Eskalacija tenzija između velikih sila Perzijskog zaljeva, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), konačno je dramatično izašla na vidjelo nakon tajne vojne pošiljke koja je pristala u luci u Jemenu.
Rijad već sedmicama koristi diplomatske kanale kako bi izvršio pritisak na jemensku grupu koju podržavaju UAE da se povuče iz provincija koje je zauzela u blizini saudijske granice u decembru, ali ti napori nisu bili uspješni. Ovaj put, Saudijska Arabija tvrdi da su UAE poslali oružje i oklopna vozila separatističkoj grupi Južno prelazno vijeće (STC).
Rijad je konačno izgubio živce. Bombardovao je pošiljku, optužio UAE da podržava napad jemenske grupe i pozvao Abu Dhabi da povuče preostale trupe iz zemlje. UAE su negirale optužbe Saudijske Arabije, ali su saopštile da će povući svoje snage u pokušaju da deeskaliraju krizu.
Ova izvanredna napetost gurnula je jemensku vladu, koju podržava Saudijska Arabija, u haos. Ali posljedice ove krize, koja je suprotstavila ključne američke saveznike, glavne trgovinske partnere i dva najutjecajnija lidera u arapskom svijetu – saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana i predsjednika UAE Mohammeda bin Zayeda Al Nahyana – mogle bi se osjetiti mnogo šire.
Dan Shapiro, bivši američki diplomata koji sada radi u Atlantskom vijeću, kaže:
“Ovo je zabrinjavajuća situacija jer ugrožava napore da se riješi svaka tačka napetosti u regiji, poput Jemena, Gaze, Sirije, Libana i Sudana. Sve dok se Saudijska Arabija i UAE ne slože i ne shvate da se njihovi interesi sukobljavaju, rješavanje ovih sukoba bit će teže.”
Prije deset godina, činilo se da dugogodišnji savez između dvije zaljevske države ide prema energičnoj novoj fazi između ambicioznih lidera.
Sa 64 godine, Bin Zayed je 20 godina stariji od Bin Salmana. Bin Zayed je bio jedan od prvih pristalica napora svog saudijskog kolege da promovira “umjereniju verziju islama” u vrlo konzervativnom kraljevstvu.
UAE su dugo profitirale služeći kao baza za strane kompanije koje posluju u Saudijskoj Arabiji, najvećem svjetskom izvozniku nafte i najvećoj ekonomiji Zaljeva. Međutim, Abu Dhabi je bio oprezan zbog društvenih i političkih rizika koje bi donijelo usporavanje u konzervativnoj zemlji u susjedstvu. Reformske inicijative su bile dobrodošle.
Kako se njihov odnos razvijao, Bin Zayed je predstavio Bin Salmana i njegove planove u Washingtonu. Neki analitičari sugerirali su da je stariji i iskusniji Bin Zayed djelovao kao mentor mlađem Bin Salmanu, karakterizacija koju Rijad odbacuje.
Dvije strane su udružile snage u regiji: kada je Bin Salman predvodio koaliciju za intervenciju protiv Huta koje podržava Iran u jemenskom građanskom ratu 2015. godine, UAE su bili glavni partner Rijada. Također su predvodili regionalni embargo nametnut Kataru 2017. godine, što je izazvalo nedavnu krizu u Zaljevu.
Ali kako je Bin Salman postajao sve samopouzdaniji i učvršćivao svoju moć, nastojao je uzdići svoju zemlju na ono što je smatrao svojim zasluženim mjestom na globalnoj sceni, a trvenja između dvije ambiciozne, apsolutne monarhije ponovo su se pojavila.
Emile Hokayem iz Međunarodnog instituta za strateške studije kaže sljedeće:
“Oboje sebe vide kao prirodne vođe. Saudijska Arabija vjeruje da bi njena veličina i simbolična moć trebale prevladati, dok UAE vjeruje da je njihova pionirska uloga više usklađena s globalnom dinamikom.”
Pod administracijom Bin Zayeda, UAE su, uprkos svojoj maloj veličini, postali vjerovatno najuticajnija arapska država koristeći svoju finansijsku moć i veze sa Zapadom. Nakon narodnih ustanaka 2011. godine koji su ugrozili status quo na Bliskom istoku, UAE su postali najambiciozniji regionalni akter, nastojeći da se suprotstavi islamističkim pokretima i oblikuje region prema vlastitoj viziji.
Hokayem napominje da Saudijska Arabija i manji, agilniji UAE “imaju vrlo različite profile rizika, i lokalno i globalno, i različite stavove o tome kako bi regija trebala biti strukturirana”.
Tenzije u Jemenu su se prvi put pojavile 2019. godine kada su UAE promijenile svoju politiku i najavile povlačenje svojih trupa, glavne strane sile na terenu u koaliciji koju predvodi Saudijska Arabija. Iste godine, jemenska vlada koju podržava Saudijska Arabija optužila je UAE za bombardiranje njihovih snaga, dok su zemlje Perzijskog zaljeva podržavale rivalske anti-Huti grupe.
Ekonomska konkurencija se također intenzivirala, što je kulminiralo 2021. godine kada je Bin Salman pokrenuo kampanju kako bi prisilio multinacionalne kompanije da presele svoja regionalna sjedišta iz UAE u Rijad. Kompanijama je dato tri godine da se presele ili riskiraju gubitak unosnih vladinih ugovora. UAE su ovaj potez smatrali direktnim izazovom ulozi Dubaija kao vodećeg finansijskog centra u regiji.
Neslaganja su se pojavila i u vezi sa sirijskim i sudanskim građanskim ratovima, te kvotama za proizvodnju sirove nafte koje je odredio OPEC, naftni kartel koji predvodi Saudijska Arabija.
Kako su se tenzije pojačavale, Tahnoon bin Zayed Al Nahyan, savjetnik za nacionalnu sigurnost UAE i brat Bin Zayeda, poslan je u Rijad kako bi riješio njihove razlike.
Tahnun, koji se smatra manje ideološkim od Bin Zayeda, ima dobre odnose sa Saudijcima. Međutim, prema riječima bivšeg američkog zvaničnika, kako se jaz između Rijada i Abu Dhabija širi i dinamika moći mijenja, Tahnunov posao postaje sve teži.
Bivši zvaničnik je rekao: “Tahnun je redovno posjećivao Saudijsku Arabiju kako bi procijenio stanje odnosa, i što su stvari bile gore, to je duže ostajao. Sada, jedino što Bin Salmanu nedostaje je titula kralja, što je uticalo na Tahnunovu sposobnost da popravi odnose.”
Analitičari kažu da zemlje Perzijskog zaliva i dalje imaju mnogo toga zajedničkog i da obje strane svoje susjede nazivaju “braćom”. Međutim, rat u Sudanu posljednjih mjeseci doveo je dvije zemlje u sukob.
Obje sile su podržavale sudanski vojni režim koji je došao na vlast nakon što je Omar al-Bashir svrgnut 2019. godine. Međutim, razlike su se pojavile između zaljevskih država kada su Sudanske oružane snage i paravojna grupa Snage za brzu podršku (RSF) okrenule oružje jedna protiv druge.
Rijad održava bliže odnose sa sudanskom vojskom, za koju vjeruje da predstavlja državu, dok UAE tvrdi da su se “islamisti infiltrirali u sudansku vojsku”. Abu Dhabi je optužen za snabdijevanje oružjem PLO-a, koji se suočava s optužbama za genocid protiv sudanske vojske. UAE negira naoružavanje milicije.
Tokom svoje posjete Bijeloj kući u novembru, Bin Salman je izrazio zabrinutost Donaldu Trumpu u vezi sa sudanskim sukobom i PLO-om.
Ubrzo nakon sastanka Trumpa i Bin Salmana, izbila je najnovija kriza u Jemenu. U decembru je grupa Južnog prelaznog vijeća (STC), koju podržavaju UAE, navodno dio jemenske vlade, preuzela kontrolu nad Hadramutom i Mahrom, dvije provincije koje graniče sa Saudijskom Arabijom.
Prema Rijadu, Abu Dhabi pogrešno vjeruje da je “Bin Salman pokrenuo pitanje uvođenja sankcija UAE zbog Trumpove navodne podrške GCC-u.” Rijad tvrdi da su UAE, ljuti zbog toga, naknadno dali zeleno svjetlo napretku GCC-a.
Abdulhalik Abdullah, akademik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekao je da je povezivanje događaja u Jemenu sa sukobima u Sudanu “luda analiza”.
Sukob u Jemenu se smirio nakon što je Rijad pristao na primirje s Hutima 2022. godine, a Bin Salman se pokušao povući iz rata fokusirajući se na vlastitu domaću agendu.
Međutim, separatistički napad je zadao težak udarac utjecaju Saudijske Arabije i jemenskoj vladi koju podržava, te je, po mišljenju Rijada, ugrozio njenu nacionalnu sigurnost.
Firas Maksad, generalni direktor za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Eurasia Group, izjavio je: “Jemen je dvorište Saudijske Arabije. Napad koji su pokrenule snage koje podržavaju UAE prešao je crvene linije Saudijske Arabije.”
Maksad je izjavio da je odluka Abu Dhabija da povuče preostale snage bila “put za bijeg”, dodajući da bi “u suprotnom bilo značajnih posljedica”.
Međutim, prema Maksadu, rizik je da bi kriza mogla “transformirati geopolitičko rivalstvo između Saudijske Arabije i UAE u lični obračun između vodećih moćnih lidera regije”.
(Andrew England | Financial Times )
