Hindusi žele preurediti 3.000 džamija u Indiji u hramove

Popularno na sajtu

Piše: Zafarul Islam Khan

Odluka suda u Varanasiju u sjevernoj Indiji da nastavi razmatrati tvrdnje hindusa da je drevna džamija Gyanvapi hinduistički hram pokazatelj je onoga što se sprema hiljadama drevnih džamija u toj zemlji.

Fanatici ove ostrašćene skupine tvrde da su džamije izgrađene na ruševinama njihovih vjerskih hramova. Prema tome, moraju biti srušene, a na njima će se izgraditi njihovi hramovi. U tu svrhu su pripremili spisak sa tri hiljade džamija.

Hinduistički ekstremisti odavno iznose ovakve tvrdnje o džamijama, iako su utihnule jedno vrijeme nakon rušenja Babri džamije u Ayodhyi u decembru 1992. godine. Takva dešavanja su uzburkala indijsko i međunarodno javno mnijenje protiv struje hinduističkog političkog pokreta Hindutva.

Podjela džamije Babri

Kao rezultat toga, vladajuća indijska stranka Bharatiya Janata (BJP) neko vrijeme je bila parija, a istaknuti strani posjetioci Indije izbjegavali su susrete s vođama ove stranke. Ovakvo usmjerenje je vladalo sve do prve pobjede BJP-a na izborima 1999. godine. To se odnosilo i na sadašnjeg premijera Narendru Modija zbog njegove uloge u masakrima u Gudžaratu 2002. Nekoliko zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država i Britanije (čija su tri državljana ubijena tokom tih masakra), odbijalo mu je izdati vizu. Međutim, sve se promijenilo nakon što je Modi doveo svoju stranku do pobjede na izborima 2014. godine.

Hinduističku stranu nije primirilo rušenje džamije Babri, već su u tišini nastavili svoje aktivnosti po sudovima sve dok nisu uspjeli dobiti sudsku odluku da se zemljište džamije podijeli između hindusa i muslimana u oktobru 2010. godine, što su odbili i hindusi i muslimani.

Nakon toga, slučaj je prebačen na Ustavni vrhovni sud u Delhiju, koji je u novembru 2019. godine presudio da se cijelo zemljište džamije Babri ustupi hindusima, uprkos tome što je u meritumu presude priznato da je postavljanje idola u džamiju u decembru 1949. godine bio zločin i da je i rušenje džamije Babri u decembru 1992. godine također krivično djelo.

Izvještaji pokazuju da je administracija premijera Modija uspjela, vršenjem pritiska, ucjenama i podmićivanjem sudija, iznuditi odluku Vrhovnog suda. Također, potvrđuju da je predsjednik Ustavnog suda, koji je potpisao odluku suda da se zemljište džamije Babri dodijeli hindusima, odmah po penzionisanju imenovan za člana Gornjeg doma u Parlamentu, kao nagradu za svoju službu, prema ovim izvještajima.

U međuvremenu, odbačeno je stotine optužbi protiv osoba koje se terete za rušenje džamije Babri, sve dok zločin godine nije postao incident koji niko nije počinio. Hinduistički ekstremisti su dobili vjetar u leđa nakon odluke Vrhovnog suda da im se ustupi zemljište džamije Babri, pa su se ponovo aktivirali u svojim zahtjevima da oduzmu drevne džamije i pretvore ih u hinduističke hramove. U tome ih je sprječavao Zakon o bogomoljama iz 1992. godine prema kojem vjerski karakter bogomolja mora ostati onakav kakav je bio prilikom sticanja nezavisnosti 1947. godine.

Prema ovom zakonu, koji je Vlada donijela nakon rušenja džamije Babri 1992. godine, samo se ova džamija izuzima iz primjene zakona. Muslimani su nakon toga smatrali da su njihove džamije zaštićene i da hindusi neće moći tvrditi kako imaju prava nad njima.

