Čečenski disident: Putin nije sada postao krvnik, on je to oduvijek

Popularno na sajtu

Na početku ruske invazije na Ukrajinu, društvenim mrežama su počele kružiti fotografije iz rata u Čečeniji, dok su neki povlačili paralele između ta dva rata.

Nakon našto su počele stizati informacije da je Moskva počela na ukrajinsko ratište slati čečenski trupe, historijske veze među događajima na području bivšeg SSSR-a 90-tih godina prošlog stoljeća i ovoga sad u Ukrajini, izgledaju još bližim.

Al Jazeera je razgovarala sa Tumsom Abdurakhmanovim, čečenskim disidentom koji je preživio dva čečenska rata, o ratu u Ukrajini i historijskim paralelama sa Čečenijom.

Andurakhmanov je ugledni bloger i kritičar čečenskog lidera Ramzana Kadirova, a zemlju je napustio 2016., nakon što mu je prijetio njegov rođak, čečenski političar Islam Kadirov.

  • Jeste li očekivali da ruska invazija na Ukrajinu bude ovako opsežna?

– Do samog kraja je izgledalo da (ruski predsjednik) Vladimir Putin neće početi rat u centru Evrope, da neće biti invazije punih razmjera, te da se radi samo o zastrašivanju. Kada je objavio da počinje invazija, bilo mi je to neočekivano, kao i mnogima.

  • Koji je razlog za ovaj rat, prema Vašem mišljenju?

– Putin želi oživjeti Sovjetski Savez. I to ne krije. Raspad SSSR-a smatra katastrofom. To je osoba koja živi u želji za osvetom. On je ruski imperijalist i sve zemlje bivšeg SSSR-a smatra svojim područjem.

Priča o širenju NATO-a (kao razlogu za rat), te da će, ako mu se Ukrajina pridruži, rakete biti raspoređene briže Rusiji, su besmislice. Litvanija, Latvija i Estonija su već u NATO-u. Ako se rakete rasporede u tim zemljama i lansiraju ka Moskvi do nje neće doći nimalo kasnije nego u slučaju da se lansiraju iz Ukrajine. To da je Rusija počela rat zbog sigurnosnih briga, samo je izmišljeni razlog za agresiju.

  • Mislite li da je ruski imperijalizam o kojem govorite popularan u ruskom društvu?

– Da, ta ideja jeste prilično popularna u Rusiji. Ideja o veličini, da nam je to sudbina, da nas se svi plaše, da smo najjači, da smo pobijedili u svim ratovima, da smo prvi poletjeli u svemir… Nije to toliko ideja inteligencije, ali je popularna među manje obrazovanim dijelovima društva. Postoji čak i ovaj novi izraz – rusizam, derivat fašizma. To je vrlo dobar izraz da se opiše od čega rusko društvo pati.

Moje mišljenje je da je sve to rezultata propagande. Da nisu ispirali mozgove ljudima preko televizije, ne vjerujem da bi oni razmišljali ovako. Ako pogledate omladinu, koja ima pristup znanju i putovanjima, oni razmišljaju drugačije.

  • Od početka invazije, neki su počeli govoriti da će Ukrajina biti druga Čečenija, a Kijev novi Grozni. Šta Vi mislite o tim paralelama?

– Za Kijev još ne znam, ali Mariupolj i Harkov sigurno izgledaju kao Grozni za vrijeme rata. To je neminovno, jer je Putin primijenio plan B nakon što početni plan brzog rata za preuzimanje Ukrajine nije upalio. On sada metodično spaljuje ukrajinsku zemlju, uništava gradove i ubija civile u cilju da iscrpi Ukrajince i natjera ih da se predaju.

  • Jeste li bili u Groznom za vrijeme dva čečenska rata?

– Da, tokom oba. Za vrijeme prvog, bio sam dijete, 1994. godine imao sam devet godina. Dana 26. novembra prije nego što je zvanično počeo rat, vidio sam prve uništene ruske tenkove i prva tijela poginulih ruskih vojnika. Ljudi su na trgu spajali dijelove nihovih tijela, to je bio užasan prizor. Imao je moćan psihološki efekat na mene kao dijete i počeo sam osjećati da rat dolazi. Onda je 11. decembra najavljen početak „operacije o ponovnom uspostavljanju reda“ – naravno, Rusija nikada rat ne naziva ratom. Uvijek su to neke operacije.

U prvom ratu, nisam shvatao šta se dešava, ali u drugom, jesam, i plašio sam se. Sjećam se kada su bombardovali centralnu tržnicu u Groznom (u kojoj je poginulo 150 ljudi). Bio sam tamo dan poslije i vidio šokantnu scenu. Ljudi su dotad odnijeli tijela, ali  sve je bilo puno krvi, ulice su bile prazne, prozori porazbijani, a tišina je bila smrtonosna.

  • Da li pogled na slike i snimke iz Ukrajine vraća sjećanja na čečenske ratove?

– Kada vidim ruske vojnike, uključujući i one iz Čečenije, kako se na oklopnim vozilima kreću ukrajinskim ulicama, sjetim se ruskih tenkova i vozila i Groznom, koje sam vidio kao dijete, kada je grad okupiran. Mi djeca bismo trčali ka njima i pokazivali im srednji prst. To je bio oblik protesta, naš način izražavanja mržnje prema njima.

Sada mi je neshvatljivo kada vidim ruske vojnike u Ukrajini, a među njima i Čečene, koji su ili vidjeli slične prizore u Čečeniji, ili su ih vidjeli njihovi roditelji. Sada su u Ukrajini i sudjeluju u ubijanju Ukrajinaca. To je odvratno.

U izvještavanju o Ukrajini na početku je bio veliki naglasak na Čečeniji. Stvarao se dojam da se Rusija ne bori s Ukrajinom, već sa Čečenijom. Bilo je vrlo neugodno vidjeti kako se čečenski narod počeo povezivati s Putinovom agresijom. Zapadni posmatrač ne razumije našu politiku, ne zna da smo i mi imali rat, da smo trenutno pod okupacijom, da Kadirov nije čečenski predsjednik nego birokrata kojeg je imenovao Kremlj, te da se čečenski narod nastavlja boriti za slobodu. Ali ovo izvještavanje se počelo mijenjati i dobro je to vidjeti.

  • Osjećate li da postoje razlike između čečenskih ratova i rata u Ukrajini?

– Slika koja dolazi iz Ukrajine je drugačija, možda čak pozitivnija. Ukrajinska vojska je moćna i pruža snažan otpor. Mi nismo imali ništa da se branimo od zračnih udara. Mogli smo se jedino kriti. Ukrajinci se ne sakrivaju, oni obaraju avione.

Suočavali smo se sa čudovištem, bez sredstava za se borimo s njim. Oružje koje smo imali je bilo ili oduzeto, ili kupljeno od Rusa. Nismo imali artiljeriju ili oklopna vozila.

Postoji još i kolosalna razlika u podršci. Nas niko u svijetu nije podržavao.

  • Ima li to veze sa islamofobijom?

– Ne bih rekao, jer nije bilo podrške niti od Zapada, niti od (muslimanskih zemalja) Bliskog istoka. Nije bilo podrške ni od koga. Problem je što se tada Rusija doživljavala na drugačiji način. Na Putina su gledali kao na dobrog momka, koji se bori protiv terorista na Kavkazu.

Griješili smo i mi. No, svijet nas nije slušao, doživljali su nas kao ekstremiste, teroriste. Tu su bili ruski propagandisti koji su to ponavljali, a naše lidere koji su pozivali na pregovore i mir, niko nije slušao.

Svijet danas shvata da Putin nije dobar momak, da je morao biti zaustavljen u Čečeniji. Da su to uradili, ne bi bilo rata u Gruziji, na Krimu, u Donbasu, i danas u Ukrajini. Ali nisu, pa sada imamo ovog monstruma koji prijeti cijelom svijetu.

  • Mislite li da se čečenski konflikt nastavlja, ali da se samo igra na drugom terenu, u Ukrajini, gdje se Čečeni bore na obje strane?

– Konflikt nije završen i neće završiti dok se ili ne oslobodimo, ili je odustanemo od sna o slobodi i nezavisnosti. No, ja ne mislim da ćemo odustati. Da bi ljudi izrazili svoju volju o drugoj državi, to se treba učiniti kroz referendum, ali referendum se ne može održati kada ste pod okupacijom.

Naravno, nastavit ćemo borbu. Sada to ne možemo raditi vojnim putem, jer nemamo snage. Ljudima treba vremena za oporavak. A kada budemo imali šansu, opet ćemo se pobuniti. Ako neki razumni ljudi dođu na vlast u Moskvi i shvate da nas trebaju pustiti da idemo i uspostaviti normalme prijateljske odnose sa nama, onda to može proći bez rata. Ali ako tamo i dalje budu isti imperaijalisti teško je zamisliti da se izborimo za slobodu a da ne platimo visoku cijenu.

  • Kako će, prema Vašem mišljenju, završiti rat u Ukrajini?

– Sada kada je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu, ili će pobijediti, ili će se morati povući i priznati poraz, što znači da će učiniti sve da to izbjegne. Ali ako se Ukrajinci nastave boriti onako kako du se borili do sada i ako budu imali istu međunarodnu podršku, mislim da će se uspješno oduprijeti i čak organizovati kontraofanzive.

No, konačan ishod teško je predvidjeti. Ukrajinci su možda sposobni vratiti sve svoje teritorije. Možemo imati čak i treći svjetski rat, uz upotrebu nuklearnog naoružanja. Ili se možemo probuditi i čuti da je Putin umro od posljedica srčanog udara. Ne znamo šta se može desiti, ali shvatamo da postoje neki ljudi iz njegovog užeg kruga koji su zaključili da se taj starac pogubio i da se treba pobrinuti za njega. Jedan od mogućih ishoda je čak i raspad Rusije.

  • Kako će rat utjecati na Rusiju? Neki govore o ‘čečenizaciji’ zemlje, u smislu da će represija biti pojačana. Slažete li se?

– Prvo, ne bih upotrijebio taj izraz ‘čečenizacija’. Drugo, Putin nije sada postao krvnik, on je to uvijek bio. Ubio je 30 posto mog naroda. Kadirov je njegov projekt, Putin ga je stvorio. Iako neki ruski eksperti tvrde da su ga Čečeni izabrali, to nije tačno. Nismo. Povucite svoju vojsku pa ćete vidjeti koga ćemo izabrati na slobodan način.

Putin je dugo obmanjivao svijet i ruski narod, ali sada više ne mora. Za ovo je pripremio Ruse. Ako se sutra proglasi carem, većina bi ga podržala.

IZVOR: AL JAZEERA

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

%d bloggers like this: