Srijeda, 23 Juna, 2021

Infografika: Koliko SAD troši na izraelsku vojsku?

Popularno na sajtu

SAD daje najveću vojnu pomoć Izraelu.

U 2020. godini SAD je osigurao ukupno 3,8 milijardi dolara Izraelu, kao dio dogovora u vrijednosti od 38 milijardi dolara u periodu od 10 godina, koji je potpisao bivši američki predsjednik Barack Obama 2016. godine.

Ranije je Izrael također primio značajnu američku ekonomsku pomoć, zajedno s vojnim zalihama.

Kako je Izrael postajao bogatiji, ekonomska pomoć, koja je počela 1951. godine, dolazila je u fazama i zamalo je bila okončana 2007. godine.

SAD nameće uvjete o tome kako se pomoć, pogotovo vojna pomoć, može koristiti.

Naprimjer, Leahy zakon zabranjuje izvoz američke odbrambene tehnologije vojnim jedinicima umiješanim u kršenje ljudskih prava.

Međutim, nijedna izraelska jedinica nije bila kažnjena zbog ovoga.

Slično je američka ekonomska pomoć izraelskim institucijama, kao što su univerziteti, trebala biti korištena u okviru izraelskih granica prije 1967. godine.

Od ovog uvjeta se odustalo za vrijeme administracije Donalda Trumpa.

Poređenja radi, SAD je izdvojio 19 miliona dolara pomoći u svim oblicima za Palestince u 2020. godini, prema podacima USAID-a, nakon što je Trumpova administracija suspendirala veliki dio finansiranja Palestinskih vlasti (PA), promovirajući takozvani mirovni plan, koji su Palestinci odbacili, jer je, prema njihovom mišljenju, jednostran.

Kako je PA formiran 1994. godine, SAD je osigurao pet milijardi dolara ukupne pomoći.

Za razliku od pomoći Izraelu, palestinska pomoć ima mnogo uvjeta.

Naprimjer, prema zakonu, ekonomska pomoć može biti ukinuta ako PA napravi bilo kakvu “uplatu koja potiče teror”.

Administracija Joea Bidena je nagovijestila da će ponovo dati pomoć Palestinicima, iako će to biti samo dio onoga što se daje Izraelu.

Washington se, također po domaćim zakonima, kao što je Zakon o američko-izraelskom strateškom partnerstvu iz 2014. godine, obavezao da će zaštiti izraelsku vojnu superiornost u odnosu na njegove regionalne susjede.

Zakon garantira Izraelu pristup naprednom američkom oružju.

Američki zvaničnici također redovno raspravljaju o prodaji oružja u regiji s Izraelom, kako bi osigurali da njihov saveznik ostane u vojnoj prednosti.

Američka podrška Izraelu počela je 1948. godine, kada je Izrael proglasio nezavisnost, a SAD je bio jedna od prvih zemalja koja ga je priznala.

Nedugo nakon toga, SAD je počeo davati ekonomsku pomoć i, u manjoj mjeri vojnu pomoć, kako bi pomogao novoj državi.

Međutim, vojna pomoć Izraelu je značajno narasla nakon Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je Izrael porazio susjedne arapske vojske i počeo okupaciju Zapadne obale, Istočnog Jerusalema i Gaze.

Od tada 80 posto američke pomoći odnosi se na vojno finansiranje.

Američki zakonodavci su dugo smatrali Izrael saveznikom u zaštiti američkih strateških interesa na Bliskom istoku.

Prvobitno je ovo uključivalo suzdržavanje sovjetskog utjecaja u rediji.

Prema zvaničnim podacima, faktori za kontinuiranu vojnu pomoć Izraelu uključuju zajedničke strateške interese, “domaću podršku SAD-a Izraelu” i “zajedničku posvećenost demokratskim vrijednostima”.

Američko finansiranje je bio i ostao dvostranački posao, osiguravale su ga i demokratska i republikanska administracija.

Tokom protekla dva desetljeća, američka pomoć za izraelsku vojsku je porasla, uprkos izraelskim vojnim kampanjama u Gazi 2008/09, 2012. i 2014. godine, u kojima je stradalo više od 3.500 Palestinaca.

Blizu 100 Izraelaca je poginulo tokom ova tri rata.

Glede skoka u američkoj vojnoj pomoći 2003. godine, Stephen Zunes, profesor politike na Univerzitetu u San Franciscu, primijetio je da je ovaj porast “bio dio sveukupnog povećanja američkih vojnih transfera na Bliskom istoku i američke vojne potrošnje“ nakon napada mreže Al-Kaida 11. septembra 2001. godine na SAD, rata u Afganistanu predvođenog SAD-om i invazije na Irak.

“Američka pomoć Izraelu uvijek je postojala, prvenstveno u odnosu na to kako Izrael može pomoći u unapređivanju američkih strateških ciljeva, a ne u vezi s izraelskim sigurnosnim potrebama“, kazao je on za Al Jazeeru.

U vezi porasta američke vojne pomoći 2000. godine Zunes je primijetio da je SAD pristao, u okviru Memoranduma iz rijeke Wye 1998. godine, povećati pomoć Izraelu “u zamjenu za [relativno minorne] izraelske ustupke u izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima“.

“Budući da se budžeti predlažu godinu ranije, ovo je bio prvi budžet nakon tog sastanka i stoga je bio rezultat toga“, kazao je on.

