Infografika: Mapiranje izraelske okupacije

Popularno na sajtu

Četvrti put u 13 godina, Izrael je pokrenuo veliku vojnu ofanzivu na Pojas Gaze. U posljednjem napadu koji je počeo 10. maja, najmanje 220 Palestinaca, uključujući 63 djece, ubijeno je u Gazi. U Izraelu je ubijeno najmanje 12 ljudi, uključujući dvoje djece.

Prema Human Rights Watchu, Izrael “čini zločine protiv čovječnosti aparthejd i progon” nad Palestincima.

U nizu grafika Al Jazeera opisuje zašto je izraelska vojna okupacija Palestine i dalje srž ovog višedecenijskog sukoba i kako izraelski kolonijalizam oblikuje svaki dio života Palestinaca.

Mapiranje-izraelske-okupacije

 

Ljudski gubici

Između 2008. i 2021. ubijeno je najmanje 5.739 Palestinaca i 251 Izraelac. Prema podacima Ujedinjenih nacija, u sukobu su ubijena 23 Palestinca na svakog Izraelca. U istom vremenskom periodu ranjeno je najmanje 121.438 Palestinaca i 5.682 Izraelaca.

Od ubijenih na palestinskoj strani najmanje 1.255 (22 posto) su djeca i 565 (10 posto) su žene. Na izraelskoj strani 121 (48 posto) ubijenih bili su pripadnici snaga sigurnosti, prema UN-ovoj kategorizaciji.

Ljudski-gubici

 

Prisilno protjerivanje

Prije britanskog mandata u Palestini, Jevreji su činili oko šest posto ukupne populacije. Od 1947. do 1950, tokom Nakbe ili „katastrofe“, cionističke vojne snage protjerale su najmanje 750.000 Palestinaca i zauzele 78 posto historijske Palestine. Preostalih 22 posto podijeljeno je na Zapadnu obalu i Pojas Gaze.

Tokom rata 1967. godine, izraelske snage okupirale su cijelu historijsku Palestinu i protjerale dodatnih 300.000 Palestinaca iz svojih domova. Danas Izrael nastavlja protjerivati Palestince u Jerusalemu i na Zapadnoj obali iz njihovih domova i zemlje, koje često preuzimaju jevrejski izraelski doseljenici.

Protjerivanje-Palestinaca

 

Palestinci državljani Izraela

U današnjem Izraelu živi oko 1,6 miliona Palestinaca s izraelskim državljanstvom. 1948. godine, tokom stvaranja Države Izrael, cionističke snage napale su velike palestinske gradove i uništile oko 530 sela. Ovi Palestinci, koji se nazivaju i “1948 Palestinci”, potomci su onih koji su uspjeli ostati u svojim gradovima i selima ili su bili interno raseljeni.

Uprkos tome što posjeduju izraelsko državljanstvo, grupe za zaštitu ljudskih prava dokumentirale su desetine izraelskih zakona koji diskriminiraju palestinske građane u širokom spektru pitanja, uključujući obrazovanje, stanovanje, političko učešće i pravni postupak. Tretiraju se kao građani drugog i trećeg reda.

Palestinci-gradani-Izraela

Jerusalem – podijeljeni grad

Jerusalem je drevni grad svet muslimanima, kršćanima i Jevrejima. Zapadni Jerusalem izraelska je teritorija od 1948. godine, gdje većinu stanovništva čine Jevreji. U Istočnom Jerusalem, u kojem se nalazi Stari grad Jerusalem, uključujući i kompleks džamije Al-Aksa, većina su Palestinci, a Izrael ga je okupirao 1967. godine.

1980. godine Izrael je donio jerusalemski zakon, tvrdeći da je „Jerusalem, cjelovit i ujedinjen, glavni grad Izraela“, kršeći međunarodno pravo, koje kaže da bi UN trebao upravljati gradom zbog njegove važnosti za tri abrahamske religije .

Iako Izrael tvrdi da je Jerusalem glavni grad koji nije podijeljen, stvarnost onih koji tamo žive je potpuno drugačija. Više od 140.000 palestinskih stanovnika Jerusalema fizički je odvojeno od grada betonskim zidom od 700 kilometara, koji je Izrael počeo graditi 2002. godine.

Jerusalem-podijeljeni-grad

Zapadna obala

Zapadna obala je područje u obliku zrna graha koje leži zapadno od obala rijeke Jordan – odakle je i dobilo ime. Između 1993. i 1995. potpisani su prvi direktni palestinsko-izraelski mirovni sporazumi između vlade Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). To je dovelo do formiranja Palestinske uprave (PA) – administrativnog tijela koje bi trebalo upravljati palestinskom unutrašnjom sigurnošću, upravom i civilnim poslovima u područjima samouprave, u privremenom periodu od pet godina.

Na terenu je okupirana Zapadna obala bila podijeljena na tri područja – A, B i C.

Područje A (18%) – pod palestinskom kontrolom – u početku je činilo tri posto Zapadne obale i poraslo je na 18 posto do 1999. U području A, Palestinska uprava kontrolira većinu poslova.

Područje B (22%) – pod zajedničkom izraelsko-palestinskom kontrolom – predstavlja oko 22 posto Zapadne obale. U oba područja, dok je PA nadležna za obrazovanje, zdravstvo i ekonomiju, Izraelci imaju potpunu kontrolu vanjske sigurnosti, što znači da zadržavaju pravo ulaska u bilo koje vrijeme.

Područje C (60%) – pod izraelskom kontrolom – predstavlja 60 posto Zapadne obale. Prema sporazumu iz Osla, kontrola nad ovim područjem trebala je biti predana Palestinskoj upravi. Umjesto toga, Izrael zadržava potpunu kontrolu nad svim pitanjima, uključujući sigurnost, planiranje i izgradnju. Prijenos kontrole na PA nikada se nije dogodio.

Zapadna-obala

 

Ilegalna izraelska naselja

Izraelska naselja su jevrejske zajednice izgrađene na palestinskoj zemlji. Danas, 600.000 – 750.000 izraelskih doseljenika žive u najmanje 250 naselja (130 službenih, 120 neslužbenih) na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

Izraelska naselja su nezakonita prema međunarodnom pravu jer krše Četvrtu Ženevsku konvenciju, koja zabranjuje okupacionoj sili da prebaci svoje stanovništvo na područje koje zauzima.

Populacija izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu raste bržim tempom od populacije Izraela. Otprilike 10 posto od izraelskog 6,8 miliona jevrejskog stanovništva živi na ovim okupiranim palestinskim teritorijama.

Iako su izvan samog Izraela, ovi doseljenici dobivaju izraelsko državljanstvo i primaju vladine subvencije koje znatno smanjuju njihove životne troškove. Suprotno tome, Palestinci koji žive na Zapadnoj obali podliježu izraelskom vojnom zakonu.

Ilegalna-izraelska-naselja

Izraelski kontrolni punktovi

Širom Zapadne obale postoji više od 700 putnih prepreka, uključujući 140 kontrolnih punktova. Ovi kontrolni punktovi ozbiljno ograničavaju palestinsku slobodu kretanja. Dok će Palestinci možda morati satima čekati na tim kontrolnim tačkama i putovati odvojenim putnim mrežama, Izraelci mogu slobodno putovati vlastitim „zaobilaznim putevima“ koji su izgrađeni na palestinskoj zemlji kako bi ilegalna naselja povezali s glavnim gradskim područjima u Izraelu.

Oko 70.000 Palestinaca s izraelskim radnim dozvolama svakodnevno prelaze izraelske vojne kontrolne punktove na putu do svojih radnih mjesta. Oni rade izvan Zelene linije u Izraelu zbog visoke stope nezaposlenosti na palestinskim teritorijama – nusprodukt 54-godišnje izraelske okupacije.

