Navodi se da je vojna hunta u Maliju od 2021. godine uložila oko milijardu dolara u ruske plaćeničke snage radi borbe protiv naoružanih grupa i tuareške pobune, ali da je upitno da li su ti izdaci donijeli očekivane rezultate na terenu.
Analitičari navode da se, uprkos operacijama uz rusku podršku, sigurnosna situacija u zemlji pogoršala te da su naoružane grupe dodatno proširile svoj uticaj.
„Trošak od milijardu dolara“
Prema istraživanjima, vlasti Malija su od 2021. godine grupi Wagner, a zatim i Afričkom korpusu koji ju je naslijedio, isplatile oko milijardu dolara. Stručnjaci procjenjuju da Afrički korpus Mali košta najmanje 10 miliona dolara mjesečno. Za razliku od nekih drugih afričkih zemalja, Mali ove isplate ne vrši kroz prirodne resurse, već direktno u gotovini.
Stručnjak za region Wassim Nasr ističe da to predstavlja ozbiljan teret za ekonomiju Malija:
„Ovaj trošak je veoma velik, ali ga hunta smatra garancijom opstanka na vlasti. Njihov prioritet je očuvanje režima.“
Dolazak Wagnera i kršenja ljudskih prava
Vojna hunta u Maliju pozvala je Wagner nakon povlačenja snaga Operacije Barkhane predvođene Francuskom i Misije Ujedinjenih nacija za stabilizaciju Malija (MINUSMA).
Iako je Wagner prvobitno angažovan radi obuke malijske vojske za borbu protiv terorizma, navodi se da su njegovi pripadnici s vremenom počeli direktno učestvovati u vojnim operacijama. Organizacije za ljudska prava i analitičari optužuju Wagnerove snage da su zajedno s malijskom vojskom počinile teška kršenja ljudskih prava, uključujući mučenje, seksualno nasilje i vansudska pogubljenja.
Posebno se ističe masakr u Mouri 2023. godine, u kojem su, prema navodima, ubijene stotine muslimanskih civila iz naroda Fulani. Smatra se da je taj događaj ozbiljno oslabio podršku vladi u sjevernim i centralnim dijelovima zemlje.
Operacija u Kidalu promijenila odnose snaga
Prema analitičarima, zauzimanje grada Kidal od strane snaga koje podržava Rusija 2023. godine smatrano je jednom od najvećih vojnih pobjeda vlasti Malija. Međutim, ta operacija je istovremeno dovela do faktičkog kraja mirovnog sporazuma potpisanog s tuareškim grupama 2015. godine.
Krajem aprila, navodno su snage Fronta za oslobođenje Azavada (AKC) i organizacije Džama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM) zajedničkom operacijom ponovo zauzele Kidal.
Stručnjaci smatraju da je saradnja između AKC-a i JNIM-a promijenila stratešku ravnotežu na štetu malijske hunte i njenih ruskih saveznika.
U analizi Instituta Robert Lansing za globalna i demokratska istraživanja navodi se:
„Ove grupe, koje kombinuju lokalni legitimitet i transnacionalne mreže, uspjele su strateški nadigrati malijske snage i njihove ruske partnere.“
Prelazak sa Wagnera na Afrički korpus
Napad koji su u julu 2024. godine izvele snage AKC-a na konvoj malijske vojske i Wagnera u području Tinzavatin, blizu granice s Alžirom, smatra se važnom prekretnicom.
U napadu je poginuo veliki broj malijskih vojnika i ruskih plaćenika. Navodi se da je konvoj tokom povlačenja potom napadnut i od strane boraca JNIM-a.
Nakon tih događaja Wagner je objavio kraj svoje misije u Maliju i svoje aktivnosti prenio na Afrički korpus. Ipak, stručnjaci smatraju da je promjena uglavnom simbolična jer su mnogi pripadnici Afričkog korpusa ranije služili u Wagneru.
Problem ruskih resursa
Afrički korpus, koji djeluje pod okriljem ruskog Ministarstva odbrane, raspolaže modernim oklopnim vozilima i tenkovima. Međutim, zbog rata u Ukrajini Rusija se suočava s nedostatkom ljudstva i resursa, zbog čega ne može održavati dovoljan broj pripadnika u Africi.
Analitičari smatraju da Afrički korpus nema dovoljno kapaciteta za efikasno djelovanje na cijeloj teritoriji velike zemlje kakva je Mali.
Također se navodi da je ova formacija opreznija od Wagnera te da često ostaje u svojim bazama u blizini Međunarodnog aerodroma Bamako.
Wassim Nasr je izjavio:
„Wagner je bio agresivniji i skloniji riziku. Afrički korpus i dalje provodi operacije, ali više nema isto samopouzdanje.“
„Jedan od najvećih ruskih poraza u Africi“
Ponovni gubitak Kidala krajem aprila smatra se ozbiljnim udarcem za rusku strategiju u Africi. Tokom borbi, snage AKC-a i JNIM-a zarobile su veliki broj malijskih vojnika, dok je pripadnicima Afričkog korpusa, prema navodima, dopušteno da napuste područje.
Direktorica istraživačke organizacije The Sentry iz Washingtona, Justyna Gudzowska, gubitak Kidala opisala je kao:
„Najznačajniji neuspjeh ruskog afričkog projekta na bojnom polju.“
Prema njenim riječima, to za Moskvu predstavlja „veliki reputacijski i politički udarac“.
Izvor: Mepa News, ADF
