Durandova linija, koja čini granicu između Afganistana i Pakistana, istovremeno razdvaja i muslimanski narod Paštuna (iz kojeg su potekli talibani) koji žive s obje strane granice.
Zbog toga je linija već dugo predmet rasprava i često se poredi sa Sykes–Picotovim sporazumom, kojim je nekada povučena granica između Iraka i Sirije.
Šta je Durandova linija?
Linija je prvi put uspostavljena 12. novembra 1893. godine, a ime je dobila po britanskom diplomati Mortimeru Durandu. Sporazum su potpisali Durand i tadašnji afganistanski emir Abdurrahman Han, čime je određena granica između Afganistana i tadašnje Britanske Indije.
Ova granica je dobila svoj konačni oblik 1919. godine, nakon potpisivanja afganistansko-britanskog sporazuma.
Nakon što je Indija 1947. godine podijeljena i stvoren Pakistan, nova država je Durandovu liniju proglasila svojom službenom granicom. Međutim, nijedna afganistanska vlast nikada nije priznala ovu liniju kao zvaničnu državnu granicu.
Iako tenzije duž granice traju decenijama, izbijanje rata i nestabilnosti u Afganistanu krajem 1970-ih dovelo je do toga da Pakistan faktički zadrži kontrolu nad linijom. Islamabad je u mnogim dijelovima linije uspostavio vojne ispostave unutar afganistanske teritorije.
Koga linija razdvaja?
Durandova linija razdvaja Paštune, najveću etničku grupu u regiji, na dvije strane. Osim njih, Baluči koji žive i u Pakistanu i u Afganistanu također su ovim razgraničenjem podijeljeni.
Linijom su paštunske plemenske oblasti na zapadu Pakistana odvojene od Afganistana. Međutim, zbog geografskih, kulturnih i političkih veza, ove regije su snažno povezane s Afganistanom, pa je njihovo odvajanje bilo samo „na papiru“.
Na afganistanskoj strani granice živi oko 15 do 20 miliona Paštuna, dok ih je u Pakistanu oko 45 miliona. Slično tome, u Afganistanu živi oko 1 milion Baluča, dok ih u Pakistanu ima više od 7 miliona.
Kulturološki, pakistanski Paštuni i Baluči mnogo su bliži afganistanskoj kulturi nego pakistanskoj.
Sukobi i napetosti u paštunskim plemenskim oblastima i pokrajini Hajber Pahtunhva usko su povezani s procesom odvajanja od Afganistana i pokušajima Pakistana da nad tim područjima uspostavi potpunu kontrolu.
Veliki dio lokalnog stanovništva i dalje se protivi pakistanskoj vlasti, osjećajući snažnu etničku i historijsku povezanost s Afganistanom.
Legitimnost Durandove linije
Danas se rasprave o Durandovoj liniji uglavnom vode u kontekstu njene pravne i historijske legitimnosti.
Afganistanci tvrde da je linija nelegitimna, jer je sporazum potpisala vlast koja „nije imala mandat da odustaje od teritorije“ i jer naknadne afganistanske vlade nikada nisu potvrdile taj dogovor.
Pakistan, s druge strane, smatra da je nasljednik Britanskog carstva u toj regiji i da su zato svi britanski sporazumi i dalje na snazi.
Politički analitičari ističu da se Durandova linija tehnički ne može smatrati mirovnim ili državnim ugovorom, već sporazumom između vladara jedne države i predstavnika druge.
Budući da su kasniji afganistanski vladari odbili potvrditi taj sporazum, što je više puta dovodilo i do sukoba s britanskim snagama, smatra se da ugovor nikada nije postao obavezujući dokument između dvije države.
Kada je 1947. godine Pakistan stekao nezavisnost, Afganistan je odmah proglasio da liniju ne priznaje. Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da Durandova linija nema pravnu snagu, već da svoju „legitimnost“ crpi isključivo iz vojne moći Pakistana.
Novi period u Afganistanu
Dolazak Talibana na vlast u augustu 2021. godine otvorio je mogućnost da Afganistan, nakon gotovo 40 godina, ponovo uspostavi stabilnost i centraliziranu državnu vlast.
Međutim, nova vlast je više puta ušla u oružane sukobe s pakistanskom vojskom duž Durandove linije, prisiljavajući Pakistan da se povuče unutar svojih granica. Talibani su također uklanjali žičane ograde i granične prepreke koje je Pakistan pokušao postaviti.
Istovremeno, zvaničnici talibanske vlade dali su oštre izjave protiv Pakistana, naglašavajući da ni talibani ne priznaju Durandovu liniju kao zakonitu granicu.
U sadašnjem periodu, Durandova linija i dalje ostaje ključni izvor napetosti između Afganistana i Pakistana, te simbol historijske nepravde nad narodima koji su na obje strane granice ostali razdvojeni.
Izvor: Mepa News
