U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.
Neka su Allahovi salavati i selami na poslanika Muhammeda (s.a.v.), na njegovu porodicu, njegove ashabe i na sve koji ga slijede do Sudnjeg dana.
Zamjena Hilafeta različitim “izmima” koji su se danas svom snagom proširili po cijelom svijetu nesumnjivo je jedna od najvećih zamki i obmana šejtana. Ovi racionalistički “izmi”, koji skrivaju odbacivanje Allaha kao vrhovnog Gospodara i negiranje obavezujuće prirode zakona Kur’ana, otvorili su vrata velikom razaranju za čovječanstvo. Od nacionalizma do komunizma, od demokratije do kapitalizma — ova zbirka ideja nije ništa drugo nego iskrivljene misli onih koji misle da mogu odbaciti Objavu i vlastitim ograničenim razumom uspostaviti životne sisteme. Pristalicama ovih ideja bilo bi korisno da poslušaju drevni savjet poslanika Jusufa (a.s.):
„Ono čemu se vi, mimo Allaha, klanjate samo su imena koja ste vi i vaši preci nadjenuli; Allah za njih nije objavio nikakav dokaz. Presuda pripada samo Allahu. On je naredio da se nikome osim Njemu ne robuje. To je prava vjera, ali većina ljudi ne zna.“ (Jusuf, 12:40)
Islamski put je jednostavan: razum je stvorenje, dok je Allah Stvoritelj čovjeka. Zbog toga ono što je Allah objavio čovječanstvu putem odabranih robova poznatih kao poslanici (a.s.) mora imati prednost nad razumom. Oni koji poriču uzeli su svoje strasti za božanstva i nametnuli ih svijetu, čime su donijeli propast i sebi i drugima. Vlast pripada samo Allahu! Uzvišeni suverenitet pripada jedino Njegovom zakonu. Sve dok su u suprotnosti s Allahovim zakonima, ni demokratija, ni nacionalizam, ni ustavi, ni granice, niti „Povelja Ujedinjenih naroda“ nemaju nikakvu vrijednost. Zemlja pripada Allahu, a legitimnost i spas za čovječanstvo postoje samo u Njegovom zakonu.
Nakon toga
Potrebno je razumjeti ovo temeljno uvjerenje iz kojeg proizlaze sukobi koji se danas događaju u svijetu. Bilo u Afganistanu, Palestini ili Africi — iza događaja koje danas vidimo stoji sukob između ovih osnovnih principa.
Još jedan odraz tog sukoba događa se i u sjevernoafričkoj pustinji. Zemlja o kojoj želim govoriti je Mali, jedan od najljepših bisera islamskog svijeta. Mali je jedna od regija koje su karavani prvih muslimanskih generacija izbavili iz džahilijeta. Prostire se na oko 1,25 miliona kvadratnih kilometara i ima populaciju do 14,6 miliona ljudi, od čega je više od 90% muslimana. Allah ga je također obdario zlatom, uranijem i mnogim drugim prirodnim resursima. Čak posjeduje osme najveće rezerve zlata na svijetu. Nažalost, ti resursi su godinama bili meta napada zapadnog svijeta. Sekularna vlada Malija ne samo da nije reagirala na ove napade i okupacije Zapada, nego je godinama zatvarala oči pred eksploatacijom resursa vlastite zemlje.
Ova relativno malo poznata zemlja privukla je pažnju svijeta kada su islamske oružane grupe otpora proglasile „šerijat“ u nekim važnim regijama. Sama pomisao da se šerijat uspostavlja tako blizu evropskih granica izazvala je veliku zabrinutost u Evropi. U ovoj raspravi pokušat ćemo detaljnije razmotriti lanac događaja koji bi mogli oblikovati budućnost regije, ako Bog da.
Pobuna u Maliju
Dana 6. aprila 2012. nacionalistička organizacija poznata kao NMLA (Nacionalni pokret za oslobođenje Azawada) proglasila je pobunu protiv sekularnog poretka i objavila nezavisnost Azawada. Islamski borci u regiji prethodno su bili okupljeni pod zastavom Ansaruddin (Ansar al-Din) i zauzeli su stav protiv ovog poteza NMLA.
Nakon vojnog puča 22. marta formirana je nova vlada. Međutim, od tri sile — NMLA, zvanične vlade i islamskih boraca — najjačom su se pokazale islamske snage otpora. U svojim borbama zauzele su mnoge gradove, uključujući Timbuktu i Gao. Naravno, imale su podršku većinski muslimanskog stanovništva.
Na kraju je NMLA popustila pod pritiskom muslimanskog naroda i boraca otpora i bila prisiljena sklopiti sporazum s Ansaruddinom. Ovaj sporazum predviđao je uspostavu šerijata u Azawadu. Zbog toga su zapadne zemlje Ansaruddin nazvale „afričkim talibanima“.
