Indiskretna prijetnja Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ako ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen pokrenula je duboke debate na Zapadu o tome kako bi se na to trebalo odgovoriti.
U televizijskom obraćanju u srijedu, ruski lider je rekao da ne blefira kada govori o korištenju nuklearnog oružja ako se zaprijeti ruskim teritorijama, dok je najavio djelomičnu mobilizaciju nekih 300.000 rezervnih snaga za borbe u Ukrajini.
“Oni koji pokušavaju da nas ucijene nuklearnim oružjem trebaju znati da bi se vjetar mogao okrenuti u njihovom pravcu. Ovo nije blef”, rekao je Putin.
Analitičari nisu ubijeđeni da je Putin voljan da upotrijebi nuklearno oružje, što bi bilo prvi put otkako je SAD bacio dvije atomske bombe na Japan 1945.
AFP je razgovarao sa nekoliko stručnjaka i zvaničnika o mogućim scenarijima ako Rusija izvede nuklearni napad.
Kako bi izgledao ruski nuklearni napad?
Analitičari kažu da bi Moskva vjerovatno koristila jedno ili više taktičkih nuklearnih bombi.
Radi se o manjem oružju, čija snaga varira od 0.3 do 100 kilotona, u poređenju sa 1.2 megatona u slučaju najveće američke strateške bojne glave ili 58 megatona u slučaju ruske bombe testirane 1961.
Taktičke bombe su napravljene da imaju ograničen utjecaj na ratištu, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za apsolutnu pobjedu u ratu.
Međutim, “manje” i “ograničeno” oružje su relativni pojmovi – atomska bomba koju je SAD bacio na Hirošimu 1945. imala je samo 15 kilotona.
Šta bi mogla biti meta Moskve?
Analitičari navode da bi ruski cilj u upotrebi taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini bio da zaplaši Ukrajince i natjera ih na predaju ili na pregovore, te da podijeli zapadne zemlje.
Mark Cancian, vojni stručnjak u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, kaže da Rusija vjerovatno ne bi koristila nuklearno oružje na prvim linijama.
Za preuzimanje 32 kilometra teritorije mogla bi biti potrebna upotreba nekoliko nuklearnih bombi – što je veliki rizik za male dobitke.
“Upotreba samo jedne bobme neće biti dovoljna”, rekao je Cancian.
Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći veći broj žrtava, detonirajući nuklearnu bombu iznad vode, ili visoko iznad Ukrajine kako bi se napravio elektromagnetni puls kojim bi se uništila elektronička oprema.
Putin bi možda tražio napad na ukrajinsku vojnu bazu, ili na urbanistički centar čime bi došlo do ogromnog broja žrtava i ubistva političkog vodstva zemlje.
Takvi scenariji bi “vjerovatno podijelili NATO i globalni konsenzus protiv Putina”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši ekspert za nuklearnu politiku pri Bijeloj kući.
Kako će Zapad odgovoriti?
Zapad ostaje neodređen po pitanju toga kako bi trebao odgovoriti na taktičke nuklearne napade, a izbori su komplicirani.
SAD i NATO ne žele da izgledaju slabo u slučaju implicintne nuklearne prijetnje. Ali također bi željeli izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razarajući globalni nuklearni rat.
Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao drugu opciju nego da odgovori na ruski nuklearni napad, a taj odgovor bi trebao doći od NATO-a kao grupe, ne samo SAD-a.
SAD je pozicionirao približno 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogao bi odgovoriti protiv ruskih snaga.
Prijetnja odgovorom mogla bi pokazati riješenost i podsjetiti Moskvu koje opasnosti nose njene akcije, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća.
Međutim, dodaje, “to bi isto moglo isprovocirati ponovni ruski nuklearni napad, čime raste rizik od šire nuklearne razmjene i humanitarne katastrofe”.
Drugi rizik je da bi neke članice NATO-a mogle odbaciti nuklearni odgovor, čime bi poslužile Putinovom cilju da oslabi savez.
Da li bi se Ukrajini trebalo dati moćnije oružje?
Stručnjaci kažu da bi odgovaranje na nuklearni napad na konvencionalno vojni ili diplomatski način, i opskrba Ukrajine smrtonosnijim oružjem, moglo biti efikasno.
“Ruski nuklearni napad mogao bi ubijediti zemlje koje su do sada bile neodlučne, kao što su Indija i možda čak Kina, da uvedu sankcije Rusiji”, kaže Kroeing.
Dodatno, SAD bi trebao dati Ukrajini borbene avione NATO-a, sisteme Patriot i THAAD, te rakete dugog dometa ATACMS, kojima bi Ukrajina mogla napasti duboko u teritoriju Rusije.
“Koja god ograničenja imamo u slučaju ukrajinskih snaga – a mislim da ih imamo – mislim da bi sva trebali ukinuti”, kaže Cancian.
