al-Baghdadi je postavio Hafiza Saeeda Khana za emira Vilajeta Horosan, a za njegovog zamjenika je imenovao Abdul Raoufa Khadema.
Vilajet Horasan obuhvata Afganistan, Iran, Pakistan i islamske republike Centralne Azije.
Pripadnici ISIL-a su ušli na afganistansku teritoriju i naselili se na područjima uz Pakistan u provinciji Nangarhar. U kratkom vremenskom periodu zauzeli su nekoliko okruga poput: Achina, Deh Bala, Kota, Bati Kota i druge. Također uspijevaju protjerati pripadnike talibana iz tih okruga, a kako je vrijeme prolazilo, područje ISIL-ove kontrole proširilo se na okruge Khogyani i Sherzad i neka područja u okrugu Behsud i Jabarhar.
Jesu li obavještajne službe imale ulogu u podržavanju ISIL-a u Afganistanu?
Tokom 2015. i narednih godina bile su poznate priče da tajna ISIL-ove ekspanzije u provinciji Nangarhar počiva u pomoći koju afganistanska obavještajna služba “NDS” pruža ovoj organizaciji. Bilo je i nekih glasina da su pojedine vođe ISIL-a u Afganistanu, poput šejha Abdul Rahima Muslim Dosta (bivšeg zatvorenika u Guantanamu) putovali vozilima afganistanske obavještajne službe i živjeli u smještaju za goste ove službe.
Glasine da ISIL uživa zaštitu afganistanske obavještajne službe potkepljuju informacije da su publikacije te organizacije distribuirane u velikim količinama i slobodno u gradovima poput Kabula i Džalalabada, što je bilo iznenađujuće. Pogotovo jer su veliki gradovi bili pod američkom kontrolom, a afganistanska obavještajna služba je radila pod direktnim nadzorom američke obavještajne službe. Zbog toga pojedini posmatrači smatraju da je to jasan dokaz o umiješanosti američkih obavještajnih službi u nastanak i jačanje ISIL-a u Afganistanu.
Muhammad Hanif Atmar, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u vladi odlazećeg afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija, optužen je da se zalagao za ideju podrške ISIL-u i upotrebu te organizacije za borbu protiv talibana. Smatrao je da će, nakon što se riješe talibanskog pokreta, biti lako eliminirati organizaciju ISIL jer nema korijene u afganistanskom društvu.
Izvještaji objavljivani u to vrijeme govorili su o stambenim objektima afganistanske obavještajne službe u naselju Sherpur u središtu Kabula, u kojima su živjeli pripadnici ISIL-a, čiji je zadatak bio izvršiti samoubilačke napade u glavnom gradu Kabulu.
Ko su najistaknutije vođe ISIL-a u Afganistanu?
ISIL je nastao na teritoriji Pakistana, a zatim se preselio u Afganistan. Najistaknutije vođe ove organizacije su:
Hafiz Saeed Khan, Pakistanac iz plemenske regije Orakzai. Bio je jedan od vođa pakistanskog talibanskog pokreta. Zatim je napustio pokret i prisegnuo na vjernost vođi ISIL-a Abu Bakru al-Baghdadiju, koji ga je imenovao za emira Vilajeta Horasan.
Šejh Abdul Rahim Muslim Dost, stanovnik okruga Kot u provinciji Nangarhar, u istočnom Afganistanu. Bio je aktivan član grupe Al-Da'wa ila al-Quran wal-Sunna, pod vodstvom šejha Jamila al-Rahmana. Potom se pridružio talibanskom pokretu, a bio je zatvoren u Guantanamu. Nakon što je oslobođen, razišao se s pokretom talibani, zbog čega se pridružio ISIL-u.
Šejh Abdul Rauf Khadem, iz provincije Helmand, bio je član talibanskog pokreta koji se potom pridružio ISIL-u. Prema nekim navodima, posjetio je Irak i susreo se s vođom ISIL-a Abu Bakrom al-Baghdadijem. Nekoliko dana nakon povratka ubijen je u provinciji Farah.
Koja su ideološka polazišta organizacije ISIL u Afganistanu?
ISIL, kao što je poznato, ima haridžijsku ideologiju, iako on, poput drugih sekti, za sebe tvrdi da slijedi ehlisunnetski pravac. Mediji pokušavaju predstaviti ovu skupinu kao selefijskom, kako bi ocrnili selefijsku davu (poziv) u svijetu. U Afganistanu ova organizacija prihvata haridžijske metode vjerovanja i djelovanja, što je jedan od najvažnijih razloga za neslaganje između ove organizacije i talibanskog pokreta.
Na kojim područjima u Afganistanu ISIL ima utjecaj?
Provincije Nangarhar i Kunar u istočnom Afganistanu, uz granicu s Pakistanom, smatraju se glavnim oblastima na kojima ISIL ima utjecaj u Afganistanu. Zatim slijedi provincija Nuristan. Pripadnika organizacije ISIL i njihovih pristalica ima u provincijama Badakshan, Jowzjan, Belh, Kunduz, Laghman i Herat.
Kakav je stav talibana prema ISIL-u?
