Tvrdnje da Sjedinjene Američke Države i Izrael rade na okončanju jordanskog starateljstva nad džamijom Al-Aksa, koje traje decenijama, ponovo su otvorile jedno od najosjetljivijih pitanja u Kudsu (Jerusalemu).
Prema informacijama zasnovanim na izjavama američkih, jordanskih i palestinskih zvaničnika, plan za koji se tvrdi da ga podržava Jared Kushner, zet Donalda Trumpa, predviđa ukidanje Islamske vakufske uprave (Evkaf), koju podržava Jordan, te redefinisanje jednog od najsvetijih mjesta islama kao „multireligijskog turističkog prostora“. Ovaj potez se smatra najobuhvatnijim pokušajem do sada da se izmijeni vjerski i politički poredak koji postoji decenijama.
Prema mišljenju stručnjaka, jordansko starateljstvo ne predstavlja samo simboličnu zaštitu Al-Akse od strane arapskog i islamskog svijeta, već i praktičan faktor ravnoteže koji pomaže u ograničavanju kriza koje često guraju Jerusalem, pa i cijelu regiju, u spiralu nasilja.
Navodi se da bi zamjena ovog sistema novim mehanizmom pod izraelskom kontrolom mogla ukloniti tu ravnotežu.
Rasprava o statusu quo
U središtu rasprave nalazi se poredak poznat kao „status quo“, koji je oblikovan nakon izraelske okupacije Istočnog Jerusalema 1967. godine.
Prema tom sistemu, upravljanje prostorom koji muslimani nazivaju Harem al-Šerif ostalo je u nadležnosti jordanskog Evkafa. Nemuslimanima je dopuštena posjeta u određenim terminima, ali ne i obavljanje vjerskih obreda.
Stručnjak za Jerusalem Zijad Abhejs smatra da Izrael bez ikakve zvanične političke objave faktički redefinira ovaj status quo. Prema njegovim riječima, najvažnija promjena jeste prelazak prisustva Jevreja u Al-Aksi sa nivoa posjete na nivo organizovanog bogosluženja.
On smatra da ova promjena nije samo sigurnosno pitanje, već i politička i vjerska transformacija koja bi u budućnosti mogla otvoriti put zahtjevima za zajednički suverenitet.
Abhejs navodi da Izrael više ne upravlja samo upadima doseljenika, već kontroliše kapije, termine ulaska i izlaska, kretanje vjernika, pa čak i aktivnosti zaposlenih u Evkafu.
Slično mišljenje ima i istraživač iz Jerusalema Džemal Amro. Prema njemu, proces predstavlja „postepenu promjenu suvereniteta“, a izraelska policija je danas stvarni donosilac odluka unutar kompleksa Al-Akse. Policija određuje vrijeme ulaska, uvodi starosna ograničenja i sprečava noćne molitve.
Amro također smatra da iskopavanja, tuneli i rute koje povezuju naselja sa područjem oko Zida Burak nisu samo turistički projekti. Po njegovom mišljenju, njihov cilj je trajno učvršćivanje izraelskog suvereniteta na terenu i sužavanje historijske islamske uloge tog prostora.
Model Hebrona
Primjer na koji analitičari često ukazuju jeste Ibrahimova džamija u Hebronu, oko 30 kilometara južno od Jerusalema.
Nakon masakra koji je 1994. godine počinio Baruch Goldstein nad palestinskim muslimanima tokom molitve, Izrael je zatvorio džamiju na približno šest mjeseci. Kasnije je Komisija Šamgar preporučila razdvajanje prostora za molitvu muslimana i Jevreja. Kao rezultat toga, džamija je podijeljena, a prema palestinskim zvaničnicima oko 60 posto prostora dodijeljeno je jevrejskom bogosluženju. Elektronske kapije, zabrane ezana i ograničenja za Evkaf vremenom su postali trajni.
U julu 2025. godine Izrael je administrativne ovlasti nad džamijom prenio sa Palestinske vakufske uprave i Općine Hebron na vjersko vijeće naselja Kirjat Arba, gdje je Goldstein živio. Palestinski zvaničnici taj potez opisuju kao najznačajniju promjenu od 1994. godine.
Politički analitičar Ahmed Refik Avad smatra da se isti model pokušava primijeniti i u Al-Aksi. Prema njegovom mišljenju, Izrael postepeno gradi novu realnost u kojoj će jevrejsko prisustvo biti prihvaćeno kao normalna pojava. Određeni termini rezervisani za doseljenike predstavljaju vremensku podjelu prostora, što bi kasnije moglo otvoriti put i teritorijalnoj podjeli.
Stvarnost koju je teško preokrenuti
Kada je ove godine počeo mjesec ramazan, Izrael je omogućio duže termine ulaska jevrejskim posjetiocima, dok je velikom broju muslimana zabranjen pristup Al-Aksi. Neki Palestinci bili su primorani klanjati na ulicama jer nisu mogli ući u kompleks.
Palestinska uprava za Jerusalem saopćila je da je Izrael spriječio i postavljanje nadstrešnica te privremenih zdravstvenih punktova koje je Evkaf planirao za potrebe ramazana.
Dana 12. marta, Organizacija islamske saradnje, Arapska liga i Afrička unija objavile su zajedničko saopćenje u kojem su ove mjere opisale kao ozbiljno kršenje historijskog i pravnog statusa quo. Izraelska organizacija za praćenje stanja Ir Amim zabilježila je i dosad nezabilježen rast broja Jevreja koji su 2025. godine posjetili Al-Aksu pod policijskom zaštitom.
Prema Avadu, proces se ne odnosi samo na Al-Aksu. Kroz iskopavanja, tunele i projekte naseljavanja preoblikuje se historijska struktura Jerusalema, pri čemu cijenu plaća arapski i islamski identitet grada.
Promjene u izraelskoj politici
Stručnjak za Izrael Muhanned Mustafa smatra da su političke promjene posljednjih godina ubrzale ovaj proces. On ističe da političari poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha otvoreno govore o cilju uspostavljanja jevrejskog suvereniteta nad Al-Aksom.
Mustafa naglašava da su ideje koje su nekada smatrane marginalnim danas postale dio zvanične političke rasprave.
Takva klima pružila je širi prostor djelovanja aktivistima poput Jehude Glicka, koji zagovara pravo Jevreja na molitvu u Al-Aksi i to opisuje kao pitanje „slobode bogosluženja“. Palestinci i arapski svijet takav pristup odlučno odbacuju.
Zanimljivo je da izraelski glavni rabinat i dalje zabranjuje Jevrejima ulazak na taj prostor, pozivajući se na odredbe jevrejskog vjerskog prava (Halaha).
Da li je na meti jordansko starateljstvo?
Politički analitičar Rasim Ubejdat smatra da su svi ovi događaji dio šireg projekta postepene transformacije identiteta Jerusalema i njegovih svetih mjesta. Taj proces, prema njemu, ne cilja samo kamenje i građevine, već i ljude, identitet te palestinsko prisustvo u gradu.
Iz jordanske perspektive, pitanje se direktno odnosi na hašemitsko starateljstvo.
Bivši jordanski ministar pravde Ibrahim el-Džezi navodi da se jordanska uloga zasniva na historijskim sporazumima i međunarodnom priznanju. Prema njegovom mišljenju, svaki pokušaj uklanjanja Evkafa predstavljao bi kršenje međunarodnog prava i jordansko-izraelskog sporazuma iz 1994. godine.
El-Džezi također tvrdi da sprečavanje restauratorskih radova i zabrana unošenja potrebnog materijala imaju za cilj da donošenje odluka u praksi prebace u ruke izraelske policije.
Politički analitičar Hani el-Masri smatra da Izrael provodi politiku „testiranja reakcija“.
Prema njegovim riječima, Izrael prvo uvede malu promjenu, zatim prati reakcije Palestinaca, arapskog svijeta i međunarodne zajednice. Ako ne dođe do ozbiljnog odgovora, ta promjena postaje trajna.
Masri navodi da su prethodne izraelske vlade bile opreznije zbog straha od regionalnih posljedica, dok je sadašnja vlast spremnija preuzimati rizike.
Ipak, upozorava da bi pogrešna procjena mogla izazvati široku eskalaciju u Jerusalemu i na Zapadnoj obali.
Masri proces sažima riječima:
„Svaki korak pojedinačno izgleda mali. Ali kada se svi spoje, stvaraju potpuno novu realnost na jednom od najosjetljivijih i najeksplozivnijih mjesta na svijetu.“
Aseel Mafarjeh | The New Arab
