Allah je obećao da će dati pobjedu, uputu, pronicljivost i bereket onima koji izaberu džihad na Allahovom putu. Istinski mudžahidi su učeni i mudri, sa jasnim ciljevima. Svako bi trebao da kod mudžahida pronađe pravi odgovor, jer im je Allah dao mudrost kao plod džihada.
Mudžahid mora proučavati svoje stanje i okolinu na način na koji proučava džihad. Allah daje mudžahidu sposobnost da vidi i čuje mnogo bolje nego obični ljudi.
Mudžahidi ne trebaju učenjake koji nisu dio organizacije džihada. Jer, njihovi učenjaci su najmudriji i najjasniji po pitanju džihada i borbe. Njihova sposobnost dolazi od džihada i bojnih polja, gdje ljudi, ignorišući sva životna iskušenja, dolaze da se osvjedoče o istinitosti Allaha. Zbog toga, jednostavno, ne može biti da oni nisu u pravu.
Emiri (vođe) i šejhovi džihada su jedini ljudi koji vrijednuju interes i plodove džihada.
Njima ne treba uputa onih koji su ostali pozadi (od džihada). Njima ne treba mišljenje onih koji su pod stopama režima i njihovih zapadnih i američkih gospodara, ili onih koji su poraženi kulturom globalizacije i optužbama za terorizam. Griješe svi oni nemoralni novinari, sekularisti i intelektualci koji nam govore sa satelitskih kanala ili sa redaka članaka u njihovim sekularističkim novinama.
Svaki put kada mudžahidi izvedu herojsko djelo džihada, oni počnu analizirati i govoriti gledajući iz svoje iskrivljene perspektive. Oni okrivljuju i optužuju džihad. Oni kažu da su mudžahidi neznalice i kažu da će ova djela dovesti do toga da se Amerika bori protiv islama. Oni kažu da će džihad zasjeniti zločine Izraela. Oni kažu da su mudžahidi uvučeni u džihad, jer ne razmišljaju, i da iza sveg toga stoje misteriozne ruke, koje su kontrolisane od strane cionističkog pokreta i drugih zavjerenika.
Vi ste i dalje na zemlji i prodali ste vjeru, čast i poštenje. Vi ste porekli svoju vjeru i džihad i ostali ste postiđeni učenja svoje vjere i njenih zakona. Mnogi od vas žele da iz Kur’ana uklone ajete koji govore o džihadu. Kakvo vi pravo imate da govorite o džihadu i da procjenjujete njegove plodove ili da govorite o šehidima i herojima?
Je li moguće da majka koja se pretvara da je izgubila svoje dijete postane uvjerljivija i iskrenija od majke koja je zaista izgubila svoje dijete?
Čujte gubitnici: Ne treba mudžahidima vaš savjet koji je ponikao pod stopama lažne zapadnjačke kulture. Njima ne trebaju vaše bezvrijedne analize načinjene pod stopama (tagutskih) režima i njihovih gospodara iz Vašingtona, Londona, Pariza i Berlina. Kako možete reći, dok se većina vas umiljavate vašim gospodarima iz Bijele Kuće, 10 Downing Street-a i Elsie Palace, da njihov rat protiv islama nije krstaški pohod, već rat protiv terorizma koji je oskrnavio sliku islama, dok vam se vaši gospodari suprotstavljaju u svojim izjavama. Stid vas bilo, slabići, šta vi znate?
Oni (vaši gospodari) su priznali da je to krstaški rat i on je bio proglašen protiv islama, « vjere terorizma », ove riječi su ponovljene od njihovih generala koji opisuju muslimane kao obožavaoce idola i đavola. Njihovi sudovi i organizacije su objavili rat hidžabu, koji se smatra terorom i prijetnjom sekularizmu. Vi ste odabrali da zažmurite i insistirali ste na iskrivljavanju istine.
Mudžahidima ne trebate vi, o slabići i ljudi bez odlučnosti. Njima ne treba nijedan savjet o džihadu od učenjaka koji su plaćeni i poslušni (tagutima).
Njima ne treba da vas pitaju da li je to što rade po vama u redu i da li se njihov džihad slaže sa vašim razmišljanjem. Ne, njima to ne treba. Oni imaju svu mudrost i pronicljivost koja im je potrebna.
Umrite u svojoj srdžbi i vrijeđanju mudžahida. Vi ne možete uništiti odlučnost mudžahida. Vaša otrovna pera neće naštetiti njihovom džihadu. Ništa im neće naškoditi. A vi, o dobri mudžahidi, najbolji odgovor ovim lošim ljudima je – ignorisati ih, ostati uz džihad i nastaviti sa borbom protiv svakog Allahovog neprijatelja. Bez obzira na njihovo mišljenje, karavana ide dok psi laju. Oni uživaju u lajanju.
Uplitanje u džihad nije ništa novo. Ovo su koristile Kurejšije protiv Allahovog Poslanika, sallAllahu ‘alejhi we sellem i vjernika. Oni su pokušavali da djela mudžahida iskoriste da bi napravili negativnu sliku o džihadu.
Kurejšije su pokušale da muslimane predstave u lošem svjetlu optužujući ih za ubijanje, uzimanje novca i zarobljavanje u mjesecima kada je činjenje toga bilo haram.
Muslimani znaju i nikada ovo nisu negirali, njima ne trebaju nevjernici da ih uče, niti su oni uznemireni kritikom. Ono što nevjernici rade protiv Allaha je mnogo veće u zločinu nego ratovanje u svetim mjesecima. Muslimani nisu uznemireni kritikama, jer oni znaju da kritike trebaju biti upućene upravo njima – nevjernicima, jer oni čine zločine, planiraju ih i traže njihovo izvršenje.
Mudžahidi ne trebaju biti opterećeni uvredama od strane neprijatelja džihada koji kritikuju mete i operacije mudžahida da bi ih predstavili u lošem svjetlu. Grijeh zaustavljanja džihada je mnogo veći od bilo kojeg zločina za koji oni okrivljuju mudžahide da su ga počinili. Ako mudžahidi naprave grešku, njima ne treba analiza od nevjernika, jer oni bolje nego iko drugi znaju šta je ispravno, a šta je pogrešno.
Kao što je Ebu Firas (pjesnik) rekao:
Začuđuje me kako oni koji nisu u pravu pokušavaju da mi kažu šta je ispravno, a šta pogrešno.
Mudžahidi, budite oprezni i ne malaksavajte pred Allahovim i vašim neprijateljima. Ne dopustite da vašem džihadu šteti to što oni pokušavaju da vas predstave lošim.
Ako oni kažu da ste ubili djecu, a Allahov Poslanik, sallAllahu ‘alejhi we sellem, je zabranio ubijanje djece, recite im:
”Da, mi znamo da je Allahov Poslanik, sallAllahu ‘alejhi we sellem, govorio protiv ubijanja djece. Mi nikada nismo ciljali djecu, i pokajali smo se ako smo to ikada i učinili, ali vi ustrajavate na grijehu i zločinu (iznoseći zlobne optužbe protiv mudžahida, nap. prev.).”
Recite im:
”Nama ne treba vaš savjet. Kako vi možete braniti djecu kad od njih pravite jetime i ubijate njihove očeve, jer su u džihadu? Vi se borite protiv Allahove vjere, dok se mudžahidi bore protiv Allahovih neprijatelja. Vi ste ubili vjeru razvratnim školskim planovima i programima, koji ih uče da budu pokorni vama i koji ih uče protiv Allahove vjere i džihada.”
Ako vam oni kažu da ste vi svojim napadima na Nju Jork i Vašington pomogli Ameriku da okupira zemlje muslimana (pod parolom borbe protiv terorizma), recite im:
”A kada to Amerika nije bila na vratu ovih zemalja? Mi to nismo prouzrokovali. Mi smo došli na ovaj svijet, a Amerikanci su bili tu. Mi smo jednostavno započeli odmazdu za njihov teror nad muslimanima.”
Ako oni kažu da Izrael koristi vaše postupke kao povod za pojačavanje svog terora nad Palestincima i za uništavanje kuća, ubijanje djece, obaranje drveća i uništavanje usjeva, recite im:
”Zar Izraelu treba za to opravdanje? I kada je Izrael prestao sa svojim terorom? Izrael je inkubator kriminalaca koji je sponzorisan od strane vaših gospodara u Vašingtonu. Oni su uništavali kuće i prije naših operacija, a omjer rušenja palestinskih kuća od strane Izraela je mnogo veći od rušenja kula u Nju Jorku. Koga vi to pokušavate da zavedete?”
Ako vam oni kažu da ste svojim napadima na Židove i Amerikance oslabili arapske režime i naštetili njihovoj ekonomiji, uništili projekte razvoja, zaplašili i otjerali investitore i turiste, recite im:
”Da, jesmo, a to je upravo ono što mi želimo. Kada bismo znali da bi ih rupa u ozonskom omotaču oslabila, mi bismo naporno radili na njenom proširivanju. Vi ste glupi, zar mislite da su naše misli skoncentrisane na bilo šta drugo, osim na uništavanje i okončavanje ovih korumpiranih i truhlih režima? Ekonomija i privredni razvoj će doći nakon uspostavljanja Allahovog zakona.”
