Mesele u vezi klanjača koji imaju poteškoće u obavljanju namaza
Kako će klanjati onaj ko nije u stanju uzeti niti abdest niti tejemmum?
Onaj ko ne nađe vodu ili se nije u stanju abdestiti ili uzeti tejemmum, poput onoga koji je svezan, klanjaće u takvom stanju (tj. bez abdesta ili tejemuma, op.M).
Vjerodostojnost hadisa Aiše da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao muterebbian
Hadis Aiše kod imama Nesaia da je rekla: „Vidjela sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja muterebbian“, je slab. Ebu Davud el Haferi koji je pouzdan se izdvojio u njegovom prenošenju. A kada se pouzdani ravija koji nije poznat po punom prenošenju hadisa, izdvoji u prenošenju neke od osnova, onda se to smatra mahanom na osnovu koje hadis biva slabim.
Kako će klanjač klanjati namaz u sjedećem položaju?
Ono što je ispravno u ovoj meseli jeste da je klanjaču dozvoljeno da klanja muterebbian i mufterišen, zato što se ne prenosi ništa vjerodostojno ne od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Aiša, radijellahu anha, nam je prenijela opis namaza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nije spomenula način sjedenja, što ukazuje da u meseli ima širine. Imam Šafija kaže: „Dozvoljeno je onome koji klanja sjedeći da klanja u bilo kom obliku sjedeći.“ Imam Ibnul Munzir kaže: „Ne postoji pritvrđeni sunnet u pogledu načina na koji će klanjati klanjač koji klanja sjedeći.“
Stoga će bolesnik klanjati sjedeći onako kako je njemu najlakše, ako želi muterebian, ako želi muhtebija, ili pak da sjedi kao što klanjaš sjedi između dvaju sedždi.
Sve pomenuto se prenosi od prethodnih generacija. Jedna skupina učenjaka kaže da je terebu bolji. To se prenosi od Ibn Omera, i Enesa ibn Malika, i to je mezheb imama Ebu Hanife, Malika i Ahmeda. Njihov dokaz je hadis kojeg bilježi Nesai i drugi od Ebu Davuda el Haferija, on od Hafsa, on od Humejda, on od Abdullaha ibn Šekika a on od Aiše, radijellahu anha, da je rekla: „Vidjela sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja muterebbian.“ Međutim ovaj hadis nije vjerodostojan. Pomenuti hadis se prenosi sa više strana ali se terebu nigdje ne spominje osim ovdje. Imam Nesai kaže: Ne znam da je iko prenio ovaj hadis osim Ebu Davud a on je povjerljiv, smatram da je pogriješio u ovom hadisu, a Allah najbolje zna.“ Ibnul Munzir u Evsetu kaže: „Učenjaci su prigovorili senedu hadisa Hafsa ibn Gijasa. Ovaj hadis prenosi skupina ljudi od Abdullaha ibn Šekika ali niko od njih nije spomenuo terebu. Smatram da ovaj hadis nije vjerodostojan kao merfu predaja.“
Od Abdullaha ibn Mesuda se prenosi da je smatrao pokuđenim terebu. Predaju bilježi Ibn Ebi Šejbe i Ibn Munzir. Od imama Ahmeda se prenosi rivajet da ukoliko klanjač želi da odulji kiraet onda će klanjati terebbuan u suprotnom mufterišen.
Najispravniji je prvi stav kojeg smo spomenuli da klanjač može birati između terebua i iftiraša.
Kada klanjač klanja sjedeći gdje će stvaiti svoje ruke?
Ukoliko je u stanju da ruke stavi na prsima onda će tako i postupiti. Ukoliko nije u stanju staviće ih na svojim butinama (kao kada sjedi na tešehudu). Prethodno se odnosi kada je klanjač na kijamu (tj. kada bolesnik i onaj koji nije u stanju klanjati stojeći klanja namaz sjedeći ali je u stanju kijama, op.prev.), a što se tiče rukua i sedžde staviće svoje ruke na butinama.
Sedžda adžiza (onoga ko je nije u stanju obaviti tj. nije u stanju spustiti čelo na tlo)
Određena braća koja klanjaju sjedeći kada žele učiniti sedždu stave ruke na zemlju a potom istegnu svoja leđa, poput onoga koji želi da učini sedždu, a nije u stanju. Ovakav postupak je greška jer nema osnove. Šta više to je zabranio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ebu Davud prenosi od Ibn Omera da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Doista ruke čine sedždu kao što čini lice, pa ako neko od vas stavi lice neka stavi i ruke, a ko ne stavlja lice neka ne stavlja ni ruke.“
Stoga ukoliko klanjač ne stavlja lice na sedždu neće stavljati ni ruke na zemlju, već će ih staviti na kolenima ili na butinama.
Neki ljudi misle da što god je lice bliže zemlji da je to bolje, pa tako vidiš nekog od njih kako se savije toliko da između njega i sedžde ne ostane osim koliko jedan prst i govori da ako ne može da učini sedždu onda će se saviti što više može, navodeći kao dokaz riječi Uzvišenog:
فاتقوا الله ما استطعتم
„Allaha se bojte koliko god možete.“ (Tegabun, 16)
Takav postupak je neispravan i nema osnove niti je ispravno tako tumačiti ajet.
Neki ljudi isto tako stavljaju pred sobom klupu i na njoj jastuk kako bi spustili svoju glavu na njega prilikom sedžde što je takođe neispravno. Džabir ibn Abdillah je ukorio takav postupak. Predaja (tj. o zabrani takvog postupka) se prenosi i kao riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali je ispravnije da je predaja vjerodostojna kao mevkuf predaja tj. kao riječi Džabira onda kada je posjetio bolesnika te je on stavio jastuk (kako bi na njemu učinio sedždu). Sened ove predaje od Džabira je vjerodostojan.
Kako će postupiti onaj ko klanja na stolici?
Jedna skupina učenjaka kaže da će onaj ko klanja na stolici sagnuti svoja leđa pri obavljanju rukua i sedžde, s tim što će malo više sagnuti svoja leđa pri obavljanju sedžde. Međutim ovo mišljenje je sporno. Ispravno je da će onaj koji klanja na stolici ili na jahalici išaretiti svojom glavom zbog općenitih dokaza koji govore o tome. Abdur Rezzak bilježi u svom Musannefu sa vjerodostojnim lancem prenosilaca od Ibn Omera da je rekao: „Ukoliko bolesnik nije u stanu da učini ruku išaretiće svojom glavom.“
Takođe Buhari bilježi od Ibn Omera da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao na jahalici gdje god se ona usmjerila, išaretići svojom glavom. Pa je tako postupao i Ibn Omer. Ova fetva Ibn Omera ukazuje da će onaj ko klanja sjedeći išaretiti svojom glavom, i nema razlike između onoga ko klanja na svojoj jahalici ili na stolici. Stoga onaj koji klanja na stolici ili na zemlji nema potrebe da savija svoja leđa.
Iz djela: “Fetve o namazu – odabrani stavovi šejha Sulejmana el Ulvana”
Prijevod: Put vjernika
Još fetvi o namazu čitaj ovdje.
Moguće povezani članci:
Da li je spajanje stopala pri obavljanju sedžde sunet?
Hadisi koji se prenose o učenju subhanallah, elhamdulillah i Allahu ekber nakon namaza
Druga osobina robova Milostivog: Ustrajnost pri obavljanju namaza, naročito noćnog
Da li će naklanjati propuštene namaze čovjek koji je namjerno ostavio namaz pa ponovo počeo klanjati?