Gazza i ‘Askelan su dva ken’anijanska grada. Iskopavanja pokazuju da su oba bila naseljena još od kamenog doba. Prvi spomen ‘Askelana se nalazi u staroegipatskim spisima koji datiraju iz devetnaestog stoljeća prije Milada. Gazza je takođe prastar grad. Postoji nekoliko njenih naziva shodno narodu koji je vladao tim područjem kroz historiju. Ken’anci ga nazivaju Hezati, a stari Egipćani Gazatu… Arapi ga zovu Gazza ili Gazzetu Hišam.
Oba grada, Gazza i ‘Askelan, se nalaze na jugu Palestine, odnosno Gazza je jugozapadno od ‘Askelana. Od islamskih osvajanja pa sve do krstaških ratova Gazza je dio ‘Askelana, bila je poznata kao ‘Gazza ‘Askelana’, uostalom između ova dva grada je razdaljina od četiri ferseha, tj. otprilike dvadeset i jedan kilometar (21km).
Dakle, Gazza je izuzetno blizu ‘Askelana, stoga ulema spominje da je imam Šafija rahimehullah rođen u Gazzi, odnosno da je rođen u ‘Askelanu. Rekao je imam En-Nevevi rahimehullah : “Poznati stav kojeg zastupa većina učenjaka jeste da je imam Šafija rahimehullah rođen u Gazzi. Neki su rekli u ‘Askelanu. Oba grada su zapravo dio svete zemlje koju je Allah učinio blagoslovljenom; oba su u pravcu Bejtu-l-makdisa (Kudsa) na dvije dionice.”[1] Dvije dionice puta znače sljedeće: od Bejtu-l-makdisa (Kudsa) do mjesta Bejtu Džibrin je jedna dionica, a druga dionica je od Bejtu Džibrin do Gazze odnosno ‘Askelana. Između ‘Askelana i Bejtu Džibrina je razdajina trideset i dva kilometra (32km).
Drugo:
Rekao je Et-Taberani rahimehullah: Pripovjedao nam je ‘Ahmed ibni-n-Nadr El-’Askeri koji veli: pripovjedao nam je Se’id ibn Hafs En-Nufejli i veli: propovjedao nam Musa ibn A’jen od Ibni Šihaba od Fitr ibn Halife od Mudžahida rahimehumullah od Ibn ‘Abbasa radijellahu ‘anhuma koji kaže: Rekao je Allahov Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Početak ove stvari je vjerovjesništvo i milost, zatim će biti hilafet i milost, zatim će biti kraljevstvo i milost, zatim će biti uprava i milost, a zatim će vas napasti i povrijediti kao što magarci se međusobno ujedaju za uši – tada je nad vama obaveza džihada. I zaista je vaš najbolji džihad bdijenje na granicama[2] a vaša najbolja pogranična straža je ‘Askelan.”[3]
Bilježi imam Ahmed rahimehullah od Huzejfe radijellahu ‘anhu da je rekao Allahov Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Biće među vama vjerovjesništvo koliko Allah bude htio da bude a zatim će ga uzdići kada bude htio da ga uzdigne. Zatim će biti hilafet po uzoru na vjerovjesništvo koliko Allah bude htio da bude, a onda će ga uzići kada bude htio da ga uzdigne. Zatim će biti će biti nasljednička vlast koliko Allah bude htio da bude a onda će je uzdići kada bude htio da je uzdigne. Zatim će biti silnička vlast i biće koliko Allah bude htio da bude i onda će je uzdići kada je htjedne uzdići. A zatim će biti hilafet po uzoru na vjerovjesništvo. Onda je zašutio.”
Ovaj hadis Albani rahimehullah ocjenjuje dobrim.[4]
Doima se da je pomen ‘Askelana u hadisu s naslova ustvari verzija hadisa koja se nije pamtila i prenosila u mjeri kako se prenosio ovaj posljednji hadis. U vezi same vrijednosti ‘Askelana dolazi nekoliko hadisa ali nijedan nije vjerodostojan.[5]
Rekao je šejhu-l-islam Ibn Tejmijje rahimehullah: “Uopšte što postoji u govoru prethodnika o vrijednosti ‘Askelana, Aleksandrije, Akke, Kazvina ili druge regije, kao i što postoji u predajama koje kazuju o vrijednosti njihovih stanovnika – sve to je s razlogom što su ova mjesta bila pogranične linije, a ne zbog vrijednosti samih tih mjesta. Slučaj da je neka regija pogranično mjesto muslimana, ili da to nije, je vanredno stanje, odnosno nije stalna osobina. Zapravo je na stepenu kao kada predstavlja regiju Islama ili regiju nevjerstva, ili zemlju rata ili zemlju mira, ili mjesto znanja i vjerovanja ili mjesto neznanja i licemjerstva. Dakle, razlikuje se shodno njenim stanovnicima i njihovim osobinama.”[6]
Takođe je rekao: “Što se tiče ‘Askelana – zaista je ta regija bila jedno od pograničnih područja gdje muslimani čuvaju granicu, tj. dobri Allahovi robovi od muslimana su tu boravili u svrhu straže i bdijenja na Allahovom putu. Isto se odnosi i na ostale predjele iz ove kategorije pograničnih regija, poput planinskog područja Libanona, Aleksandrije, ‘Abadana[7] i drugih na Iračkoj zemlji, ili poput Kazvina[8] i ostalih područja koja su bila pogranična (prema nevjernicima) – sva ova mjesta su posjećivali dobri Allahovi robovi zbog bdijenja nad granicama na Allahovom putu.”[9]
Ako bi pretpostavili vjerodostojnost ovog hadisa, isti ukazuje općenito na vrijednost bdijenja nad granicama na Allahovom putu u ‘Askelanu, takođe u Gazzi, jer je Gazza uvijek bila dio ‘Askelana, kako je prethodilo u objašnjenju.
