Ukupni globalni vojni izdaci porasli su na 1.981 milijardu dolara prošle godine, što je realno povećanje od 2,6 posto u odnosu na 2019. godinu, pokazuju novi podaci koje je objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI). Pet najvećih potrošača u 2020. godini, koji zajedno čine 62 posto globalnih vojnih izdataka, bile su Sjedinjene Američke Države, Kina, Indija, Rusija i Velika Britanija. Kineska vojna potrošnja rasla je 26. uzastopnu godinu.
Vojni rashodi SAD-a nadmašili su troškove Kine, Indije, Rusije, Velike Britanije, Saudijske Arabije, Njemačke, Francuske, Japana, Južne Koreje, Italije i Australije zajedno.
Rast vojne potrošnje uprkos pandemiji
Povećanje svjetske vojne potrošnje od 2,6 posto došlo je u godini kada se globalni bruto domaći proizvod (BDP) smanjio za 4,4 posto (projekcija Međunarodnog monetarnog fonda u oktobru 2020.), uglavnom zbog ekonomskih učinaka pandemije COVID-19. Kao rezultat toga, vojna potrošnja kao udio u BDP-u dosegla je globalni prosjek od 2,4 posto u 2020., u odnosu na 2,2 posto u 2019. godini, što je najviše od svjetske ekonomske krize iz 2009.
Iako se vojna potrošnja povećala globalno, neke su zemlje dio svoje planirane vojne potrošnje preraspodijelile na pandemijski odgovor, poput Čilea i Južne Koreje. Nekoliko drugih, uključujući Brazil i Rusiju, potrošilo je znatno manje od svojih početnih vojnih budžeta za 2020. godinu.
Srbija i Hrvatska uvjerljivo ispred ostalih u regiji
Vojna potrošnja Srbije i Hrvatske premašuje milijardu dolara i veća je i do 10 puta od ulaganja nekih zemalja regije. Srbija je u protekloj godini, prema podacima SIPRI-ja, u sektor odbrane uložila više od 1.121 milion dolara, dok potrošnja Hrvatske iznosi skoro 1.035 miliona.
Najmanja vojna potrošnja u regiji u prošloj godini zabilježena je na Kosovu.
