Propisi vlasti i borbe: Uzroci borbe na Allahovom putu su raznovrsni

Popularno na sajtu

Rekao je Uzvišeni Allah:

وَمَا لَكُمْ لَا تُقَٰتِلُونَ فِى سَبِيلِ ٱللَّهِ وَٱلْمُسْتَضْعَفِينَ مِنَ ٱلرِّجَالِ وَٱلنِّسَآءِ وَٱلْوِلْدَٰنِ ٱلَّذِينَ يَقُولُونَ رَبَّنَآ أَخْرِجْنَا مِنْ هَٰذِهِ ٱلْقَرْيَةِ ٱلظَّالِمِ أَهْلُهَا وَٱجْعَل لَّنَا مِن لَّدُنكَ وَلِيًّا وَٱجْعَل لَّنَا مِن لَّدُنكَ نَصِيرًا ٧٥

A zašto se vi ne biste borili na Allahovom putu za potlačene, za muškarce i žene i djecu, koji uzvikuju: “Gospodaru naš, izbavi nas iz ovoga grada, čiji su stanovnici nasilnici, i Ti nam odredi zaštitnika i Ti nam podaj onoga ko će nam pomoći!” (En-Nisa’, 75)

U ovome ajetu Allah naređuje borbu zbog potlačenih u Mekki, od muškaraca, žena i djece. Oni su povjerovali u Vjerovjesnika sallallahu ‘alejhi ve sellem ali bijahu nemoćni da se presele, zadržani su da učine hidžru, tako da je njihov boravak u Mekki bio vrsta primoranosti a ne odabira.

Zatim, u njihovom opisu i objašnjenju kako su savladani i potčinjeni Allah kaže da je njihova molba ovo:

الّذين يقولون ربنا أخرجنا من هذه القرية الظالم أهلها –

„…oni koji govore: ‘Gospodaru naš, izbavi nas iz ovog grada čiji su stanovnici nepravednici…'“

Znači, oni vrebaju priliku za hidžru ali su onemogućeni u tom postupku. Upravo je stoga pružanje pomoći potlačenim obavezno, i otuda se isto smatra vrstom borbe na Allahovom putu, kako to sam Allah označava u ovom ajetu.

Dakle, džihad ima brojne uzroke i raznovrstan je s obzirom na isto, odnosno svaka borba koja se vodi za uspostavu istine i odagnavanje nepravde, kao i za sprovedbu pravde koju je Allah naredio, smatra se borbom na Allahovom putu. Opet, svaki borac je kod Allaha shodno svom naumu i cilju.

Tako nalazimo da Allah naziva borbom na Njegovom putu odbijanje neprijatelja od zemlje, porodice i čeljadi:

أَلَمْ تَرَ إِلَى ٱلْمَلَإِ مِنۢ بَنِىٓ إِسْرَٰٓءِيلَ مِنۢ بَعْدِ مُوسَىٰٓ إِذْ قَالُوا۟ لِنَبِىٍّ لَّهُمُ ٱبْعَثْ لَنَا مَلِكًا نُّقَٰتِلْ فِى سَبِيلِ ٱللَّهِ قَالَ هَلْ عَسَيْتُمْ إِن كُتِبَ عَلَيْكُمُ ٱلْقِتَالُ أَلَّا تُقَٰتِلُوا۟ قَالُوا۟ وَمَا لَنَآ أَلَّا نُقَٰتِلَ فِى سَبِيلِ ٱللَّهِ وَقَدْ أُخْرِجْنَا مِن دِيَٰرِنَا وَأَبْنَآئِنَا فَلَمَّا كُتِبَ عَلَيْهِمُ ٱلْقِتَالُ تَوَلَّوْا۟ إِلَّا قَلِيلًا مِّنْهُمْ وَٱللَّهُ عَلِيمٌۢ بِٱلظَّٰلِمِينَ ٢٤٦

Zar nisi čuo da su prvaci sinova Israilovih poslije Musaa svom vjerovjesniku rekli: “Postavi nam vladara da bismo se na Allahovom putu borili!” – “Možda se vi nećete boriti, ako vam borba bude propisana?” – reče on. – “Zašto da se ne borimo na Allahovom putu” – rekoše – “mi koji smo iz zemlje naše prognani i od sinova naših odvojeni?” A kada im borba bi propisana, oni, osim malo njih, zatajiše. A Allah dobro zna one koji su sami prema sebi nepravedni. (El-Bekare, 246)

Takođe naziva borobom na Njegovom putu odbijanje napada, kakve god vrste da taj napad bude:

وَقَٰتِلُوا۟ فِى سَبِيلِ ٱللَّهِ ٱلَّذِينَ يُقَٰتِلُونَكُمْ وَلَا تَعْتَدُوٓا۟ إِنَّ ٱللَّهَ لَا يُحِبُّ ٱلْمُعْتَدِينَ ١٩٠

I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu! – Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu. (El-Bekare, 190)

I najzad, naziva borbom na Allahovom putu onu borbu koja se vodi da se uzdigne Allahova riječ nad nevjernicima:

وَقَٰتِلُوهُمْ حَتَّىٰ لَا تَكُونَ فِتْنَةٌ وَيَكُونَ ٱلدِّينُ كُلُّهُۥ لِلَّهِ فَإِنِ ٱنتَهَوْا۟ فَإِنَّ ٱللَّهَ بِمَا يَعْمَلُونَ بَصِيرٌ ٣٩

I borite se protiv njih dok mnogoboštvo ne iščezne i dok samo Allahova vjera ne ostane. Ako se oni okane – pa, Allah dobro vidi šta oni rade; (El-Enfal, 39)

U vezi ajeta s naslova teksta prenosi se da je Mudžahid rahimehullah rekao: „Allah naređuje vjernicima da se bore da zaštite potlačene vjernike u Mekki.“1

Rekao je Ibn ‘Abbas radijellahu ‘anhuma: „Bili smo ja i moja majka od potlačenih, ja od djece, a moja mati od žena.“ 2,3

U ajetu Allah pripisuje nepravdu stanovnicima Mekke, ne samoj Mekki, i naziva je ‘opisnim imenom’ El-Karjeh na način da ističe veličinu same Mekke. Na drugim mjestima u Kur'anu naziva je ‘sigurnom zemljom’, El-Harem, Bekka, Ummu-l-kura – majka svih naselja. U osnovi važi da zemlje koliko god bile po počasti velike, to ne sprječava mogućnost da njeni stanovnici budu na zulmu u toj zemlji… u ajetu se s rječju ez-zulm/nepravda cilja na nevjerstvo i širk, jer važi da kada se uopšteno spomene ez-zulm/nepravda u Kur'anu odnosi se na nevjerstvo.

Uzdizanje veličine neke zemlje može biti zbog nje same ili zbog njezinih stanovnika, pri čemu je veličanje po osnovi dobrote njezinih stanovnika i njihovog djela veće nego po osnovi vrijednosti i dobroti zemlje same po sebi. Mekka je bolja od Medine po stavu većine učenjaka, ali unatoč tome, Allah naređuje hidžru iz Mekke uz svu njezinu vrijednost, tj. naređuje hidžru zbog nepravde-nevjerstva njezinih mještana. Odselili su u Medinu iako je ona manje vrijednosti kod Allaha od Mekke; učinili su to samo zbog vrijednosti tadašnjih stanovnika Medine, odnosno njihovog odnosa prema islamu i sopstvenog djela.


Prijevod i obrada iz djela: Et-Tefsiru ve-l-bejan (2/877 – 879);
Autor: ‘Abdul’aziz ibn Merzuk Et-Tarifi, Allah ga sačuvao.
Izvor prijevoda: Istina.ba
Ostali dijelovi serijala ovdje

Fusnote:

  1. Tefsiru-t-Taberi: 226/7; Tefsiru Ibni-l-Munzir: 791/2; Tefsiru Ibni Ebi Hatim: 1002/3.

  2. Sahihu-l-Buhari: 1357; 94/2.

  3. op.prev. U ovoj predaji Ibn ‘Abbas radijellahu ‘anhuma nije spomenuo svoga oca koji je ostao u Mekki samo zato što nije bio opravdan u ostavljanju hidžre, tj. kao odrastao, zdrav i sposoban muškarac mogao je to učiniti. Kasnije je ‘Abbas, amidža Vjerovjesnika sallallahu ‘alejhi ve sellem, silom natjeran u vojsku mušrika na Bedru a zatim zarobljen od strane muslimana. Prenosi imam Et-Taberi u svom Tefsiru (7/384) da je Vjerovjesnik sallallahu ‘alejhi ve sellem rekao ‘Abbasu radijellahu ‘anhu, kada je zarobljen na Bedru: ‘Iskupi svoj i život svojih dvaju bratića’ Pa ‘Abbas radijellahu ‘anhu reče: ‘A zar mi ne klanjamo prema tvojoj kibli i svjedočimo i izgovaramo tvoj šehadet’. Pa reče Vjerovjesnik sallallahu ‘alejhi ve sellem: ‘O ‘Abbas, vi ste se raspravljali pa savladani u raspravi’. Zatim je proučio riječi Uzvišenog:

    Kad budu uzimali duše onima koji su se prema sebi ogriješili, meleki će upitati: “Šta je bilo s vama?” – “Bili smo potlačeni na Zemlji” – odgovoriće. – “Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud iseliti?” – reći će meleki, i zato će njihovo prebivalište biti Džehennem, a užasno je on boravište. En-Nisa’, 97

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

Nema poruka za prikaz