Talibanski pokret je pokušao spriječiti ISIL u ekspanziji i širenju svog utjecaja u Afganistanu na početku njegovog pojavljivanja. Talibani su nastojali uvjeriti njegove vođe da su oni ti koji izvršavaju dužnost džihada u Afganistanu, što ne ostavlja prostor drugoj organizaciji da otvori frontove za džihad protiv okupacijskih snaga, odnosno snaga Sjedinjenih Američkih Država i njihovih savezničkih zemalja. Međutim, ISIL je zahtijevao od talibanskih vođa da prisegnu na vjernost njihovom halifi Abu Bakru al-Baghdadiju. Međutim, kada pokušaji mirnog uvjeravanja nisu uspjeli, izbili su krvavi sukobi i ratovi između talibana i ISIL-a, posebno u provinciji Nangarhar. ISIL je u početku odnosio pobjedu, uspjevši protjerati talibanske borce sa velikih područja, kao što su Shinwar, Kot, Bati Kot i Khogyani u provinciji Nangarhar. Međutim, nakon nekog vremena organizacija se povukla pred talibanskim borcima i njena kontrola se svela na okrug Achin.
Prema podacima talibanskog pokreta, te riječima stanovnika na područjima gdje su se odvijale borbe između talibanskog pokreta i ISIL-a, snage afganistanske vlade i američki avioni su bombardirali talibanske vojnike kada su bili blizu toga da poraze ovu organizaciju.
Također, vladini helikopteri su u nekim područjima spašavali pripadnike ISIL-a koji su bili pod opsadom talibana, kao što se dogodilo u provinciji Jowzjan, gdje su helikopteri afganistanske vojske, uz podršku američkih snaga, prevozili pripadnike ISIL-a i njihove porodice, a zatim im davali smještaj u kućama za goste afganistanske obavještajne službe u gradu Sheberghan u provinciji Jowzjan. Afganistanske sigurnosne vlasti su to tada prešutno priznale.
Talibanski pokret vidi organizaciju ISIL kao odmetničku i zalutalu skupinu u doktrinarnom smislu protiv koje se mora boriti i iskorijeniti je iz Afganistana. Nakon što je pokret preuzeo kontrolu nad cijelom teritorijom Afganistana, mnogi posmatrači vjeruju da u Afganistanu nema mjesta za ISIL. Osim ako postoji plan nekih svjetskih sila da ožive organizaciju i podrže je ljudstvom, oružjem i finansijskim sredstvima s ciljem destabilizacije talibanske vladavine, te kako bi se Afganistan pretvorio u utočište za naoružane organizacije koje će onda koristiti protiv zemalja u regionu.
S kakvom opremom i ljudstvom raspolaže ISIL?
Neki izvještaji procjenjuju da broj ISIL-ovih boraca iznosi oko 5.000, dok se u izvještaju Ujedinjenih naroda (UN) objavljenom sredinom jula navodi da se broj ISIL-ovih boraca u Afganistanu kreće između 500 i 1.500. Prema drugim izvještajima UN-a objavljenim u junu broj stranih boraca u Afganistanu iznosio je između 8.000 i 10.000, s tim da nije naveden broj ISIL-ovih boraca.
Teško se može osloniti na ove izvještaje i provjeriti njihova autentičnost, jer ISIL ne objavljuje podatke o broju svojih snaga i vrsti opreme s kojom raspolaže. U nedostatku tačnih informacija, ostaje otvoren prostor nagađanjima, prema izvještajima koji pripadaju obavještajnim izvorima.
Međutim, nema sumnje u to da ISIL, do ovog trenutka, ne raspolaže teškim naoružanjem poput topova i tenkova, te da nema centre, uporišta i otvorene frontove na tlu Afganistana.
Hoće li se Afganistan pretvoriti u novo odredište za vođe i pristalice organizacije ISIL?
Posmatrači vjeruju da je pretvaranje Afganistana u centar okupljanja vođa i pripadnika ISIL-a u doba vladavine talibanskog pokreta moguće samo u jednom slučaju, a to je postojanje volje međunarodnih i regionalnih obavještajnih službi za oživljavanjem te organizacije, kao i njihove podrške ovoj organizaciji u ljudstvu, oružju i novcu kako bi je iskoristili za određene ciljeve i strategije, uključujući destabilizaciju Afganistana i slabljenje talibanske vladavine.
Izvor: Al Jazeera
Obrada/adaptacija: Put vjernika
Napomena: Iz izvornog članka Al-Džezire su uklonjene neistine koje su u koliziji sa stvarnošću. Tako, Al-Džazira tvrdi da je IDIŠ u Afganistanu selefijska organizacija, a sve sa ciljem kako bi ocrnila selefizam, jer je poznato da je Al-Džezira glasilo blisko sekti ihvanija, dok selefije stoje nasuprot ihvanija. Stoga Al-Džezira na mnogo načina nastoji degradirati selefijski pokret, a jedan od tih načina jeste proglašavanje haridžija IDIŠ-a selefijama, čime se kod ljudi kreira mržnja i netrpeljivost prema selefijama, tj. sljedbenicima sunneta.