Izraelski-kontrolni-punktovi

Zid razdvajanja

Od 2002. godine Izrael gradi zid koji se proteže više od 700 kilometara. Betonska barijera jedan je od najsnažnijih simbola izraelske okupacije palestinske zemlje.

Zid, visok do osam metara, usječen je duboko u palestinsku teritoriju i rezultirao je oduzimanjem velikog dijela plodne palestinske zemlje, getoizacijom palestinskih gradova i sela, a hiljadama Palestinaca odsjekao je socijalne usluge, škole i poljoprivredno zemljište.

Izrael kaže da je zid izgrađen u sigurnosne svrhe. Međutim, umjesto da slijedi međunarodno priznatu granicu iz 1967. godine, poznatu kao Zelena linija, 85 posto zida je na Zapadnoj obali. Zid je postao najmoćniji simbol izraelske okupacije palestinske zemlje.

Zid-razdvajanja

Gaza

Pojas Gaze pod izraelskom je morskom i zračnom blokadom od 2007. godine. Od 2008. godine Izrael je vodio četiri rata na palestinskom teritoriju ubivši hiljade ljudi, uglavnom civila.

Na mediteranskoj obali omeđen Izraelom i Egiptom, pojas Gaze ima oko 365 kvadratnih kilometara, otprilike veličine Cape Towna, Detroita ili Lucknowa. To je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu, a zbog kontinuirane okupacije Izraela opisano je kao “najveći svjetski zatvor na otvorenom”.

Izraelska blokada odsjekla je Palestince iz njihovog glavnog urbanog središta, Jerusalema, u kojem su smještene specijalizirane bolnice, strani konzulati, banke i druge vitalne službe, iako su odredbe Sporazuma iz Osla iz 1993. godine navodile da Izrael mora tretirati palestinske teritorije kao jedan politički entitet, ne da budu odvojene.

Blokada-Pojasa-Gaze

Izbjeglice

U 58 službenih kampova UN-a smještenih širom Palestine i susjednih zemalja živi 1,5 miliona palestinskih izbjeglica. Ukupno, više je od pet miliona registriranih palestinskih izbjeglica koje uglavnom žive izvan ovih kampova. Stanje palestinskih izbjeglica najduži je neriješen izbjeglički problem u svijetu.

Gotovo 70 posto stanovnika Gaze su izbjeglice. Oko 1,4 miliona izbjeglica živi u osam izbjegličkih kampova u Pojasu Gaze.

Palestiniski-izbjeglicki-kampovi

Napadi na Gazu

Od 2007. godine, nakon Hamasovog dolaska na vlast, Izrael je poveo više napada i četiri rata na Pojas Gaze. 2008. godine Izrael je započeo svoj prvi veći napad na Gazu koji je trajao 23 dana. U operaciji koju je Izrael nazvao “Operacija liveno olovo”, uništeno je 47.000 domova i ubijeno više od 1.440 Palestinaca, uključujući najmanje 920 civila.

2012. godine izraelske snage ubile su 167 Palestinaca, uključujući 87 civila, u osmodnevnom napadu koji je Izrael nazvao „Operacija stup odbrane“. Broj poginulih uključuje 35 djece i 14 žena.

Infrastruktura Gaze takođe je teško oštećena. U potpunosti je uništeno 126 domova, a pogođene su i škole, džamije, groblja, zdravstveni i sportski centri, te medijske institucije.

Dvije godine kasnije, 2014. godine, u rasponu od 50 dana, Izrael je ubio više od 2.100 Palestinaca, uključujući 1.462 civila i blizu 500 djece.

Tokom napada, koji su Izraelci nazvali “Operacija zaštitni rub”, ranjeno je oko 11.000 Palestinaca, uništeno je 20.000 domova i raseljeno pola miliona ljudi iz njihovih domova.

Napadi-na-Gazu

IZVOR: AL JAZEERA

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme