Pokuđeno je da onaj koji traži dozvolu za ulazak na pitanje: Ko je to?, odgovori: Ja!

Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijeda: “Otišao sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, povodom duga koji je imao moj otac te sam mu pokucao na vrata, a Poslanik je upitao: ‘Ko je?’ ‘Ja’, odgovorio sam. ‘Ja, ja!’, reče on, kao da mu se nije svidio moj odgovor.”¹

Propisi u vezi s poglavljem

Prvo, pokuđeno je onome ko traži dozvolu za ulazak da na pitanje: “Ko je?” odgovori: “Ja!” Takav odgovor ništa ne znači, on dovodi do nesporazuma, pa domaćin ima pravo znati ime onoga ko kuca na njegova vrata.

Drugo, ispravni su prethodnici spominjali svoja imena prilikom tražnja dozvole za ulazak. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Omer, radijallahu anhu, tražio dopuštenje za ulazak kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: “Es-selamu alejkum, Allahov Poslaniče! Es-selamu alejkum! Može li Omer ući?”²

Iz knjige Enciklopedija zabrana u islamu 3
Autor: Selim ei-Hilali

Fusnote:

Moguće povezani članci:

Pokuđeno je činiti sve ono zbog čega će se čovjek izvinjavati Vjernik se nikada ne izlaže poniženju Vrlo emotivno: Ulazak Allahovog Poslanika u Mekku i islam Ebu Sufjana! Čekajući dozvolu za ulazak (Torture u egipatskim zatvorima)