Ako vam oni kažu da ste vašim napadima u Istanbulu otežali umjerenim muslimanima u Turskoj i gurnuli ih na američku i evropsku stranu, recite im:
”Mi želimo da dovedemo u nepriliku one koji su prodali svoju vjeru, koji veličaju Ataturka i koje njihov sekularizam vodi do toga da negiraju svoju vjeru, kritikuju džihad i da sklapaju koaliciju sa neprijateljem da bi se borili pro
tiv « terorizma ». U skoroj historiji, Turska je uvijek naporno radila kako bi udovoljila Evropi, kako bi se mogla priključiti krstaškoj koaliciji i uvijek je bila bliska Amerikancima i Židovima.”
Ako vam oni kažu da su vaša djela upotrijebljena u cilju vršenja pritiska na arapske režime da sprovedu sekularističke reforme i promjene plan i program u korist kulture golobalizma i ljubavi i bratstva sa zapadnjačkim nevjernicima, vi recite:
”Da. Pravljenje teškoća tim režimima je konačni cilj našeg džihada. Mi želimo da pokažemo njihove laži i da otkrijemo njihovu prevaru dok, skrivajući se iza islama, potajno otvaraju svoja vrata sekularizmu i nevjernicima. Oni i dalje sprovode reforme u planovima i programima da bi se približili nevjernicima istoka i zapada. Sada oni rade otvoreno ono što su činili potajno, i oni se bore protiv vjernika, da bi se umilili Americi. Prvi korak u pobijeđivanju ovih režima je rad na njihovoj destabilizaciji.”
Ako vas optuže da ste potpalili vatru mržnje između Zapada i muslimana, da ste započeli rat civilizacija i da ste uzrokovali da oni zabrane hidžab u njihovim javnim školama, recite im:
”Da, a to je naša dužnost kao muslimana – da prekinemo veze između muslimana i njihovih neprijatelja. Zabranjivanje hidžaba u školama je bereket za naše djevojke, koji će ih očistiti od miješanja sa razvratnom (ne)kulturom i truhlim planom i programom. Ovo će probuditi muslimane i učiniti ih svjesnim mržnje ovih nevjernika prema islamskoj tradiciji, što bi moglo ohrabriti muslimane da otvore paralelne muslimanske škole. Rat protiv hidžaba je također rat protiv islama. Rat civilizacija je započeo davno prije napada i prije Hantingtona i Fukujame. Ovaj je rat postojao otkad postoje kafiri i mu'mini. Krstaški ratovi i masakri muslimana od strane Židova i kršćana su viđeni i ranije.”
Također im recite da je njihova kritika pogrešna i neosnovana, i potvrđena je kao pogrešna od strane vaših gospodara koji su objavili rezultate svojih statistika koji pokazuju da je interes zapadnjaka za islam nakon napada na Nju Jork i Vašington – u porastu.
Završavam ovo priznanjem jednog od zapadnjaka koji je posvjedočio da su mudžahidi pametni i da tačno znaju šta rade. U britanskom ”Independent Newspaper” je 21.11.2003. objavljen članak eksperta za Srednji Istok, Roberta Fiska koji je rekao da su napadi na britanske ciljeve u Turskoj rezultat britanskog pridruživanja ratu američkog predsjednika protiv « terorizma ». On kaže da se zapadnjaci ne bi trebali obmanjivati o mentalnoj sposobnosti napadača.
”Oni (mudžahidi) su u stanju razumijeti spoljašnji svijet. Oni su tačno znali šta rade kada su napali Australijance u Baliju. Oni su znali da su Australijanci bili protiv rata i da će krivica pasti na australijskog premijera, a isto se odnosi na Italiju. Oni su znali za demonstracije protiv Bušove posjete Britaniji. Napad na Veliku Britaniju nije lahka stvar, i to je razlog zašto su oni napali britanske ciljeve u Turskoj. Oni su znali da Buš želi da opravda svoj rat protiv Iraka i to je razlog zašto oni intenziviraju svoje napade na američke snage u Iraku. Oni su odlučili da unište Buša i britanskog premijera Blera politički, ako ne mogu fizički.”
Ovo je primjer analize vaših gospodara. Kao što sam već rekao, mudžahidima ne treba vaše mišljenje, niti mišljenje vaših gospodara. Oni imaju svoje učenjake, a Velika Knjiga (Kur’an) ih vodi. Njima ne treba uputa zabludjelih i poniženih.
Allah otvara oči mudžahida, daje im uputu i čini njihove neprijatelje naivnim i lahkomislenim.
Kako možemo obraćati imalo pažnje na njihova mišljenja i ponižavajuće analize?
Šejh Ebu Muhemmed el-Maqdisi
