FP: Bjelorusija se približava ulasku u rat u Ukrajini

Popularno na sajtu

Nedavni satelitski snimci iz Bjelorusije pokazuju novoprokrčene šumske ceste i lagano kretanje vojne opreme prema južnoj granici te zemlje, prema Ukrajini, a u analizi Foreign Policyja navodi se da mnogi stručnjaci to smatraju znakom da bi Bjelorusija mogla biti sljedeći front u ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Dolazak nove opreme, zajedno s nedavnom “protuterorističkom” operacijom i brzom inspekcijom trupa koju je organizirala bjeloruska vojska, ukrajinskim vlastima stvorili su zabrinutost da bi nova ofanziva mogla biti pokrenuta sa sjevera zemlje početkom sljedeće godine.

Bjelorusija, zemlja koja se često naziva kao posljednja evropska diktatura, vojsku je uglavnom držala dalje od ruske invazije na Ukrajinu, ali sve je više znakova da bi se to uskoro moglo promijeniti, navodi FP.

Broj vozova koji koji prevoze vojnike i opremu od ruske granice do grada Bresta, u jugozapadnom dijelu Bjelorusije, blizu granice s Poljskom, članicom NATO-a, povećan je. a prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax, ruske trupe u Bjelorusiji uskoro će izvesti taktičke vježbe.

‘Kockanje za predsjednika Aleksandra Lukašenka’

Artiom, bivši potpukovnik bjeloruskih snaga za specijalne operacije koji je prebjegao u Evropu, razgovarao je s FP-om, pod uslovom anonimnosti iz zemlje u kojoj je dobio azil azila.

Rekao je da bi raspoređivanje bjeloruskih trupa u Ukrajini bilo kockanje za predsjednika Aleksandra Lukašenka.

“Lukašenko daje sve od sebe da ne pošalje vojsku u Ukrajinu. Shvata da ga na vlasti mogu održati jedino vojska i sigurnosne službe. Ako odu u Ukrajinu, ili će poginuti ili biti ranjeni, a to bi za njega mogla biti katastrofa”, kazao je.

“On [Lukašenko] tvrdi da nas ‘Poljska planira napasti’, pa moramo postaviti vojsku na našu granicu. On je, međutim, u milosti i nemilosti [ruskog predsjednika Vladimira] Putina”, rekao je Artiom

Većina se slaže da Lukašenko oklijeva poslati vlastite trupe da se bore u Ukrajini zbog neizvjesne sigurnosne situacije kod kuće nakon niza masovnih protesta 2020. godine, koji su brutalno ugušeni i doveli su do masovnih političkih hapšenja.

Hana Ljubakova, espertica za Bjelorusiju i saradnica Atlantskog vijeća, rekla je da bi gubitak trupa u Ukrajini mogao stvoriti nestabilnost za Lukašenka u Bjelorusiji.

“Gubitak vojnika stvorio bi nezadovoljstvo u zemlji. Iz anketa znamo da postoji veliki dio društva koji je protiv slanja trupa u Ukrajinu. Teško je to politički opravdati”, kazala je.

‘Glasine da će se vojnicima početi oduzimati pasoši’

“Bjeloruska vojska sastoji se od vojnih obveznika, mladića koji nisu na visokim položajima i koji nisu motivirani za borbu. Ako se njihova tijela vrate u Bjelorusiju, to bi moglo pokrenuti proteste. Teško je procijeniti koliki bi oni bili, ali to bi bio destabilizirajući faktor za Lukašenka.”

Procjene broja vojnika koji su trenutno na granici variraju, ali ukrajinski sigurnosni izvori kažu da se pripremaju za 30.000 vojnika, među kojima su i ruska pojačanja.

Ljubakova je rekla da su bjeloruske snage samo djelić te brojke.

“Na početku rata imali smo nekoliko borbeno spremnih bataljona s oko 10.000 ljudi. Očito, to nije dovoljno da se nanese šteta Ukrajini, ali za Lukašenka bi njihov gubitak mogao biti problem”, kazala je.

Kanali na društvenoj mrežu Telegram koje su postavili bjeloruski prevoznici trenutno prate kretanje vojnika i opreme do poljske granice.

Prema jednoj široko čitanoj grupi, jednog dana u prošloj sedmici 310 vojnika, zajedno s opremom, prevezeno je u Brest iz sjeveroistočnog grada Vitebska, oko 60 kilometara od ruske granice.

U međuvremenu, satelitske slike pokazale su kretanje vojnih vozila kroz novousječene ceste u još jednom šumovitom pograničnom području.

To je zabrinulo Kijev, koji vjeruje da bi se više od 20.000 ruskih vojnika moglo pomiješati s bjeloruskim bataljonima i formirati novi front.

Prema Artiomu, glavni motiv bjeloruskim vojnicima za ostanak u vojsci je jak pritisak vlade.

“Bilo je glasina da će se vojnicima početi oduzimati pasoši“, rekao je.

Vadim Kabančuk, zamjenik komandanta jedinice Kastus Kalinuski, koju čine dobrovoljci koji se bore pod Ukrajinskim oružanim snagama, vjeruje da će Bjelorusija uskoro ući u rat.

‘Ako uđu u Ukrajinu, vojska će im se raspasti’

“Osam od deset ljudi u vojsci ne žele biti dio ovog rata. Ako uđu u Ukrajinu, vojska će se raspasti. Predavat će se, ići u zatvor ili prelaziti na našu stranu. Lukašenko to zna te to pokušava spriječiti. Mislim da će sukob dalje eskalirati van njegove kontrole, uključujući potpunu mobilizaciju i uključivanje bjeloruske vojske”, kazao je za FP.

Uprkos tome, bjeloruskim trupama bit će teško preći gusto miniranu graničnu regiju bez velikog broja žrtava.

Neki tvrde da je gomilanje vojske u Bjelorusiji dio strateške operacije za odvraćanje pažnje Kijeva novim frontom, dok se zemlja nastavlja boriti s ruskim trupama na jugu i istoku zemlje.

Ljubakova kaže da, uprkos nastavku pojačavanja vojske u Bjlorusiji, trenutno ne postoje velike mogućnosti da one pokrenu neki napad.

“Mislim da je to informativna operacija koju organizira Rusija i to je način na koji joj režim može pomoći. Rade na tome zajedno s Rusijom“, rekla je.

“Ne vjerujem da postoji neposredna opasnost od napada, jer već imaju mnogo vojske spremne za napad. No, mnogi su pogriješili u februaru, a za Putina je, iz vojne perspektive, uzimanje Kijeva najlogičnija operacija. A najbliži put do Kijeva vodi iz Bjelorusije.“

U obavještajnom izvještaju britanskog Ministarstva odbrane iz novembra piše da su dva presretača MiG-31K vjerovatno prebačena na pistu u Mačuliščiju, južno od Minska.

Izvijestili su i o kontejnerima za koje se vjeruje da kriju ruski balistički projektil Kinžal, perjanicu arsenala za MiG-31K.

Britanci vjeruju da je sve to dio operacije koja za cilj ima najaviti povećani interes Bjelorusije za učešće u ratu.

‘Podržavaju Rusiju, ali se ne žele boriti za nju’

Najsigurniji gubitnik ofanzive bio bi Lukašenko, koji je odgađao slanje vojske zu svojevrsnoj “usluzi“ vlastitom narodu, a dojam koji je ostavljao brzo bi se mogao promijeniti ako u Bjelorusiju počnu dolaziti kamioni s ozloglašenim znakom “Teret 200” – koji se koristi za leševe.

Za Artioma, koji je bio jedan od nekoliko visokorangiranih bjegunaca iz Bjelorusije, lako je vidjeti kako bi pridruživanje ruskom ratu protiv Ukrajini moglo posljednjem evropskom diktatoru stvoriti haos.

Unutar vojske vlada velika podrška Rusiji, ali je uočljiv i nedostatak motiva za borbu u ime Putina.

“Rečeno im je da su [ruski ratni zločini] dio psihološkog rata. Neki vjeruju u ono što priča Lukašenko. Većina tih momaka nikada nije napustila Bjelorusiju, a u najboljem slučaju ušli su na vojne vježbe u Rusiji. Mnogi je podržavaju, ali niko se ne želi boriti za nju. Znaju da to nije njihov rat“, tvrdi Artiom.


IZVOR: AL JAZEERA

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

Nema poruka za prikaz