Ubrzo su borci Ansaruddina zauzeli i grad Koona, koji ima oko 50.000 stanovnika i nalazi se samo sedam kilometara od glavnog grada Bamaka.
Reakcija Zapada
Kao što se često dešava i u drugim dijelovima svijeta, neki lokalni lideri i zapadni saveznici režima počeli su se protiviti otvorenoj primjeni šerijata.
Prvo su pokušali „dolar taktikom“ odvojiti NMLA od sporazuma s Ansaruddinom, obećavajući im podršku za nezavisniju i nacionalističku agendu. Zatim su Nigerija i Francuska intenzivno lobirale za pokretanje operacije protiv boraca koristeći retoriku „borbe protiv ekstremizma“.
Dana 12. oktobra 2012. rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a dala je zeleno svjetlo za pokretanje napada.
Operacija Serval
Francuska je u januaru 2013. započela zračne i kopnene napade pod nazivom Operacija Serval.
Borci su bili spremni i povukli su se u sigurnija područja u širokim pustinjama. Međutim, najveći teret bombardiranja podnio je običan narod Malija — ubijeni su mnogi muškarci, žene i djeca. Ipak, patnja naroda Malija gotovo da nije dobila prostor u zapadnim medijima.
Nakon okupacije zabranjeno je širenje Kur’ana i učenje arapskog jezika u 697 medresa i džamija. Vlada je pogubila 30 učenika medrese bez odgovarajuće optužnice.
Čak je i Amnesty International izvijestio da je vojska Malija, uz podršku Francuske, ubijala civile i bacala njihova tijela u jame. Snage francusko-malijskog saveza uništile su i najstariju biblioteku u historijskom gradu Timbuktu, spalivši dragocjena islamska djela.
Otpor i gerilski rat
Grupe otpora odgovorile su gerilskom taktikom — minama, napadima i bombaškim vozilima. Savezničke snage pretrpjele su ozbiljne gubitke.
Čak je i francuski ministar odbrane Jean-Yves Le Drian priznao:
„Borci u Maliju su dobro obučeni i dobro organizirani. Neće biti lako vratiti Mali iz njihovih ruku.“
Barkhane operacija
Operacija Barkhane bila je velika francuska vojna operacija u zapadnoj Africi koja je trajala od 2014. do 2022. Njena svrha bila je borba protiv terorizma i podrška vladama u regiji Sahela — posebno u Maliju, Burkini Faso, Čadu, Nigeru i Mauritaniji.
Francuska je rasporedila hiljade vojnika i radila u koordinaciji s lokalnim vojskama. Međutim, s vremenom su rasli i lokalni otpor i politički pritisci.
Analitičar Alexander Olceh navodi da su troškovi operacije iznosili između 650 miliona i 1 milijarde eura godišnje.
Jedan od najkontroverznijih događaja bila je zračna operacija u selu Bounti 3. januara 2021. Francuska vojska je tvrdila da je ciljala naoružanu grupu, dok su izvještaji misije MINUSMA naveli da je ubijeno 22 civila.
Uprkos optužbama za ratne zločine, protiv Francuske nije pokrenuta istraga.
Francuska je počela povlačenje iz Malija 17. februara 2022, a potpuno se povukla 15. augusta 2022. Operacija je službeno završena 9. novembra 2022.
Zaključak
Mali je jedan od mirisnih vrtova islamskog svijeta. Afganistan, Irak, Sirija, Palestina, Jemen, Istočni Turkestan, Arakan i mnoge druge zemlje islamskog svijeta okupirane su pod različitim izgovorima Zapada, a cijenu tih okupacija platili su nevini civili.
Oni koji su okupirali Irak pod izgovorom nuklearnog oružja opljačkali su i trezore iračke centralne banke. Hiljade djece žrtava rata je oteto i prodano kriminalnim mrežama. A gdje je nuklearno oružje?
U Afganistanu su pod izgovorom borbe protiv terorizma bombardirane svadbene povorke, škole, žene koje rade na poljima, pa čak i životinje koje oru zemlju.
Zbog toga je postalo nužno spriječiti daljnju okupaciju zemalja islamskog svijeta pod raznim izgovorima.
U tom smislu Mali je važna karika u lancu koji podsjeća čovječanstvo da zapravo postoje samo dvije strane: strana šejtana i strana Allaha. A Allahova strana će sigurno pobijediti.
Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu:
“Zaista oni koji ne vjeruju troše imovinu svoju da bi od Allahova puta odvraćali. Oni će je tako trošiti, zatim će zbog toga žaliti i na kraju će pobijeđeni biti. A oni koji ne budu vjerovali – u Džehennem će biti potjerani.” (El-Enfal, 8:36)
Autor: Kaan Çeben
Izvor: MepaNews
Napomena: Stavovi izneseni u ovom tekstu predstavljaju mišljenje autora i ne moraju odražavati uređivačku politiku Puta vjernika.
Naslov: PV