I kao da je ovdje išaret da će ona dugo vremena ostati pogranično područje gdje se vode borbe.[10]
A Allah najbolje zna.
Prijevod sa: https://islamqa.info/
Izvor prijevoda: Istina.ba
Fusnote:
[1] El-Medžmu’u: 8/1.
[2] tj. borba radi zaštite granice. Rekao je Uzvišeni: “O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite!” (Alu-Imran, 200)
[3] U lancu prenosilaca stoji Ibni Šihab – što je pisana greška – a ispravno je Ebu Šihab rahimehullah , kako to navodi Es-Sujuti rahimehullah u djelu ‘El-leali-l-masnu’ah’: on je Ebu Šihab, Musa ibn Nafi’u El-Hanat rahimehullah , iskren prenosioc, ocjenio ga je povjerljivim Ibnu Me’in rahimehullah i drugi. Rekao je Ebu Hatim rahimehullah: Njegovi se hadisi zapisuju. (Et-Tehzib: 10/375)
Rekao je El-Hejsemi rahimehullah : “Bilježi ga Et-Taberani rahimehullah , njegovi prenosioci hadisa su povjerljivi.” (El-Medžme’a: 5/190)
Rekao je Albani rahimehullah: “Lanac hadisa je dobar, svi njegovi prenosioci su povjerljivi. Postoji samo jedna malehna opaska u vezi Se’id ibn Hafsa En-Nufejlija rahimehullah. Ovog prenosioca označava povjerljivim Ibn Hibban rahimehullah (8/268) i prenosi od njega u svom Sahihu tri hadisa; isto ga ocjenjuju Ez-Zehebi i El-’Askalani rahimehumallah koji veli: iskren prenosioc, promjenio se s kraja životne dobi.“ (Es-Silsiletu-l-ehadisi-s-sahihah: 803/7)
Se’id ibn Hafs En-Nufejli rahimehullah : “Ibn Hibban rahimehullah ga navodi međi povjerljivim prenosiocima. Rekao je ‘Alijj ibn ‘Usman En-Nufejli rahimehullah : preselio je na dan džume u Ramazanu 237 god. po hidžri. Rekao je Meslemetu ibni Kasim rahimehullah : povjerljiv je prenosioc. Rekao je Ebu ‘Urubetu El-Harrani rahimehullah : Kada je ostario bivao je vezan za kuću, i promijenio se s kraja života.” (Tehzibu-t-tehzib: 17/4)
Rekao je El-’Ajni rahimehullah u djelu Megani-l-ahjar: “Isken prenosioc, promijenio se s kraja života.” (Megani-l-ahjar: 558/3)
Rekao je Ez-Zehebi rahimehullah : “Povjerljiv prenosioc.” (El-Kašif: 1/433)
Ahmed ibn Nadr rahimehullah je povjerljiv prenosioc; preselio je 290-te godine po hidžri, kako to stoji u djelu Tarihu Bagdad (Tarihu Bagdad: 6/413) En-Nufejli rahimehullah je preselio 237 nakon hidžre, kako je prethodilo, tako da su prošle 53 godine između smrti njih dvojice. Otuda postoji bojazan da je Ibn Nadr čuo ovaj hadis od En-Nufejlija rahimehumallah nakon što je on ostario i počeo miješat hadise. Zato je rekao šejh ‘Abdurrahman El-Jemani rahimehullah u komentaru na ovaj hadis: “En-Nufejli rahimehullah se promijenio s kraja života.” (El-Fevaidu-l-medžmu’ah: str.431, fusnota)
[4] Es-Silsiletu-s-sahihah: 5.
[5] El-Fevaidu-l-medžmu’ah: 429-432, komentar šejha El-Jemanija.
[6] Medžmu’u-l-fetava: 53/27.
[7] danas na jugu Irana, 500km od Bagdada.
[8] Grad i regija u sjevernom Iranu.
[9] Medžmu’u-l-fetava: 141/27.
[10] Nadasve je interesantno da je ‘Askelan u vremenu krstaških ratova izdržao veoma, veoma dugo. U prvoj navali krstaških hordi 1099-te kada je pao Kuds, bitka za ‘Askelan se vodila van njegove utvrde, i iako su muslimani bili poraženi u bici, grad, tj. utvrda ipak nije osvojena od strane krstaša. Narednih pedeset godina ‘Askelan će odolijevati kao muslimansko pogranično uporište, da bi zatim 1153 -te godine pao pod opsadu, te nakon osam mjeseci žestoke borbe bio osvojen od strane krstaša… ali ne zadugo. Op.prev.
Moguće povezani članci:
‘Neka se zato na Allahovom putu bore oni koji žrtvuju ovaj za onaj svijet’. Zašto ovaj opis? Šta znači ovaj ajet?
Šta je ispravna namjera borca na Allahovom putu (šejh Abdul-Aziz et-Tarifi)
Pusti nas da umremo i šehadet na Allahovom putu postignemo (2. dio)
Pusti nas da umremo i šehadet na Allahovom putu postignemo (1. dio)