Koliko je Putinova nuklearna prijetnja realna?

Popularno na sajtu

Vjerovatno frustriran slabim uspjehom dosadašnjeg toka njegovog rata u Ukrajini, predsjednik Vladimir Putin stavio je rusko oružje za odvraćanje, uključujući nuklearno naoružanje, u stanje uzbune. Od ove provokacije, kritično je postalo pitanje koliko nuklearnog oružja Rusija ima i da li su ovo zaista realne opcije za Putina.

„Putin koristi svoj nuklearni arsenal na ovaj način jer mu je na raspolaganju kao misteriozna i izrazito užasavajuća alatka“, govori za Al Jazeeru Dakota S Rudesill, profesor sa Centra Mershon za međunarodne sigurnosne studije pri univerzitetu Ohio State University i dodaje kako je otpor na koji su Rusi naišli u Ukrajini odigrao ključnu rolu za ovu odluku.

„Putin se odlučuje na ovaj potez jer rat vjerovatno ne ide dobro kako je očekivao. On želi promijeniti igru i povratiti inicijativu, želi da njegovi protivnici budu izvan balansa, prestrašeni i da se pitaju kako i protiv koga stanje može eskalirati.“

Nadalje, može se tvrditi i kako je Putinova objava dijelom strateška greška, stava je Alexander Lanoszka, profesor sa odjela političkih nauka univerziteta Waterloo.

„Čini se kako je ovo neizbježna taktika odigrana prerano. Za Putina bi ovo moglo biti problematično jer mu se neće vjerovati za buduće prijetnje. Sjedinjene Američke Države, NATO i EU ne izgledaju previše pogođeni jer ne vidimo neke promjene američkih, britanskih, francuski nuklearnih operacija“, dodaje on.

Ogromni arsenal

Pored nuklearnog oružja, rusko oružje za odvraćanje uključuje i masivni arsenal balističkih raketa sa konvencionalnim bojnim glavama, moderni krstareći i projektili kratkog dometa, te hipersonično oružje. No, nuklearni kapacitet je ono što čini Rusiju silom na koju se mora računati.

„Ruski nuklearni arsenal je ogroman, procjenjuje se da postoi 14.000 komada nuklearnog oružja. S tim u vezi, većina ovog naoružanja nije odmah dostupno. Realnije je rečeno da Rusija ima 2.400 nukleanog oružja, a većina je povezana sa interkontinentalnim balističkim silama“, kaže Lanoszka.

„Procjenjuje se da je Rusija razmjestila 1.600 komada taktičkog nuklearnog oružja. Dobar dio može biti iskorišten sa mora, no ostalo se koristi iz zraka ili sa kopna.“

Kompletan lager čini Rusijom najvećom nuklearnom silom na svijetu, a blizu je SAD. Zajedno ove dvije države drže 93 posto nuklearnog oružja na svijetu. Prema posljednjim podacima, SAD ima 3.750 aktivnih i neaktivnih bojevih nuklearnih glava, od čega 150 na raznim lokacijama u Evropi.

Velika Britanija na moru ima blizu 225 bojevih glava od čega je polovina operativno dostupna na četiri podmornice. U bilo kom trenu, jedna trećina je aktivno razmještena Francuska ima približno 300 nuklearnih glava, navodi Lanoszka.

Same brojke su dodatno zastrašujuće kada se uzme u obzir brzina njihovog lansiranja.

„Prema javno dostupnim izvorima, američke interkontinentalne balističke rakete (ICBM) mogu biti ispaljene za minutu do pet minuta od naredbe predsjednika, a podmorničke balističke rakete (SLBM) mogu biti ispaljene za 15 minuta. Ruski sistemi imaju sličnu brzinu“, govori Rudesill.

No, postoje spekulacije o ruskom načinu rada kada je riječ o nuklearnom oružju.

„Decenijama postoji debata na Zapadu o tome da ji je SSSR napravio sistem koji bi omogućio automatsko ispaljivanje nuklearnog oružja u slučaju uklanjana sovjetskog čelništva“, kaže Rudesill.

„Niska prijetnja“

Ipak, uprkos Putinovoj retorici, nuklearni rat između Rusije i NATO-a je malo vjerovatan, tvrdi Lanoszka.

„Treba imati u vidu da se posljednja Putinova objava uglavnom odnosi na osoblje u raznim nuklearnim komandnim i kontrolnim centrima. Ne izgleda još da strateške i nestrateške snage mijenjaju raspored. Opasnost od korištenja nuklearnog oružja je očito povećanja u odnosu na normalne okolnosti, ali prijetnja od njega je trenutno niska.“

Primarni razlog koji je spriječio bilo koji nuklearni napad u prošlosti je obostrano zagarantirano razaranje, odnosno doktrina vojne strategije i nacionalne sigurnosne politike MAD po kojoj bi potpuno korištenje nuklearnog oružja dvije ili više strana dovelo do potpunog uništenja i napadača i branitelja.

„Korištenje nuklearnog ruskog naoružanja je i dalje jako malo vjerovatno jer MAD i dalje ostaje aktuelno stanja među velikim nuklearnim silama u odnosima odvraćanja. Međutim, zahvaljujući Putinovom nesmotrenom saopćenju i uzbuni, nuklearna akcija je sada više vjerovatna neko ikada u vrijeme Hladnog rata. Nuklearni napad je možda vjerovatniji nego ikada u vrijeme Kubanske krize“, smatra Rudesill.

Da li je poludio?

Nadalje, i Putinovu ličnost treba uzeti u obzir, smatra Erika Simpson, profesorica međunarodne politike na univerzitetu Western, predsjednica Kanadske asocijacije mirovnih studija i autorica knjige „NATO i Bomba“.

„Putinova prijetnja da će zbog Ukrajine koristiti nuklearno oružje je ludilo. Da li je on lud? Da li mu je pamet pomućena u posljednje dvije godine jer je izoliran od porodice zbog COVID-a? Čini se da jeste. A nuklearno odvraćanje ne ide uz iracionalnog luđaka“, govori Simpson za Al Jazeeru.

„Trebao bi se koristiti MAD – ali nismo očekivali ni da Putin izvrši invaziju na suverenu državu i ugrozi ruske snage koje već imaju 4.200 žrtava. Putin riskira vojničke živote kao pijune u igri šaha. Ovi faktori čine nemogućim ispravan rad nuklearnog odvraćanja jer to traži racionalne donositelje odluka, što smo naučili iz Kubanske raketne krize 1962.“, ističe ona i dodaje:

„Nuklearni napad na taktičkom nivou je moguć, ali će uslijediti opasna MAD eskalacija.“

IZVOR: AL JAZEERA

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

Nema poruka za prikaz