Situacije u kojima se podižu ruke prilikom izgovaranja tekbira:
Poželjno je podići ruke pri izgovaranju tekbira u sljedećim situacijama:
- Prilikom donošenja početnog tekbira
- Prilikom odlaska na ruku
- Prilikom vraćanja sa rukua
Gotovo da se svi učenjaci hadisa slažu oko poželjnosti podizanja ruku u pomenutim situacijama. I četvrta situacija:
- Prilikom ustajanja sa prvog tešehhuda na treći rekat.
Hadis koji govori o tome (četvrta situacija, op.PV) se nalazi kod imama Buharije a oko njegove vjerodostojnosti su se učenjaci razišli. Zbog toga postoje i dva rivajeta od imama Ahmeda, jedan u kojem podržava podizanje ruku u ovoj situaciji i drugi rivajet u kojem kaže da se ne trebaju podići ruke i to je mišljenje koje je prošireno u hanbelijskom mezhebu. Stoga ćeš vidjeti kako kasniji hanbelijski učenjaci u svojim djelima zastupaju stav ne podizanja ruku u ovoj situaciji jer je to poznati rivajet od imama Ahmeda.1
Ebu Hanife je pak stava da se ruke trebaju podići samo prilikom početnog tekbira zbog hadisa u kojem stoji: „…pa potom više ne bi podizao svoje ruke (tj. nakon početnog tekbira)“, međutim ova predaja je slaba.2
Da li je hadis o stavljanju ruku na prsa u namazu u toku kijama vjerodostojan?
Najvjerodostojnije što se prenosi po pitanju toga jeste mursel3 predaja Tavusa koju bilježi Ebu Davud u svom Sunenu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u namazu stavljao desnu ruku preko lijeve na svojim prsima. Tavus je poznati veliki učenjak od velikih tabi'ina i učenika Abdullaha ibn Abbasa. Što se tiče spojenih predaja (tj. koje nisu mursel poput ove) prenose se dva hadisa. Prvi hadis jeste hadis Vaila ibn Hudžra kojeg bilježi Ibn Huzejme, ali je u njegovom senedu Muemmel ibn Ismail koji je lošeg pamćenja.
Drugu predaju bilježi imam Ahmed putem Jahja el Kattana, a on je poznati imam, od Simaka ibn Harba, on od Kabise ibn Hulba a on od njegovog oca da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stavljao desnu ruku preko lijeve na prsa. I ova predaja je slaba jer Kabisa ibn Hulb nije poznat. Među učenjacima ima i onih koji su rekli da je prihvatljiv ravija, ali kada bi prihvatili i to mišljenje opet ostaje problem što se on izdvojio od ostalih u ovoj predaji u stvari gdje se njegovo izdvajanje ne može prihvatiti. Uz to od Simaka ibn Harba su neki prenijeli ovaj rivajet sa rijelima „na prsima“, neki su od njega prenijeli bez ovih riječi. Tako da i ovaj hadis ima mahanu.
Stoga su se učenjaci razišli u ovoj meseli na tri mišljenja:
– Prvo mišljenje, da će klanjač staviti svoje ruke ispod pupka. Ovo je jedan rivajet od imama Ahmeda.
– Drugo mišljenje da če ih staviti iznad pupka. Ovo je takođe jedan rivajet od imama Ahmeda.
– Treće mišljenje da će ih staviti na prsa. Ovo je stav većine učenjaka hadisa. Ovo je, najvjerovatnije, najbliži stav, jer hadisi koji govore o stavljanju ruku na pupak su slabi zbog slabosti Ebu Abdur-Rahmana el Vasitija. Stoga ostaje (kao najjača, op.PV) predaja Tavusa koja je (pored svoje slabosti) najvjerodostojnija predaja koja se prenosi u ovoj meseli.
Iz djela: “Fetve u Namazu – odabrani stavovi šejha Sulejmana el Ulvana”
Prijevod: Put vjernika
Fusnote:
1 Šejh Abdul Aziz et Tarifi kaže: „Podizanje ruku u namazu prilikom donošenja tekbira je sunnet, bez obzira radilo se o podizanju ruku pri početnom tekbiru ili drugim tekbirima. U toku namaza ruke se podižu u četiri stanja: prilikom donošenja početnog tekbira, prilikom odlaska na ruku, pri vraćanju sa rukua i ustajanju sa prvog sjedenja na treći rekat. Što se tiče predaje kojoj stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podizao ruke pri svakom spuštanju i podizanju, ona nije vjerodostojna.
2 Hatib el Bagdadi u svom djelu Tarihu Bagdad prenosi predaju od Vekiada da je Abdullah ibn Mubarek pitao Ebu Hanifu o podizanju ruku pri odlasku na ruku pa mu je Ebu Hanife odgovorio: „Jel to želi da poleti pa podiže svoje ruke?“ Veki dalje kaže: „Ibn Mubarek je bio veoma pametan i razborit te je rekao Ebu Hanifi: ‘Ako je poletio prvi put (tj. prilikom donošenja početnog tekbira) zašto ne bi opet’, pa je Ebu Hanife zašutio i ništa nije rekao.“
3 Mursel predaja jeste predaja koju tabi'in prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Mursel hadis jeste slab hadis. Šejh Sulejman ne cilja ovim riječima da je ova predaja vjerodostojna od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, već želi da kaže da su sve predaje oko stavljanja ruku na prsa slabe ali da je ova predaja najbolja od svih slabih predaja, ili drugim riječima najmanje slaba, op.prev.
Moguće povezani članci:
Fetve o propisu veličanja Allaha na ruku'u (odlazak na ruku i vraćanje sa ruku'a u namazu)
Fetve o pokrivanju avreta (stidnog mjesta) u namazu – (šejh Sulejman el-Ulvan)
Dizanje ruku prilikom odlaska na ruku’ i vraćanja sa njega i predaja o Ebu Hanifi
Fetve o skrušenosti u namazu (fetve šeja Sulejmana el-Ulvana)