Ugrožene džamije

Međutim, Modijev dolazak na čelo vlade promijenio je ovu situaciju. Modi je jedan od hinduističkih ekstremista koji vjeruju da su muslimani tokom svoje duge vladavine nanijeli nepravdu hindusima. Tvrdi da je jedna od njihovih zamjerki rušenje hinduističkih hramova i gradnja džamija na njima. Ove tvrdnje su historijski i arheološki upitne, ali ih hinduistički ekstremisti ponavljaju, pa čak i objavljuju djela koja sadrže laži, mitove i spiskove drevnih džamija nad kojima traže pravo.

U tom kontekstu, sudovi su nedavno prihvatili zahtjeve hindusa o dvije drevne džamije. Jedna od njih je džamija Gyanvapi u Varanasiju, a druga džamija je Idgah u gradu Mathura na sjeveru zemlje.

Također se nastavljaju zahtjevi da se deseci džamija pretvore u hramove, kao što su džamija Jami u Delhiju, džamija Quwwat-ul-Islam pokraj koje je minaret Qutb u Delhiju (prva džamija podignuta na sjeveru zemlje prije više od hiljadu godina), mauzolej Taj Mahal u Agri, džamija Kamal Maula u Daharu, grobnica čuvara Baba Budan Giri u Chikmgaluru u Karnataki, džamija Jama u gradu Mandya (nalazi se u palati Tipu Sultana u Srirangapatni), džamija Jama u Badaunu i džamiju Jama u gradu Agri.

Sud u Varanasiju je zaključio da zakon iz 1992. čuva status vjerskih mjesta, ali ne zabranjuje nemuslimanima da tamo obavljaju molitve. Hindusi tvrde da je fontana džamije Gyanvapi genitalni organ njihovog boga Šive, kojeg obožavaju. Sudsko prihvatanje hinduske tužbe otvorilo je vrata da se fontana ”naučno” ispita kako bi se utvrdila valjanost njihovih tvrdnji, uprkos tome što muslimani naglašavaju da je to zaista džamijska fontana. Pored toga, vrše se iskopavanja temelja džamije u potrazi za tragovim hinduističkog hrama.

Postoji bojazan da će vještaci, koje će sud angažirati, potvrditi tvrdnje hindusa. Isti se slučaj desio ranije i sa džamijom Babri, kada su iskopavanja korištena da se dokaže da je na džamijskim temeljima postojao hram, što su poznati arheolozi odbacili.

Neprijateljstvo prema muslimanima

Stotinama drevnih džamija prijeti opasnost od toga da će ih hindusi prisvojiti. Ne prođe dan, dva bez vijesti o novoj tužbi koja je podnesena ili novom slučaju na sudu koji se odnosi na islamsku džamiju ili groblje. U takvim pokušajima ponekad i uspiju, oduzimajući dijelove ovih spomenika, budući da muslimani u regijama u kojima su bespomoćni radije prihvataju nagodbu sa hinduističkom stranom koja uživa podršku političara, policije i sudova…

Posmatrači vjeruju da će se ove mjere nastaviti u svjetlu podrške Modijeve vlade i njenog iskorištavanja ovakvih događaja da se napravi oštra politička polarizacija. Vladajuća stranka, koju predstavlja Modi, imat će koristi od toga i dobiti glasove hindusa. Oni i njemu slični misle da se svojim neprijateljstvom prema muslimanima osvećuju muslimanima za izmišljene nepravde za koje tvrde da su ih počinili muslimanski vladari u prethodnim vjekovima, što današnji muslimani moraju platiti…

Ovakvu praksu smatraju jednom od metoda koje dovode do toga da muslimani postanu građani drugog reda, što je stari i ustaljeni zahtjev hinduističkog političkog pokreta (Hindutu), koji vjeruje da su muslimani i kršćani gosti u Indiji i da nemaju prava, već moraju prihvatiti ono što im je dato.

IZVOR: AL JAZEERA

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

%d bloggers like this: