O imamu Maturidiju i maturidijskoj akidi na prostoru BiH

Objavljeno (zadnji put uređeno):

Pitanje: Esselamu alejkum. Na fakultetu smo prije par dana učili imama Maturidija, i rekoše nam “po čemu je za nas značajan imam Maturidi? Po tom što smo mi njegove, maturidijske akide, koja je zasnovana na hanefijskom fikhu.” Budući da nam je to izborni predmet, i da ne radimo detaljno, mene zanima šta se pod tim misli, nejasno mi je. Da li mi možete objasniti, kako smo mi maturidijske akide? Allah Vas nagradio.

Odgovor: Bismillahir-rahmanir-rahim.
Na našim prostorima dominiraju četiri akide: maturidijska, sufijska, racionalistička i akida ehli suneta i džemata.

  • Maturidijska i sufijska akida došle su sa dolaskom Turaka
  • Racionalistička (mu'tezilistička) akida pojavljuje se posle drugog svjetskog rata preko studenata koji su studirali u Egiptu na Al-Azharu, njihov predvodnik je profesor Husejin Džozo.
  • Akida ehli suneta i džemata (akida prvih generacija muslimana i imama umeta), dolazi sa pojavom mudžahida na našim prostorima.

Kroz historiju Bošnjaka zvanična ulema je uvjek bila ili maturidijska ili sufijska, a posle drugog svjeskog rata i racionalistička.

Maturidijska akida se izučava u svim obrazovnim institucijama, ona je zvanična akida vjerskih institucija i najrasprostranjenija je u narodu.
Jedan od najpoznatijih i najuglednijih alima Bosne i Hercegovine Mehmed Handžić (umro 1945. g), Allah mu se smilovao, spominje da su svi učenjaci u BiH slijedili Ebu Mensura Maturidija u akidi (mada je među njima bio i veliki broj sufija), a što se tiče naroda, poznato je da obične mase i ljudi slijede svoju ulemu, i tako je bilo tokom svih šest stoljeća islama na ovim prostorima.

O mezhebu muslimana Bosne, poznati bosanski alim Mehmed Handžić, Allah mu se smilovao, veli: „Svi su bili mezheba Ebu Hanife i među njima nije bio niko ko se pripisivao drugom mezhebu. Što se tiče pravca u vjerovanju, oni su slijedili Ebu Mensura Maturidija, Allah mu se smilovao.“ (El-Dževherul-esna, str. 18)

Imajući u vidu ovu činjenicu, većina bosanske uleme bili su maturidije u akidi, a i sistem obrazovanja od pojave islama pa do današnjih dana bio je u skladu s tim pravcem, što je svakako ostavilo veliki uticaj i na narod u Bosni pa i šire.

Izučavanje islama u školama, medresama, na fakultetima i akademijama zasnovano je na maturidijskom pravcu, čak je i stav Rijaseta po ovome pitanju jasan, jer je nedvosmisleno naglašeno da je zvanični pravac u vjerovanju u Islamskoj zajednici maturidijski. Sve je ovo uticalo da ovaj pravac zaživi na našim prostorima.

I dan-danas ovaj pravac izučava se u medresama i na islamskim fakultetima. Prije osamdesetak godina Mehmed Handžić napisao je na bosanskom jeziku djelo Ilmul-kelam (maturidijska akida), koje je zasnovano na planu i programu tadašnjeg ulema medžlisa.
Ova knjiga napisana je sa ciljem da bude školski udžbenik u medresama iz oblasti ilmul-kelama, tj. akide, a što je i postala nakon toga i još uvijek se izučava.

Iz ovih medresa izašlo je na hiljade svršenika. Među njima ima onih koji su imami i hatibi, ima onih koji su učitelji i profesori na univerzitetima ili, pak, službenici Islamske zajednice, pa se na taj način raširila maturidijska akida među muslimanima Bosne i Hercegovine.
Svi oni koji su završili neku od ovih medresa bili su na maturidijskoj akidi i upoznali su se sa detaljima te akide, za razliku od običnih ljudi koji su odgajani u okrilju ovog vjerovanja, ali ne poznaju detalje vezane za njega.

I zbog toga naš narod je nažalost maturidijske akide a da toga nije ni svjestan.

Potvrđujući činjenicu da su muslimani Bosne na uvjerenju maturidijske akide, rahmetli Mehmed Handžić o maturidijskom pravcu kaže: „Za njegov pravac bi se moglo reći da je sredina između El-Ešarina pravca i mišljenja koje zastupaju mu'tezile. Kako je u fiku pripadao hanefijskom pravcu, to se njegov pravac u vjerovanju i raširio među hanefijama i to istočno od Perzije i po Sjevernoj Indiji, a onda kasnije po Maloj Aziji i djelomično po Siriji, a zatim među balkanskim muslimanima. Mi muslimani Jugoslavije smo njegova pravca.“ (Pogledati: Ilmul-Kelam, str. 7-8)

Maturidije nisu pripadnici ehli suneta i džemata, oni su sljedbenici ortodoksne skolastičke škole u islamu (ilmul-kelama), čiji je osnivač Ebu Mensur El-Maturidi (umro 333. h).
Rođen je u mjestu ‘Maturid’ blizu grada Semerkand u Turkistanu, bio je hanefijskog mezheba, imao je poseban pravac u akidi (vjerovanju). Najveći uticaj na njegovu akidu imale su Kulabije (sekta na čijem čelu je bio Abdullah bin Seid El-Kulabi), nikada se nije sreo sa učenjacima ehli suneta i džemata, niti je od njih učio akidu.

S obzirom da su Turci iz istih krajeva kao Ebu Mensur El-Maturidi, kada su osnovali svoju državu, nametnuli su maturidijski pravac u akidi kao zvaničnu akidu, a hanefiski mezheb zvanični mezheb u fiku, i tako je preko Turaka došla maturidijska akida i hanefiski fik na naše prostore.

Ko želi da sazna osnovnu razliku između maturidijske akide i akide ehli suneta i džemata neka se vrati na knjigu: Vjerovanje Bošnjaka, knjiga br. 12.

Odgovorio: mr Jakub Alagić
Preuzeto sa Fb stranice Istikamet Ustrajnost

NOVO NA SAJTU

Arapski svijet

Kako su Britanci podjelili arapski svijet

Razvoj savremenih nacionalnih država u arapskom svijetu je fascinirajući i srcelamajući proces. Prije 100 godina, većina Arapa je bio dio Osmanlijskog carstva (hilafeta), velike...

PREPORUČUJEMO