Dvije sedmice od početka ruske invazije na Ukrajinu, kijevske snage se spremaju za potencijalni veliki napad na historijski lučki grad Odesa na Crnom moru.
Ovaj grad, koji se nalazi 300 kilometara zapadno od Krimskog poluotoka koji je anektirala Rusija, smatra se strateškom lokacijom i za Ukrajinu i za Rusiju i njegov pad bi imao značajne posljedice i za obje države i za širu crnomorsku regiju, kažu eksperti.
Ruske trupe, koje napreduju zapadno od Krima, već su zauzele lučki grad Kerson i stigle su u Mikolaiv, samo 120 km istočno od Odese. Brodovi ruske mornarice su viđeni blizu ukrajinskih teritorijalnih voda i tako izazvali strah od mogućeg napada s mora.
U nedjelju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao kako ruska vojska planira nasilni napad na grad, nazvavši to „historijskim zločinom“. Ranije ove sedmice je otpustio civilnog guvernera provincije Odesa Serhija Hrinevckog i na njegovo mjesto postavio Maksima Marčenka, armijskog pukovnika i bivšeg lidera kontroverznog bataljona Aidar koji se bori u regiji Donbas na istoku Ukrajine od 2014. godine.
Ukrajinska vojska je već uspostavila odbrambene položaje širom Odese, nametnula policijski sat i postavila blokade na putevima svih ulaza u grad od milion ljudi. Luke su zatvorene za komercijalne brodove i u toku je evakuacija civila.
Ključni izlaz
Odesa je od strateške vojne i ekonomske važnosti za Ukrajinu. Nakon gubitka mornaričke baze u Sevastopolju kada je anektiran Krim 2014. godine, ukrajinska mornarica je izmjestila štab u Odesu. Tri luke ovog grada su bitan faktor ekonomije države, blizu 70 posto svog uvoza i izvoza je u obliku morskog tereta i kroz Odesu prođe 65 posto.
„Za Ukrajinu je Odesa ključni izlaz u inostranstvo. Ako Rusija zauzme Odesu, odmah će Ukrajinu odsjeći od prekomorske trgovine i vojne pomoći“, govori za Al Jazeeru Aleksej Muravijev, asistent profesora nacionalne sigurnosti i strateških studija na Curtin University.
Gubitak lučkog grada bi imao značajne posljedice za Ukrajinu i njene ratne ciljeve, a Rusiji bi značio stratešku prednost. Ukrajina nema više nijednu veću luku na koju bi se mogla osloniti ako izgubi kontrolu nad svojim trećim najvećim gradom i time Rusiji pruža priliku za dominaciju sjevernom obalom Crnog mora.
„U kontekstu rusko-ukrajinskog rata, bitka za Odesu bi mogla biti jedna od ključnih za određivanje budućeg političkog ishoda aktuelnog sukoba. Rusiji je možda važnija potpuna kontrola ukrajinskim dijelom Crnog mora o osvajanja Harkiva i zapadne Ukrajine zajedno“, kazao je Muravijev.
‘Žele Odesu neoštećenu’
Osvajanje Odese bi imalo i posebnu simboličnu važnost, uzevši u obzir važno mjesto grada u ruskoj kulturi i historiji.
Osnovala ju je ruska carica Katarina Velika 1794. godine i Odesa je postala ključna luka i kosmopolitski centar – dom ne samo Rusa i Ukrajinaca, već i Armena, Bugara, Grka, Jevreja i drugih zajednica. Sa kitnjastom arhitekturom italijanskih umjetnika i bogatim kulturnim životom, grad je postao jedan od simbola prestiža i moći Carske Rusije.
Lokalne vlasti su izrazile nadu da će historijska važnost lučkog grada sačuvati ga od razarajućih zračnih udara koje su drugi ukrajinski gradovi doživjeli.
„Oni žele Odesu neoštećenu, Odesinu infrastrukturu, arhitekturu i stratešku važnost. Sve to žele neoštećeno. Zato mislim kako će Odesa biti predmet specijalne operacije“, kazao je major Genadij Truhanov za američki PBS.
Grad je također dom poveće ruske zajednice i neki ruski posmatrači to vide kao moguću pomoć vojnom preuzimanju grada.
Odesa je i 2014. doživjela neke oblike nasilja kada je Rusija pokrenula oružane pobune u istočnim regijama Donjeck i Luganjsk protiv vlasti iz Kijeva. Ukrajinski ultranacionalisti su se sukobili sa proruskim grupama koje su se protivile prozapadnim protestima, što je dovelo do gubitka više od 40 života.
Tokom govora 21. februara i priznanja „nezavisnosti i suverenosti Donjecke Narodne Republike (DPR) i Luganjske Narodne Republike (LPR)“, ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je kako će naći odgovorne za nasilje u Odesi i da će oni odgovarati. No, politički analitičar i uredni Riddle Russia Anton Barbašin smatra kako će malo pomoći Rusiji u Odesi sukobi od prije osam godina i prisustvo ruske zajednice.
„Ukrajinci su 2014. spriječili da od Odese nastane Odeška Narodna Republika. Malo je ostalo proruskog sentimenta, naročito u ovom trenu“, rekao je za Al Jazeeru i kazao kako smatra da trenutni problemi koje ruska armija ima na nekoliko frontova mogu reflektirati njen kapacitet za osvajanje Odese. Ruske snage su previše razvučene i izazov je osigurati puteve opskrbe i dolaska pojačanja.
„Vidimo kako je ruskim snagama teško okupirati teritorije koje su mnogo bliže Rusiji od Odese“, dodaje Barbašin.
Transnjistrija i regionalna sigurnost
Osvajanje Odese moglo bi imati negativne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za sigurnost susjeda. Stručnjaci za pitanja odbrane ističu kako bi kontroliranje grada moglo osigurati ruskim snagama otvaranje kopnenog koridora do otcjepljene regije Transnjistrija koja od 1990-ih traži nezavisnost od Moldavije.
U regiji je blizu 1.500 ruskih snaga u sklopu mirotvoraca napravljenih nakon prekida vatre 1992. između Kišinjeva i separatista iz Transnjistrije. Do sada Rusija nije priznala samoproglašenu Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku, ali su se pojavile špekulacije da bi to Moskva mogla uraditi i uključiti u „državu zajednicu“ zajedno sa Bjelorusijom, DPR-om, LPR-om, Abhazijom i Južnom Osetijom.
„Ideju povratka svih ovih ‘izgubljenih’ sovjetskih teritorija Rusiji podržava određeni broj vanjskopolitičkih krugova“, navodi Barbašin.
Napredak ka Transnjistriji bi vjerovatno destabilizirao Moldaviju koja, poput Ukrajine, nije članica ni NATO-a niti Evrope unije. Vlada Moldavije je 3. marta predala formalni zahtjev za pristup EU-u iz straha prelijevanja rusko-ukrajinskog rata.
Dalje južno, Bugarska i Rumunija prate nervozno dešavanja u Ukrajini. Kako smatra Dimitar Bečev, gostujući predavač na Carnegie Europe, ove dvije države su već osjetile prijetnje nakon aneksije Krima i moskovskog raspoređivanja raketnih sistema i širenja crnomorske flote na poluotoku.
„Mogući pad Odese bi samo ojačao moskovsku poziciju. Praktički rečeno, ovo bi uklonilo teritorijalnu tampon zonu između nas (Bugarske i Rumunije) i Rusije“, kazao je za Al Jazeeru.
On smatra kako bi ovo dovelo do NATO-vog jačanja kopnenog prisustvoa u Bugarskoj i Rumuniji. Jačanje pomorskog prisustva je malo vjerovatno zbog ograničenja iz Montroške konvencije iz 1936. godine koja određuje korištenje moreuza Bosfor i Dardaneli. Ovaj dokument, koji su i Rumunija i Bugarska potpisale, zabranjuje prolazak vojnih brodova koji ne pripadaju Crnom moru.