Izrael je najznačajniji primatelj američke strane vojne pomoći (FMF) – programa koji osigurava grantove i zajmove za američke saveznike kako bi kupovali “američku odbrambenu opremu, usluge i obuku“.

Tokom protekla dva desetljeća, 55 posto ukupnog američkog FMF-a je bilo posvećeno Izraelu, više nego ostatku svijeta ukupno, prema Security Assistance Monitoru, dijelu Centra za međunarodnu politiku, ekspertske organizacije iz Washingtona.

Ove cifre ne uključuju druge, indirektne oblike vojne pomoći.

Naprimjer, američka vojska čuva veliku zalihu oružja “za hitne slučajeve“ u Izraelu.

Trenutno se ona procjenjuje na 3,4 milijarde dolara, a izraelska vojska može upotrijebiti ovu opremu u hitnim slučajevima.

Južna Koreja ima sličan aranžman.

Ovi aranžmani su originalno osmišljeni da omoguće brzo vrbovanje američkih vojnika.

U praksi, za Izrael oni služe kao dodatni sloj odbrane i omogućavaju izraelskoj vojsci da brzo pristupi municiji i oružju tokom sukoba.

Za razliku od drugih primatelja američke strane vojne pomoći, Izraelu je dozvoljeno da koristi FMF sredstva kako bi kupovao od lokalnih kompanija do 2028. godine, po najnovijem američko-izraelskom Memorandumu o razumijevanju o odbrani.

Izraeski uvoz i izvoz oružja

Historijski, izraelski uvoz je daleko nadmašivao izvoz oružja.

Međutim, tokom proteklog desetljeća izvoz je počeo zasjenjivati uvoz, kako je pokazala baza podataka SIPRI-ja.

Prema mišljenju Nevea Gordona, profesora na Univerzitetu Queen Mary u Londonu, Izrael je iskoristio Palestinu, Liban i Siriju kao “priliku da demonstrira proizvode koje je razvio izraelski vojno-industrijski kompleks“.

“Ovo je iznimno važno za industriju izvoza, budući da proizvođači oružja i nadzornih sistema mogu tvrditi da su korišteni u borbama i da je njihova efikasnost testirana“, kazao je on za Al Jazeeru.

Izrael uvozi oružje isključivo iz zapadnih država, sa 83 posto uvezenog oružja iz SAD-a, u periodu između 1950. i 2020. godine.

Nasuprot tome, 23 posto izvezenog oružja otišlo je u Indiju, a Izrael izvozi u razne zemlje.

Izrael je kontroverzno nastavio izvoz oružja južnoafričkoj aparthejdnoj vladi.

Ove dvije države su potpisale tajni odbrambeni sporazum 1975. godine, kako bi zaobišle globalni trgovinski embargo nametnut Južnoj Africi zbog njenih aparthejdnih politika.

Od 2015. do 2020. godine Izrael je izvezao oružje u Indiju (43 posto), Azerbejdžan (16 posto), Vijetnam (10 posto) i SAD (4,0 posto), prema bazi podataka SIPRI-ja.

Indija je bila najveći kupac izraelskog oružja 2020. godine.

Odnosi između ove dvije države su procvjetali od kako je indijski premijer Narendra Modi došao na vlast 2014. godine.

Od tada je ovaj indijski diplomata snimljen kako zagovara upotrebu “izraelskog modela“ u Kašmiru pod indijskom upravom, referirajući se na izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

Grupe za ljudska prava su optužile indijsku vojsku za zloupotrebu položaja u Kašmiru, uključujući zastrašivanje, mučenje, vansudska ubistva i nasumična hapšenja Kašmiraca. Visoki komesar UN-a za ljudska prava je 2019. godine pozvao da se izvrši formalna istraga ovih navoda.

‘Nijedan dolar’ – apel za embargo na oružje

Palestinci i propalestinski aktivisti odavno pozivaju da se Izraelu nametne međunarodni embargo na oružje, tvrdeći da vojna saradnja sa stranim vladama i kompanijama pomaže Izraelu da održi okupaciju palestinskih teritorija.

Prema palestinskom pokretu Bojkot, povlačene investicija i sankcije (BDS), koji poziva na nenasilan, narodni pokret da se izvrši pritisak na Izrael kako bi okončao okupaciju i osigurao jednaka prava i pravo povratka za Palestince, Izrael koristi vojnu silu “da održi nezakonit režim okupacije, kolonijalizma i aparthejda“.

Grupe za ljudska prava, kao što je Amnesty International, tražile su od američkog predsjednika Joea Bidena da ponovo razmotri najnovije odobrenje za prodaju oružja Izraelu usred situacije u kojoj se “ljudska prava i međunarodni humanitarni zakon krše svaki dan“.

Nekoliko progresivnih američkih zakonodavaca također je zatražilo od Bidenove administracije da uslovi američku pomoć Izraelu.

Američka kongresmenka Betty McCollum predstavila je prijedlog zakona koji bi zabranio Izraelu da koristi američku pomoć da zatvara palestinsku djecu, uništava palestinsko vlasništvo i nastavlja pripajati okupiranu palestinsku zemlju.

“Nijedan dolar novca američkih poreskih obveznika ne bi trebao biti upotrijebljen da se krše prava palestinskog naroda koji živi pod izraelskom vojnom okupacijom”, rekla je ona za Al Jazeeru ranije ovog mjeseca.

IZVOR: AL JAZEERA

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme